DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 81 <-- 81 --> PDF |
STANJE SVJETSKIH UVOD Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) tiskala je knjigu Stanje svjetskih šuma 1997. godine. U ovom je članku dat pregled sadašnjeg stanja svjetskih šuma, osnovni smjer razvoja od 1995. do 1997. godine, kao i novi trendovi i perspektive šumarstva. Današnje potražnje od šumarstva su složene i izazovne, a rasprave o ulozi šuma u društvu, njihova svrha, blagodati i njihovi užitnici - veći su nego ikada. Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) koja je održana u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine dala je polet i obveze međunarodnoj aktivnosti usmjerenoj na svjetske šume. Taje konferencija omogućila da Komisija Ujedinjenih naroda o održivom (potrajnom) razvoju osnuje Međunarodni panel o šumama (IPF). Zadaća je Međunarodnog panela da koristi preporuke konferencije o okolišu i razvoju (UNCED), o potrajnom gospodarenju šumama i da pro- SUMA 1997. GODINE (Introduction) miče međunarodni konsenzus o glavnim problemima vezanim za šume. Rad Međunarodnog panela o šumama zajedno s međunarodnim organizacijama, nacionalnim vladama, nevladinim organizacijama i privatnim vlasnicima šuma predstavlja nezapamćenu razinu međunarodne aktivnosti. Ekonomski, politički, demografski i socijalni trendovi uglavnom značajno djeluju na gospodarenje šumama, oblikovanje i institucionalno ustrojstvo nacionalne šumarske politike. Demografske promjene, povećanjem populacije i urbanizacije, imale su i imat će glavne utjecaje na pokrovnost šuma i potražnju za drvnim i ne-drvnim šumskim proizvodima. Politički i ekonomski trendovi djeluju na šumarstvo uključujući decentralizaciju, liberalizaciju trgovine i globalizaciju svjetske ekonomije, ukupni ekonomski rast i naglo povećanje razlika između bogatih i siromašnih. ŠUMSKA ZEMLJIŠTA - (Forest lands) U knjizi Stanje europskih šuma 1997. godine, data je informacija o šumskom pokrovu, uključujući površinu šuma 1995. godine, promjene od 1990. i revidirane procjene za promjene šumskog pokrova između 1980. do 1990. godine, sve na temelju FAO- programa procjene šumskih resursa. Ukupna površina šuma (prirodne šume, kulture i plantaže) prema procjeni iz 1995. godine iznosila je Slika 1: Površina svjetskih šuma, 1995. prema glavnim regijama u potrošnji drva i površini šuma Umjerene/borealne Sjeverne Amerike 13,2% (457 mil.ha) Južna Amerika s Karibima 27,5% (950 mil.ha) Europa 4,2% (146 mil.ha Bivši SSSR 23,6% (816 mil.ha) Afrika 15,1% (520 mil.ha) Azija i Oceanija u razvoju 2,2% (74 mil.ha) Azija i Oceanija, razvijeni j 4,2% (491 mil.ha) 1995. ukupna površina = 3454 milijuna ha: razvijeni 1493 milijuna ha; u razvoju 1961 milijun ha 3454 milijuna ha. Ukupni gubici šuma između 1990. i 1995. godine bili su 56,3 milijuna ha od čega su u zemljama u razvoju bili 65,1 milijun ha, dok je u razvijenim zemljama površina šuma povećana za 8,8 milijuna ha. Ako uzmemo prirodne šume u zemljama u razvoju u kojima je utvrđena najveća deforestacija, nove procjene ukazuju daje: Slika 2: Promjene u površini šuma -20 -40 -50 -60 razvijene 1 8.8 1 zemlje zemlje LI razvoju 65. 1 (Izvor: State of World´s Forests, 1997, FAO) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Ako za primjer uzmemo prirodne šume u zemljama u razvoju u kojima je utvrđena deforestacija, nove procjene ukazuju daje: godišnji gubitak prirodnih šuma u razdoblju od 1980. do 1990. godine bio manji (15,5 milijuna ha) nego stoje 1990. godine procijenjen (16,3 milijuna ha), godišnji gubitak prirodnih šuma bio je manji od 1990. do 1995. (13,7 milijuna ha) nego u razdoblju od 1980. do 1990. godine (15,5 milijuna ha). Kratko rečeno, bez obzira što se deforestacija prirodnih šuma značajno nastavlja u zemljama u razvoju, stopa deforestacije prirodnih