DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Mnoge se zemlje oslanjaju na kulture i plantaže, neke i na agrošumarstvo i privatne šume kako bi podmirile svoje potrebe za drvom. Raspoloživost drva proizvedenog u plantažama u Aziji, Oceaniji i Južnoj Americi naglo se povećava. Površina kultura i plantaža povećala se više od dva puta, od 40 milijuna ha 1980. na 81 milijun ha 1995. godine. Učinkovitija proizvodnja, povećano recikliranje i veća uporaba otpada omogućila je preradi drva povećanje proizvodnje uz značajno manje povećanje sirovine. Važni su i ostali povoljni trendovi, kao klasiranje ulaznih sirovina, povećanje proizvodnih linija i razvoj ekoloških tehnologija. 1980. ukupna površina plantaža 40,2 milijuna ha Azija i Oceanija X 1.1 % (32.6 mil. ha) Slika 6: Površina plantaža (kultura) 1980. i 1995. godine Afrika 7,7% (3,1 mil. ha) ^^^/ Južna Amerika i Karibi 11,2% (4,5 mil. ha) 1995. ukupna površina plantaža 81,2 milijuna ha Afrika 6,4% (8,2 mil. ha) Južna Amerika i Karibi 11,2% (9.1 mil. ha) Azija i Oceanija 82,4% (66,9 mil. ha) (Izvor: State of World´s Forests, 1997, FAO) Šumske kulture i plantaže u zemljama u razvoju Međunarodna trgovina drvnim proizvodima sada obuhvaća oko 6 do 8% svjetske proizvodnje oblog drva, u vrijednosti od oko 114 000 milijuna USD, i raste njezina ekonomska vrijednost. Razvijene zemlje dominiraju u svjetskoj trgovini drvnim proizvodima, obuhvaćajući oko 80% izvoza i uvoza. Ali neka područja zemalja u razvoju (Azija i Južna Amerika) postaju vrlo važna. Posljednji regionalni sporazumi pomogli su u raznolikosti trgovine i povećanju međuregionalne trgovine. Postavlja se pitanje da li buduća potražnja za šumskim proizvodima može postići potrajnost, obzirom na svjetski rast potražnje i smanjenje površina šuma. Prema privremenim rezulatatima opće studije FAO-a o trendovima do 2000. godine u kojoj se planira rast svjetske potražnje od 1% godišnje, razvidno je da će biti dovoljno drva za podmirenje svjetske potražnje. Dugoročno podmirenje potražnje ovisit će o potrajnosti gospodarenja šumskim resursima. Porasti će trgovina šumskim proizvodima, bit će stoga potrebno nadoknaditi glavni deficit za drvom u Aziji i ublažiti napetost na podmirenju mekim drvom u Sjedinjenim američkim državama. Neke zemlje u razvoju ipak će imati teškoća u podmirenju svojih potreba za industrijskim drvnim proizvodima, radi teškoća s uvozom, a i s opskrbom ogrijevnim drvom. Globalne projekcije pretpostavljaju povećanje oporavka i recikliranje papira i ploča i veći oslonac na kulture i plantaže za proizvodnju drva. Iako je drvo glavni šumski proizvod, u posljednje se vrijeme velika pozornost poklanja stvarnoj i potencijalnoj ekonomskoj ulozi ostalih proizvoda šuma. Bez obzira stoje njihovo korištenje slabo kvantificirano a njihova vrijednost općenito slabo valorizirana u nacionalnim proračunima, važnost ostalih šumskih proizvoda u kućanstvima i lokalnoj ekonomiji, posebice u zemljama u razvoju, značajno je povećala njihovu komercijalizaciju. U posljednje se vrijeme 150 ostalih šumskih proizvoda nalazi na međunarodnom tržištu u vrijednosti od 11100 milijuna USD. Trgovina ostalim šumskim proizvodima posebno je povećana u zemljama u razvoju, koje su postale glavni opskrbljivač međunarodnog tržišta. |