DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ANNALES DE LA RECHERCHE FORESTIERE AU MAROC tome 28, 1996, Rabat Mokrim, A. ; Debljnski rast alepskog bora (Pi- nus halepensis), prirodnog u Maroku Prikazano je mjerenje, karakterizacija i usporedba debljinskog rasta 13 glavnih prirodnih sastojina alepskog bora u Maroku. Shema uzoraka stabala (20 stabala po staništu i 2 izvrtka po stablu), mjerenje i sinkronizacija goda sa serijama, bazirani su na dendrokronološkim načelima i metodama. Rezultati pokazuju daje poprečni godišnji prirast iznosio 3 mm prema 6,4 mm za profile maksimuma. Profili prosjeka dosižu maksimum za oko 23 godine (42 godine za profile maksimuma). Belghazi B. iEzzahiri M.: Dendrometrijske i ekološke karakteristike prema razredima rasta primorskog bora (Pinuspinaster var. maghrebiana) u posu ml java njima Rifa i srednjeg istočnog Atlasa Na temelju istraživanja produktivnosti planinskog primorskog bora u podignutim sastojinama na Rifu i u istočnom dijelu Srednjeg Atlasa, utvrđene su 3 klase rasta. Analiza multiple varijance dendrometrijskih i fitocenoloških podataka s analitičkim i globalnim metodama za svaku od 3 klase rasta pokazala je sljedeće: - za prvu klasu rasta karakteristična je vegetacijska grupa indikatora plodnog staništa na dubokim do vrlo dubokim tlima i subhumidne do blago humidne bioklimatske tipove; - druga klasa, slabo idividualizirana, odgovara više relativno hladnim staništima na dosta dubokim tlima; - treća klasa rasta postoji na suhim staništima, u semiaridnim do subhumidnim svježim bioklimatima, na skeletnim tlima, oligotrofnim, vapnenačkim ili laporitnim. Qarro M. i Hracherrass A.: Utjecaj tla i drvenastog biljnog pokrova na raznolikost nadzemne fitomase Teline linifolia u sastojinama hrasta plutnjaka (Quercus suber) u atlantskoj zoni Mamorc Atlantski ekosustavi hrasta plutnjaka (Q. suber) u šumi Mamore predstavljaju vegetaciju s tri sloja: drvećem, grmljem i prizemnim rašćem. Zapadni dio Mamore obuhvaća facies u kojem od grmlja dominira Teline linifolia, vrsta lepirnjače koja obogaćuje tlo dušikom, s maksimumom kod oko 80% obrasta. Proučavanje varijacija fitomase te vrste kao funkcije stanišnih čimbenika (dubina pijeska, obrast...) pokazalo je zamršenost odnosa između tih parametara. Utjecaj na fitomasu određenje dubinom pijeska: - manje od 115 cm: učinak obrasta je najvažniji i njime se može objasniti 36-53% varijabilnosti različitih sastojaka fitomase (ukupno, drvo, plodovi, lišće); - između 115 i 220 cm najvažniji je učinak dubine, i njime se može objasniti 44-65% varijabilnosti fitomase; - više od 220 cm: fitomasa nije u signifikantnom odnosu sa stanišnim parametrima. Unatoč tome što antropogeni čimbenici otežavaju oblikovanje fitomase u sloju grmlja tako kompleksne zajednice, dobiveni rezultati su zanimljivi za buduće radove i donošenje odluka o racionalnom upravljanju ovim prostorima. Arhou M.,Bendaou N. i Ab our o uh M.: Simbioza Casuarina-Frankia; važnost cijepljenja u rasadniku Casuarina je aktinorizna drvenasta biljka, koja može fiksirati atmosferski dušik kada se na njoj nalaze kvržice sa zrakastim gljivama (Actinomycetae), poznatim pod imenom Frankia. Proučavanje učinak cijepljenja u rasadniku s različitim sojevima tih zrakastih gljiva na klijance vrsta Casuarina glanca i C. cunninghiana. Sva su četiri soja infektivna i učinkovita. Povećanje rasta iznosilo je 32 i 126%, te 15 i 96% u odnosu na klijance koji nisu cijepljeni. Godinu dana nakon presadnje biljčice C. glauca s kvržicama u većoj su mjeri preživjele od onih bez kvržica Mesbah H.: Prilog interspecifične hibridizacije genetičkom oplemenjivanju eukaliptusa u Maroku Svrha je rada stvaranje multiklonalnih varijeteta za kvalitetnu proizvodnju drva iz nedavno stvorenih hibrida. Od 1988. god. obavljeno je kontrolirano interspecifično križanje 7 glavnih vrsta i 72 roditelja. Podaci su analizirani na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija. Rezultati su pokazali neke važne razlike unutar razine genetske varijabilnosti. Neke interspecifične kombinacije, posebice Eucalyptus camaldulensis x E. grandis, signifikantno nadilaze intraspecifičnu kontrolu E. camaldulensis. Obavljena je rana selekcija u pokusima s najstarijim potomcima. Selekcionirani 4-godišnji primjerci odrezani su i bit će upotrijebljeni u klonalnim testovima radi povećanja klonske raznolikosti. Interspecifičnahibridizacija i razmnožavanje sadnicama dobivenih hibrida vrlo je korisna alternativa u strategijama oplemenjivanja eukaliptusa. Ona omogućuje visoku genetsku dobit koristeći aditivne i neaditivne dijelove genetske vrijednosti selekcioniranih primjeraka, kao i vremensku dobit time što se skraćuje vrijeme za proizvodnju klonskih varijeteta. Abourouh, M.: Prvi pokušaj umjetnog uzgoja gljive Pleurotus os treat us Gljiva je izolirana u čistoj kulturi i dobro uspijevala na kukuruznom zrnju. Plodna su tijela dobivena umjetno na svim tipovima supstrata, a najviše na komadima drva. E1 Yo u s f i, M.: Enzimatska aktivnost krasnika Melanophila picta P., štetnika na topolama u Maroku |