šuma od 1980. do 1990. niža je nego stoje bila procijenjena, te se i dalje smanjuje. Deforestacija i degradacija šuma događa se u sušnim i gorskim područjima, koja su inače siromašna šumskim pokrovom i osjetljiva na eroziju tla i druge oblike degradacije, gdje je lokalno siromašno stanovništvo ovisno o šumi kao izvoru hrane, ogrijeva i prihoda. Tropske kišne i vlažne šume, koje su od velike lokalne i socijalne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i regulacije klimatskih promjena, također su pretrpjele nagle promjene. Posljednje informacije o prirodi i uzrocima promjena šumskog pokrova u tropima ukazuju kako se u Africi i Aziji ekspanzija preživljavanja zasniva na poljoprivredi, dok su veliki ekonomski i razvojni programi, uključivši i preseljavanje, poljoprivredu i infrastrukturu, ključni uzroci promjene šumskog pokrova u Južnoj Americi i Aziji. Iako općenito uzevši sječe nisu izravni uzrok deforestacije, ipak su pripomogle izgradnjom cesta kroz nepristupačna područja pridolazak poljoprivrednih kolonizatora. Degradacije šuma uzrokuje pretjerana uporaba ogrijevnog drva, paše, šumski požari, pretjerane i nestručne sječe. U budućnosti se očekuje kako će rasti pritisak za povećanjem proizvodnje hrane, pretvaranje šumskog zemljišta u poljoprivredno u mnogim zemljama u razvoju posebice u Saharskoj Africi i Južnoj Americi, gdje su ograničene druge mogućnosti za proizvodnju hrane. ŠUMSKI PROIZVODI - (Forest products) Bez obzira što se površina svjetskih šuma stalno dima, pokazuju kako je globalna potražnja drva porasla smanjuje, potražnja za drvnim proizvodima stalno rasza 36 % u razdoblju od 1970. do 1994. godine (vidi slite. Posljednje FAO- statistike u svezi s drvnim proizvo-ku, stanje 1994.). Slika 3: Promjene u potrošnji drva i površini šuma mil. m; mil. ha 4000 4000 površina šuma 3500 3500 3000 3000 ^^^^^ ^^^^^ potrošnja drva 2500 2500 2000 zuuu 1970 1 1975 11980 1 1985 11990 1994 1995 476 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Slika 4: Proizvodnja drvnih sortimenata, 1994. razvijene zemlje u zemlje u zemlje razvoju razvoju ogrjevno drvo 1891 mil. m´ oblovina 1467 mil. m´ (Izvor: State of World´s Forests, 1997, FAO) Potražnja za ogrijevnim drvom koje je glavni ili je- jene zemlje od ukupne proizvodnje oblog drva koriste dini izvor energije za 2/5 svjetskog stanovništva, nasta- 72%, a zemlje u razvoju 28%. Dok je stopa rasta u ravit će rasti za 1,2% godišnje. Oko 90% ogrijevnog drva zvijenim zemljama ujednačena, povećava se u zemljakoristi se u zemljama u razvoju. Nasuprot tome, razvi- ma u razvoju. 3 Slika 5: Potrošnja drvnih sortimenata, 1970.-1994. mil. m 1800 1600 zemlje u razvoju, ogrjevno drvo i ugljen 1400 [200 1000 800 600 zemlje u razvoju, oblo drvo 400 razvijene zemlje, ogrjevno drvo i ugljen 200 1994 1970 1975 1980 1985 1990 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Mnoge se zemlje oslanjaju na kulture i plantaže, neke i na agrošumarstvo i privatne šume kako bi podmirile svoje potrebe za drvom. Raspoloživost drva proizvedenog u plantažama u Aziji, Oceaniji i Južnoj Americi naglo se povećava. Površina kultura i plantaža povećala se više od dva puta, od 40 milijuna ha 1980. na 81 milijun ha 1995. godine. Učinkovitija proizvodnja, povećano recikliranje i veća uporaba otpada omogućila je preradi drva povećanje proizvodnje uz značajno manje povećanje sirovine. Važni su i ostali povoljni trendovi, kao klasiranje ulaznih sirovina, povećanje proizvodnih linija i razvoj ekoloških tehnologija. 