DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Sve navedene mjere od 1-8 treba hitno provesti i kontrolirati ispravnost, najkasnije do 3. lipnja svake godine, uz osiguranje sredstava prema nadležnosti od mjesnih odbora do Republike. Dugoročne mjere i akcije bile bi: 1. Organizirati znanstveni centar za obranu od požara u sklopu postojećih znanstvenih organizacija. Na zasjedanju Komiteta za mediteranska šumarska pitanja prosinca 1985. godine dogovoreno je da se znanstveno prouče ova pitanja: ekonomska procjena gubitaka koji nastaju u šumskim požarima te korist i štete od brsta ovaca i koza u pročišćavanju šumskog podrasta. 2. Izrada programa zaštite od požara za svaku županiju koji bi sadržavao sve aktivnosti preventivnih hitnih intervencija, i onih za duže razdoblje, te razrađene represivne mjere i taktiku borbe uz točnu razradu određenih slučajeva. U programu bi bili razrađeni i načini obnove u slučaju da šuma izgori. 3. Gospodarenje sa svrhom da se uzgoje što stabilniji oblici, otporniji na požare. Najneotpornije su čiste borove sastojine u mediteranu. 4. Izgradnja šumskih puteva i vlaka, tako da se može vozilima i kamion-cisternama doći posvuda u šumu, najdalje na oko 500 m udaljenosti. 5. Povezati se na međunarodnom planu s istraživačkim djelatnostima i u sustavu veza i obavješćivanja te zajedničkih intervencija. 6. Na području meditcrana, posebice u Dalmaciji, stvoriti čvrstu i jaku šumarsku organizaciju sa sposobnim stručnim kadrom i odgovarajućim radnicima, koji će moći samostalno donositi svoje programe naprednog i racionalnog gospodarenja šumama, vodeći računa o njihovoj višenamjenskoj funkciji te u isto vrijeme realizirati izrađene programe. Djelatnošću u šumama na sječi i izradi drvnih sortimenata, na čišćenju, proredama, njezi, pošumljivanju i drugim radovima, radnici će svojom nazočnošću oživjeti sada napuštene površine i time ne samo preventivno moći djelovati (upozorenja), već i represivno neposredno i brzo, ako do požara dođe. Prema tomu, samo čvrsta šumarska organizacija na terenu koja bi uz svoju redovitu gospodarsku djelatnost, u kordinaciji s ostalim organizacijama kao što su vatrogasna društva, mjesni odbori i drugi, izvršila sve predviđene preventivne mjere i aktivnosti može biti jamstvo uspjeha borbe protiv vatrene stihije. Požara izazvanih na ovaj ili onaj način bilo je i bit će, ali njihovo djelovanje, ovisit će od naše pripravnosti i osposobljenosti da se vatri suprotstavimo i njome ovladamo. Šteta koju uzrokuju požari na području krša ne može se prihvatiti samo kao šteta na drvnoj masi. Kada se govori o štetama, moraju se iskazati sve vrijednosti šume za jedno područje, pa tako gledajući, požarom zahvaćene površine borovih šuma i ostalih površina na Srđu u zaleđu Dubrovnika i Gruža, u Makarskoj, na Hvaru itd., imaju neprocjenjivu vrijednost. Prof. dr. sc. Šime Meštrović DA LI SE ŠUMARSTVO ODREKLO GLJIVA KAO SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA? Objavom u Narodnim novinama br. 115 od 2. rujna ove godine stupio je na snagu Pravilnik o zaštiti gljiva (drugi u ovoj godini), koji donosi Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Ovim Pravilnikom proglašavaju se zaštićenim pojedine vrste samoniklih gljiva i određuju uvjeti za skupljanje za osobne potrebe te u svrhu preradbe, trgovine i drugoga prometa. Po svemu sudeći, pučanstvo će se morati naviknuti na činjenicu da, kao što ne može neovlašteno iz šume odvesti drvo, neorganizirano i bez naknade loviti i koristiti divljač, isto tako neće moći ubirati gljive. Međutim, postavlja se pitanje je li za ovakvu zamisao ovaj Pravilnik dovoljan, odnosno kako gaje moguće provesti u djelo? Jer prema navedenom Pravilniku, za skupljanje gljiva u svrhu preradbe i trgovine potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Podnositelj zahtjeva za pribavljanje dopuštenja dužan je uz zahtjev priložiti dokaze o registraciji za obavljanje djelatnosti skupljanja gljiva u svrhu preradbe, trgovine i drugoga prometa (članak 6). Također, za skupljanje gljiva skupljač gljiva mora imati i potvrdu o stručnoj osposobljenosti. Potvrdu o stručnoj osposobljenosti skupljaču gljiva, prema Pravilniku, izdaje pravna ili fizička osoba koja se bavi otkupom gljiva. I ne samo to. Pravna ili fizička osoba koja se bavi otkupom gljiva dužna je svake godine izvršiti provjeru znanja skupljača gljiva i u tu svrhu organizirati stručna savjetovanja ili drugi oblik rada sa skupljačima gljiva (članak 7). 1) Tko će i na koji način organizirati provođenje Pravilnika, konkretno članaka 6 i 7? a) Budući su samonikle gljive sastavni dio šumskog ekosustava, i smatraju se sporednim šumskim proizvodima, po članku 8. Zakona o šumama, gospodarenje šumama obuhvaća, između ostalog, i iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda, što je nadalje regulirano |