DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Danas, kada šumom nismo bogati, kada su nam itekako poznate posljedice paljenja šuma radi kratkoročnog korištenja tla, kada ranije obrađivane površine ostaju godinama neobradivane, nema razloga da čovjek pali šumu radi trave ili usjeva. Svake godine posvuda u svijetu, a posebno u području Mediterana, gori sve više i više šumskih i drugih površina. Uzrok je opet čovjek, samo što sada to ne radi namjerno i kontrolirano. Daje to tako pokazuju i podaci iz tablice 1, iz koje su vidljivi uzroci nastanka požara po učešću u postocima. Tablica 1 Uzroci nastanka požara irpostotku Država Namjerno Nemar (paljenje (područje) izazvani korova, šuma) Europa 1 22 E. Mediteran 1 20 Hrvatska 4 19 Francuska 5 19 Turska 2 21 Podaci pokazuju da se za oko 50% požara u Europi i u Mediteranu te pojedinim zemljama, ne znaju uzroci. Od požara za koje se znaju uzroci, na prvom mjestu su oni uzrokovani industrijalizacijom u službi čovjeka elektrostupovi, vlak, depoi smeća i dr., dok su na drugom mjestu uzrokovani nebrigom čovjeka kroz njegove aktivnosti u šumi i na poljima. Namjerno izazvanih požara ima oko 1-5%. Prema tomu, gotovo 50% požara je pod kontrolom čovjeka (oni nastali nemarom i aktivnošću čovjeka). Ako se Država Države Šuma i šum. zemljišta u 1000 ha Europa 471.000 130.000 E. Mediteran Francuska 54.564 13.874 F. Mediteran 4.250 Španjolska 49.943 9.506 Hrvatska 5.654 2.442 H. Mediteran 1.650 800 Podaci su vrlo interesantni i znakoviti, a posebice kada se usporedi opožarena površina po jednom požaru. U Francuskoj izgori svega 6,6 ha po jednom požaru, dok u Španjolskoj čak 5 puta više. U Hrvatskom mediteranu izgori oko 34 ha po svakom požaru. Kada se uspoređuju podaci samo za Mediteransko područje, u našoj je zemlji stanje je nešto drukčije. Ukupna površina Mediterana kod nas je oko 1,650.000 ha. Od toga na šume otpada oko 800.000 ha, a kako oko 95% požara otpada na Mediteran, vidimo da svake godine u našoj zemlji gori prosječno oko 0,69% mediteranskog područja, stoje više nego zabrinjavajuće. Situacija je još gora ako se promatraju podaci samo Aktivnosti čovjeka: dalekovod, vlak, depoi smeća i dr.) 26 30 22 16 21 Nepoznati počinitelji Svega 51 49 55 60 56 100 100 100 100 100 tome doda da i dio nepoznatih uzroka spada pod kontrolu čovjeka, ondaje jasno tko je glavni uzročnik. Opožarena površina nije u srazmjeru s brojem požara, već u prvome redu ovisi o organiziranosti i tehničkim mogućnostima zaštite. U tablici 2 iznijeti su podaci o broju požara i opožarenim površinama te opožarenoj površini po jednom požaru za Europu, Europski dio mediterana, Francusku, Francuski dio mediterana te Španjolsku i Hrvatsku. Podaci su prosjeci za 5 godina (1980-1985). Tablica 2 Površina Opožarena % Broj Površina požara po požaru ha ha 603.157 0,13 32.413 18,6 596.774 -26.019 22,9 33.000 0,06 5.000 6,6 30.000 0,71 4.300 7,0 230.000 0,46 7.840 29,3 12.000 0,21 351 34,2 11.400 0,69 333 34,2 za šume Mediteranskog područja Hrvatske, gdje od oko 800.000 ha šuma gori prosječno godišnje oko 9.120 ha ili 1,14% svih šuma. Po jednom požaru izgori prosječno 36 ha, što je jedan i pol puta više od prosjeka za Europsko mediteransko područje. Iz podataka je također vidljivo, da nismo jedina zemlja čija su prirodna dobra i biljni svijet ugroženi od požara. Tako u Italiji i Španjolskoj svake godine gori 0,46% ukupne površine zemlje, a u Francuskoj 0,06% (Francuski mediteran 0,7%). Što treba poduzeti da se u prvom redu smanji broj požara, a onda i opožarenih površina po jednom požaru: |