1980. ukupna površina plantaža 40,2 milijuna ha Azija i Oceanija X 1.1 % (32.6 mil. ha) Slika 6: Površina plantaža (kultura) 1980. i 1995. godine Afrika 7,7% (3,1 mil. ha) ^^^/ Južna Amerika i Karibi 11,2% (4,5 mil. ha) 1995. ukupna površina plantaža 81,2 milijuna ha Afrika 6,4% (8,2 mil. ha) Južna Amerika i Karibi 11,2% (9.1 mil. ha) Azija i Oceanija 82,4% (66,9 mil. ha) (Izvor: State of World´s Forests, 1997, FAO) Šumske kulture i plantaže u zemljama u razvoju Međunarodna trgovina drvnim proizvodima sada obuhvaća oko 6 do 8% svjetske proizvodnje oblog drva, u vrijednosti od oko 114 000 milijuna USD, i raste njezina ekonomska vrijednost. Razvijene zemlje dominiraju u svjetskoj trgovini drvnim proizvodima, obuhvaćajući oko 80% izvoza i uvoza. Ali neka područja zemalja u razvoju (Azija i Južna Amerika) postaju vrlo važna. Posljednji regionalni sporazumi pomogli su u raznolikosti trgovine i povećanju međuregionalne trgovine. Postavlja se pitanje da li buduća potražnja za šumskim proizvodima može postići potrajnost, obzirom na svjetski rast potražnje i smanjenje površina šuma. Prema privremenim rezulatatima opće studije FAO-a o trendovima do 2000. godine u kojoj se planira rast svjetske potražnje od 1% godišnje, razvidno je da će biti dovoljno drva za podmirenje svjetske potražnje. Dugoročno podmirenje potražnje ovisit će o potrajnosti gospodarenja šumskim resursima. Porasti će trgovina šumskim proizvodima, bit će stoga potrebno nadoknaditi glavni deficit za drvom u Aziji i ublažiti napetost na podmirenju mekim drvom u Sjedinjenim američkim državama. Neke zemlje u razvoju ipak će imati teškoća u podmirenju svojih potreba za industrijskim drvnim proizvodima, radi teškoća s uvozom, a i s opskrbom ogrijevnim drvom. Globalne projekcije pretpostavljaju povećanje oporavka i recikliranje papira i ploča i veći oslonac na kulture i plantaže za proizvodnju drva. Iako je drvo glavni šumski proizvod, u posljednje se vrijeme velika pozornost poklanja stvarnoj i potencijalnoj ekonomskoj ulozi ostalih proizvoda šuma. Bez obzira stoje njihovo korištenje slabo kvantificirano a njihova vrijednost općenito slabo valorizirana u nacionalnim proračunima, važnost ostalih šumskih proizvoda u kućanstvima i lokalnoj ekonomiji, posebice u zemljama u razvoju, značajno je povećala njihovu komercijalizaciju. U posljednje se vrijeme 150 ostalih šumskih proizvoda nalazi na međunarodnom tržištu u vrijednosti od 11100 milijuna USD. Trgovina ostalim šumskim proizvodima posebno je povećana u zemljama u razvoju, koje su postale glavni opskrbljivač međunarodnog tržišta. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Slika 7: Budući trendovi potražnje drva u svijetu milijuna rrr / 1980 1985 1990 1994 2000 2005 2010 (Izvor: State of World´s Forests, 1997, FAO) EKOLOŠKE FUNKCIJE ŠUMA - (The Enviromental funcions of forests) Ekološkim funkcijama šuma pridaje se sve vaća varodne aktivnosti u tim područjima. Kasnije slijedi konžnost, a njihova uloga u potrajnom gospodarenju poseferencija o humanom naseljavanju (Istambul, 1996) i bno je naglašena u Odjeljku 11 Agende 21 (smanjenje druga nastojanja u svezi s unapređivanjem urbanoga desertitikacijc) i u šumarskim načelima prihvaćenim okoliša, stoje naglasak dalo urbanom i periurbanom šuod UNCED. To se također odrazilo i na posljednjim marstvu. Nedavno održani Svjetski Summit o hrani međunarodnim konvencijama, uključujući Međunaro( FAO; Rim 1996) istakao je međunarodno značenje šudnu konvenciju o smanjenju desertifikacijc, Konvencima i drveća u svezi s prehranom, posebice kao pomoć ju o globalnim klimatskim promjenama i Konvenciju o poljoprivrednim proizvodnim sustavima, također i kao biološkoj raznolikosti. Očekuje se kako će te konvencidopuna prehrane i osiguranja ogrijevnog drva te kao izje pojačati postojeće nacionalne, regionalne i međunavor prihoda. Nedavni međunarodni dogovori u svezi sa šumama : Konvencije/Dogovori Početak uporabe * Konvencija o biološkoj raznolikosti 29.12.1993. * Konvencija o globalnim klimatskim promjenama 21.03.1994. * Međunarodna konvencija o smanjenju desertifikacije 26.12.1996. * Međunarodni dogovor