DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Sadašnji razvoji u gospodarenju šumama koji daju naglasak ekološkoj važnosti šuma su gospodarenje šumama kao ekološkim sustavima (vodeći računa o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti); prilagodbi iskorištavanja šuma, razvo- USTROJBENI OKVIR - Naglo uključivanje ustrojbenih dogovora za planiranje i gospodarenje šumama odrazilo se na promjene i ipostupke unutar šumskog sektora, te eksternu ekonomiju i političke trendove. Područja interesa u mnogim zemljama u razvoju su razvoj i instrumentalizacija odgovarajućega sustava gospodarenja šumama, utvrđivanje : pristupnih prava lokalnih uprava šumskim resursima i ipitanja uz šumu vezanog stanovništva. Povećanje važnosti ekoloških funkcija šuma dovelo je do toga da su ineke zemlje u razvoju dio odgovornosti šumarstva pre ju i načinu sječa, smanjenju sječa u Sjevernoj Americi i nekim tropskim azijskim i pacifičkim zemljama. Ekološka briga dovela je i do certifikacije i kontrole izvoza šumskih proizvoda. (Institutional framework) nijele na novoosnovane Odjele za okoliš ili prirodne resurse. U zemljama u tranziciji promjena strukture vlasništva nad šumama i poduzećima imale su značajan utjecaj na gospodarenje šumama. U mnogim zemljama zavladao je opći trend privatizacije javnih poduzeća, i prenosa funkcija. Svjetski razvoji koji djeluju na šumarske ustanove obuhvaćaju smanjenje proračuna i uposlenika u šumarstvu, decentralizaciju šumarske administracijc i razvoj mehanizama za uključenje što većeg broja interesnih grupa u kreiranje politike i planiranje. POTRAJNO GOSPODARENJE SUMAMA - (Sustainable forest management) Poduzeti su mnogi napori kako državni tako i nevladini, nacionalni i međunarodni u svezi s promocijom potrajnog gospodarenja. Glavne međunarodne aktivnosti su, uključujući i odluke Međunarodne organizacije za tropsko drvo, kako će do 2000. godine sve njezine članice na tržištu prodavati drvo koje potječe iz potrajnog gospodarenja, zatim nacionalne i regionalne napore za utvrđivanje kriterija i indikatora za potrajno gospodarenje i utvrđivanje načina za ocjenu postignuća. Većina regionalnih inicijativa započela je poslije 1995. godine, s posebnim naglaskom na vlažne tropske šume, borealne, umjerene i mediteranske europske šume (Helsinški proces), umjerene i borealne šume izvan Europe (Montrealski proces), područje Amazone (Tarapoto prijedlog) i šume u suhoj sub-saharshoj afričkoj zoni (UNEP/FAO afrička suha zona), bliskoistočno područje (FAO/UNEP sastanak eksperata) i područje Srednje Amerike (FAO/CCAD sastanak eksperata o kriterijima i indikatorima potrajnog gospodarenja). Glavne međunarodne inicijative u svezi s kriterijima i indikatorima Ekološka zona Umjerena i borealna Tropska Suha Inicijative * Europska inicijativa (Helsinški proces) * Montrealski proces * Međunarodna udruga za tropsko drvo * Amazonski proces (Tarapalo) * Srednje-američki proces * Sub-saharska suha zona * Bliski istok (Izvor: State of World´s forests, 1997, FAO) Godina 1990 1993 1990 1995 1997 1995 1996 Nastavak progresa u svezi s potrajnim gospodarenjem ovisit će o kakvoći informacija o svjetskim šumskim resursima, boljem planiranju i unapređenju metoda procjene, čvršćoj suradnji i povezanosti te stalnim konstruktivnim dijalogom između interesnih grupa; jačanjem šumarskih institucija i boljom koordinacijom medu različitim zainteresiranim cjelinama za gospodarenje šumama i uporabu resursa. Ponajprije primjena po trajnog gospodarenja šumama ovisit će o provođenju obveza na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na kraju umjesto zaključka, ovaj članak je prijevod sažetka najnovije FAO - knjige pod naslovom "Stanje svjetskih šuma 1997. godine". Dr. se. Joso Gračan |