DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 77 <-- 77 --> PDF |
NAKON MIRNE REINTEGRACIJE Nažalost, tijekom mirne reintegracije, pa i danas, nakon stoje ovaj dio, Hrvatske pravno i formalno pod nadzorom hrvatske vlasti, Kopački rit, Hulovo, Vemelj, Milšval nose oznaku nesigurne i pomalo opasne zone. To dokazuje i nedavno (18. 6. 98.) ubojstvo hrvatskih policajaca Neđjeljka Kocijana i Milana Arambašića na Kormanju (kod Apatina), slučajevi krivolova na visoku divljač, povremene krađe drveta, ilegalni prijelazi Rumunja i mnogi bliski susreti onih prijeko Dunava s našima na hrvatskoj strani. Nezvanično se tvrdi da će Dunav biti neka "meka" granica između dviju država, navodno to zahtijeva svijetska politika. Prevedeno to bi značilo daljnje uništavanje ribljih naselja eksplozivnim sredstvima, pustošenje šume, ubijanje krupnih sisavaca, ilegalni prijelazi iz jedne države u drugu, mogući terorizam ilegalni šverc itd. U interesu zaštite prirode, biljnog i životinjskog svijeta ovog našega najvećeg Zoorezervata, potrebno je postaviti pravi granični ustroj s postajama i jedinicama za noćnu i dnevnu ophodnju. I dok Hulovom vlada prividan mir, rijeka Dunav blago oplakuje njegovu obalu. Šumare, lovce i zaštitni- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI ke prirode očekuju veliki i ozbiljni zadaci. Osim što će morati obići svaki dio ovog, po život opasnog područja, ustanoviti veličinu šteta, očistiti kanale kako bi bili plovni te obaviti niz drugih zadataka, od njih se očekuje još veća aktivnost u iznalaženju sredstava i financijske pomoći za saniranje šteta. Ovo područje nije samo vrijedno i značajno zbog brojnih vrsta ptica i jelenske divljači i ribe. Kopački rit je čudo prirode, krajobraz osebujnog ugođaja i neponovljivih estetskih, prirodoznanstvenih i povijesnih osobnosti. Mnoge materijalne vri jednosti počevši od šume pa do starih ribarskih kuća koje su vandali s istoka spalili i srušili, morati će se obnoviti. Bit će nam potrebno osim prisjećanja i nostalgije za onim stoje izgubjeno u ratu, izraditi konkretne programe obnove, jer ribarska kuća na Hulovu, Petrešu, Lovački dvorac u Tikvešu tek su djelić duhovne i materijalne kulture Hrvatskoga, Mađarskog i Njemačkog naroda, koju ne bi smjeli prepustiti zaboravu. Darko Getz IZLOŽBA I SAJAM "DRVO I DIVLJAČ" Dokazavši svoju poslovnu opravdanost u mađarskom Nagyatädu, kojih tridesetak kilometara od granice s Republikom Hrvatskom, ove je jeseni održana druga po redu Izložba i sajam "Drvo i divljač" (Fa es Vad - Kiallitäs es Väsäs) od 18. do 20. rujna 1998. godine. Kako je to u pozdravnom govoru na svečanosti otvaranja sajma istakao gradonačelnik Nagyatäda Istvän Ormai, "to je šumarska, lovna, prirodoslovno-zaštitarska i umjetnička izložba i sajam" koji izlagačima nude "da se uz dobre uvjete predstave svojim proizvodima, da uspostave poslovne veze i unovče svoje proizvode". Na svoje su došli i posjetitelji, od kojih ne mali broj iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, posebice lovci i ljubitelji prirode, kojima su prelijepi Nagyatäd, njegova okolica i nadaleko znana lovna i ribolovna područja ovog dijela zemlje našeg sjevernog susjeda, bili prava oaza za opuštanje i (ribo) lovačka uzbuđenja. Ovogodišnja tematika sajma i izložbe "Drvo i divljač", proizišlaje iz zahtjeva i interesa samih izlagača, a obuhvaćala širok raspon od, što se šumarstva i prerade drva tiče, uzgoja i zaštite šuma, sječe šuma i šumske mehanizacije do obrade drveta, šumskih proizvoda i šumskog sjemenarstva. Iako sa svojih milijun i pol hektara šumskih površina (oko 16% površine zemlje), mahom hrasta, bukve i topole, šumarstvo u gospodarskom smislu nema ono značenje kao u nas, na primjeru izložbe i sajma taj se dojam nije mogao steći. Naprotiv, može se slobodno reći da ova pretežito agrarna zemlja u novim uvjetima privređivanja daje osobito značenje šumi, njenoj sirovinskoj osnovi i općekorisnim funkcijama. Impresioniraju postignuta "sretna rješenja" odnosa šume i divljači. Ova potonja, posebice jelen i divlja svinja, iako zastupljeni do normalnog broja, ne ugrožavaju šumske sastojine. Turizam, koji se bazira na lovu, proširuje se poslovnim mogućnostima koje daje blizina južne granice i trgovačka infrastruktura. Na malim i lijepim izložbenim prostorima (štandovima), dominirali su obrada i prerada drveta te njegovo umjetničko oblikovanje, koji su u ovoj zemlji prerasli u bogatu tradiciju. Svoje proizvode ponudile su pčelarske |