o tropskom drvu 01.01.1997. (Izvor: State of World´s forests, 1997, FAO) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Sadašnji razvoji u gospodarenju šumama koji daju naglasak ekološkoj važnosti šuma su gospodarenje šumama kao ekološkim sustavima (vodeći računa o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti); prilagodbi iskorištavanja šuma, razvo- USTROJBENI OKVIR - Naglo uključivanje ustrojbenih dogovora za planiranje i gospodarenje šumama odrazilo se na promjene i ipostupke unutar šumskog sektora, te eksternu ekonomiju i političke trendove. Područja interesa u mnogim zemljama u razvoju su razvoj i instrumentalizacija odgovarajućega sustava gospodarenja šumama, utvrđivanje : pristupnih prava lokalnih uprava šumskim resursima i ipitanja uz šumu vezanog stanovništva. Povećanje važnosti ekoloških funkcija šuma dovelo je do toga da su ineke zemlje u razvoju dio odgovornosti šumarstva pre ju i načinu sječa, smanjenju sječa u Sjevernoj Americi i nekim tropskim azijskim i pacifičkim zemljama. Ekološka briga dovela je i do certifikacije i kontrole izvoza šumskih proizvoda. (Institutional framework) nijele na novoosnovane Odjele za okoliš ili prirodne resurse. U zemljama u tranziciji promjena strukture vlasništva nad šumama i poduzećima imale su značajan utjecaj na gospodarenje šumama. U mnogim zemljama zavladao je opći trend privatizacije javnih poduzeća, i prenosa funkcija. Svjetski razvoji koji djeluju na šumarske ustanove obuhvaćaju smanjenje proračuna i uposlenika u šumarstvu, decentralizaciju šumarske administracijc i razvoj mehanizama za uključenje što većeg broja interesnih grupa u kreiranje politike i planiranje. POTRAJNO GOSPODARENJE SUMAMA - (Sustainable forest management) Poduzeti su mnogi napori kako državni tako i nevladini, nacionalni i međunarodni u svezi s promocijom potrajnog gospodarenja. Glavne međunarodne aktivnosti su, uključujući i odluke Međunarodne organizacije za tropsko drvo, kako će do 2000. godine sve njezine članice na tržištu prodavati drvo koje potječe iz potrajnog gospodarenja, zatim nacionalne i regionalne napore za utvrđivanje kriterija i indikatora za potrajno gospodarenje i utvrđivanje načina za ocjenu postignuća. Većina regionalnih inicijativa započela je poslije 1995. godine, s posebnim naglaskom na vlažne tropske šume, borealne, umjerene i mediteranske europske šume (Helsinški proces), umjerene i borealne šume izvan Europe (Montrealski proces), područje Amazone (Tarapoto prijedlog) i šume u suhoj sub-saharshoj afričkoj zoni (UNEP/FAO afrička suha zona), bliskoistočno područje (FAO/UNEP sastanak eksperata) i područje Srednje Amerike (FAO/CCAD sastanak eksperata o kriterijima i indikatorima potrajnog gospodarenja). Glavne međunarodne inicijative u svezi s kriterijima i indikatorima Ekološka zona Umjerena i borealna Tropska Suha Inicijative * Europska inicijativa (Helsinški proces) * Montrealski proces * Međunarodna udruga za tropsko drvo * Amazonski proces (Tarapalo) * Srednje-američki proces * Sub-saharska suha zona * Bliski istok (Izvor: State of World´s forests, 1997, FAO) Godina 1990 1993 1990 1995 1997 1995 1996 Nastavak progresa u svezi s potrajnim gospodarenjem ovisit će o kakvoći informacija o svjetskim šumskim resursima, boljem planiranju i unapređenju metoda procjene, čvršćoj suradnji i povezanosti te stalnim konstruktivnim dijalogom između interesnih grupa; jačanjem šumarskih institucija i boljom koordinacijom medu različitim zainteresiranim cjelinama za gospodarenje šumama i uporabu resursa. Ponajprije primjena po trajnog gospodarenja šumama ovisit će o provođenju obveza na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na kraju umjesto zaključka, ovaj članak je prijevod sažetka najnovije FAO - knjige pod naslovom "Stanje svjetskih šuma 1997. godine". Dr. se. Joso Gračan |