DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 7     <-- 7 -->        PDF

K. Pintarlć: I´liRSPKK UVF. SUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI Šumarski lisl br. 9 I». CXXII (1W8), 399-406
Ove se šume antropogenim čimbenicima sve više
degradiraju, a mnoge vrlo vrijedne šume pretvorene su
u nisko vrijedne izdanačke šume, panjače.


Iz navedenih razloga, a i zbog toga što su u pitanju
autoktone šume prilagođene prirodnim uvjetima, po


trebno je ove šume održati i poduzeti sve potrebne mjere
kako bi se ostvarila njihova najveća produktivnost.


Stoga se postavlja pitanje, u kojoj se mjeri u hrastovim
šumama, starosti od 80-90 godina proredama može
povećati kvaliteta proizvedene drvne mase.


METODA RADA


U prirodnoj, čistoj visokoj sastojini hrasta kitnjaka,
starosti 80-90 godina, postavljene su dvije primjerne
plohe, na kojima je provedena Schädel in-ova Selektivna
proreda (visoka proreda - pozitivno odabiranje) sa
svrhom da se utvrdi utjecj ovakvog načina prorjeđivanja


REZULTATI


Primjerne plohe postavljene su u odjelu 49 Gospodarske
jedinice "Crni Vrh", na nadmorskoj visini od
oko 250 m. Položaj plohe je više-manje ravan. Ploha se
nalazi na oko 20 km istočno od Banje Luke.


Klimatski uvjeti


Za ocjenu klime uzetaje u obzir meteorološka stanica
Banja Luka (151 m), koja se nalazi na oko 20 km zapadno
od navedenog objekta istraživanja.


Temperatura. Prosječna godišnja temperatura je
10,5 °C. Uzet je siječanj kao najhladniji mjesec -1,7 °C,
a srpanj sa 20,3 °C kao najtopliji mjesec. Godišnja amplituda
temperature iznosi 22,0 °C. Temperature po go


dišnjim dobima su sljedeće:
zima proljećet°C -0,3 10,7
ljeto
19,6
jesen
11,2
V-IX
18,0
Higrička bilanca poThornthwcith-u
Hygric balance according to Thornthwaite


na proizvodnju i kvalitetu drvne mase. Svaka od primjernih
ploha ima površinu od 0,25 ha (50 m x 50 m).
Sva stabla pripapadaju gornjoj etaži, premjerena su i
razvrstana po Oxfordskoj klasifikaciji.


ISTRAŽIVANJA


Oborine. Prosječna godišnja količina oborina iznosi
1031 mm. U promatranom razdoblju, lipanj je najvlažniji,
a listopad najsuši mjesec. Raspored oborina po
godišnjim dobimaje sljedaći:


zima proljeće ljeto esen V-IX
mm 253 271 278 229 455
% 25 26 27 22 44


Prosječna relativna vlažnost zraka po mjesecima varira
od 73% (VII) do 87% (XII).


Za ocjenu aridnosti, odnosno humidnosti klime,
pouzdana je Thornthwe i th-ova higrička bilanca, te
se navode samo najznačajniji pokazatelji:


PE (mm)
SE (mm)
Manjak vode (mm)
Shortage of water (mm)
višak vode (mm)
Surpulus of water (mm)


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
0 2 18 52 90 116 128 115 73 33 20 1 648
0 2 18 52 90 116 128 115 73 33 20 1 648


0 0 0 0
77 68 65 40


Područje istraživanja karakterizira umjereno-kontinentalna
klima, u kojoj su temperatura, oborine i drugi
klimatski čimbenici povoljni za rast i razvoj šuma hrasta
kitnjaka.


Tlo


Geološku podlogu većim dijelom čine rožnjaci, a
manjim dijelom tercijerni i verfenski pješčenjaci. Od tipova
tala najzastupljeniji je pseudogledaj, zatim ilimerizirano
tlo (luvisol), a u manjem dijelu javlja se kiselo


0 0 0 0 0 0 0 0 0


6 0 0 0 0 0 22 105 383


smeđe tlo (distrični kambisol). Svježa šumska prostirka
koja prelazi u humusno-akumulacijski horizont redovito
je prisutna.


Tlo je srednje duboko, ilovasto, relativno povoljnog
vodno-zračnog režima, srednje kisele reakcije i umjereno
opskrbljeno hranjivim tvarima.


Ilimerizirano tlo- ispod sloja šumske prostirke
debljine 5 cm prelazi u humusno-akumulacjski horizont.
Ovi slojevi tla su vrlo rastresiti, a ostali relativno
kompaktni i zbijeni. Ovaj tip tla je dubljeg profila, po


401