DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Srednjedobna šumska sastojina u dobi maksimalne proizvodnje nužna je njega proredom mo značajno produžiti. Što se pak njega šuma proredama tiče, Pravilnik o uređivanju šuma u članku 28 otvara mogućnost da njegu proredom obavljamo samo tamo gdje su svi elementi strukture sastojina približni norma- li, dok se u onim drugim sastojinama, smanjenog obrasta ili pak loše kakvoće i slično, njege proredama ne moraju obavljati svakih deset godina. Što nam valja činiti; gdje su rješenja? 1. Angažiranje znanosti i struke na donošenju strategije razvoja šumarstva i prerade drva, te izradi programa korištenja drveta, posebno tanjih sortimenata oblovine i prostornog drveta namijenjenog kemijskoj preraŠUMSKI Glede znatnih površina šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta izgorjelog u požarima u ljetnim mjesecima 1997. godine, te loše organizirane obrane od požara, uputio sam 5. studenog 1997. godine pismo gospodinu predsjedniku Hrvatske Vlade mr. se. Z. Mateši. Tijekom ljeta 1998. g. požarima je zahvaćena tri puta di ili pak proizvodnji ogrijevnog drveta, što uključuje dakako istraživanje i lobiranje na tržištu. Ne treba isključiti mogućnost da šumarstvo izvjesnom doradom ili obradom potraži plasman tanjih sortimenata i prostornog drveta na tržištu. 2. Stalno istraživanje tržišta, uz tako nužno doškolovanje i specijalizaciju stručnjaka prema razvoju moderne komercijalne službe i načina prodaje, s relativno kvalitetnom procjenom buduće tražnje drveta, kako bi se godišnji planovi proizvodnje mogli u većem dijelu usuglašavati sa tražnjom, što znači da šumarska proizvodnja mora vrlo brzo reagirati na zahtjeve tržišta, povoljnu tražnju i cijene. Takav pristup poslovnoj politici i povećanju prihoda, omogućit će nam povećana i nužna ulaganja u uzgojne radove, investicije i razvoj. 3. Da bi struka mogla brzo reagirati na zahtjeve tržišta, bit će nužne promjene krutih i preživjelih propisa koji onemogućavaju tako brze promjene proizvodnih planova, kao i strogo vremensko ograničavanje izvršenja propisanih etata iz osnova gospodarenja, koji moraju doživjeti mogućnost vremenskog pomaka koji se ne mora strogo poklopiti s polurazdobljem važnosti propisa osnove gospodarenja. 4. Zbog dinamike promjena u životu svake sastojine, posebice zbog sušenja šuma, i što je još bitnije propadanja staništa, ali i zbog oscilacija u tražnji drva, nužno je sadašnji način izrade osnova gospodarenja kojim vrlo strogo zahvaćamo desetgodišnje razdoblje zamijeniti promjenjljivim (kibernetskim) načinom u kojem bi ostavili mogućnost vrlo brzih promjena u izvršenju uzgojnih radova sanacije i obnove na malim površinama, te isto tako u izvršenju propisanog etata, prilagodavajući ga promjenama izazvanim sušenjem i propadanjem šuma ali i tržištu. 5. Pretpostavljam kako su ciljevi ove rasprave, na koju pozivam struku jasni, a nadam se i prihvatljivi, rekao bih čak nužni, no takve promjene može učiniti samo preobraženi duh šumarske struke, a one se moraju dogoditi ponajprije u nama samima. Život, budućnost i razvoj struke to od nas zahtijeva i očekuje. Tomislav Starčević POŽARI veća površina nego protekle godine. Protiv širenja vatrene stihije ponovljene su iste, ili još veće pogreške, stoga odlučih svoje pismo, kao i predložene preporuke, iznijeti pred stručnu javnost putem Šumarskoga lista. Zahvaljujem se radakciji Šumarskog lista na susretljivosti u svezi s objavljivanjem ovog teksta. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Mr. sci. Zlatko Mateša, predsjednik Vlade Republike Hrvatske ZAGREB Veleštovani gospodine predsjedniče, Vaše isticanje zasluge organizatorima obrane od požara tijekom kolovoza 1997. godine na otoku Hvaru je hvale vrijedno. Međutim, u navedenom slučaju, kao i više puta do sada organizacija protupožarne zaštite u našoj zemlji je zakazala i to totalno. No, oni tome nisu krivi, stavljeni su u ulogu za koju nisu adekvatno osposobljeni ni opremljeni. Da budem jasniji: vatra se gasi izravnom intervencijom na vatru i za to su obučeni vatrogasci, pa na tom planu i bilježe znatne rezultate. Međutim, požar je sasvim nešto drugo, to je vatrena stihija i ona se ne gasi intervencijom na vatru, osim odmah po nastanku požara koji se još nije rasplamsao, dakle dok predstavlja vatru šireg razmjera a ne požar. Požar se savladava strategijskom borbom koja mora biti isplanirana i striktno provedena na terenu. Izravna intervencija vatrogasaca je samo jedna od karika u lancu obrane od požara. Korištenje zrakoplova mora biti također osmišljeno i u kombinaciji s radovima na zemlji te u pripremi prostora na kojemu će požar biti zaustavljen. Strojeve za sječu i čišćenje makije, šikare i mlađih sastojina niskih i visokih šuma uopće nemamo, iako se već 15-tak godina koriste u Europi. Sirenje prosjeka i puteva kod djelatnosti obrane rušenjem stabala prema požaru, ili bolje s obje strane prosjeke ili puta, uopće se ne koristi. Pored toga ne koriste se ni prokušani sustavi "protupožari". Tijekom 1997. godine, do kraja listopada, u Hrvatskoj je bilo 295 požara, a opožarena je površina od 11800 ha, uglavnom šuma i šumskih zemljišta, što je više od desetogodišnjeg prosjeka. I pored znatnih ulaganja, rezultati obrane od požara vrlo su loši. Dostavljam Vam razmišljanja o požarima te preventivne i represivne mjere koje treba poduzeti sa zamolbom da to prouče Vaši suradnici, zaduženi za požar i da od toga nešto primjene. Jasno je da u protupožarnoj zaštiti a posebice kurativi, trebaju djelovati i vatrogasci i djelatnici MUP-a, ali rukovođenje odnosno izradu strategije obrane mora voditi šumarski stručnjak, posebno za to obučen. Naime, Šumarski fakultet u svom programu nastave ima i zaštitu od požara, pa bi svaki stručnjak trebao znati organizirati i obranu od požara, no pri svakoj Upravi šuma postoji za to posebno zadužen djelatnik. Međutim, na te se kadrove zaboravlja, oni kao i da ne postoje. Na kraju Vam predlažem da u štabove obrane od požara uključite odgovarajuće šumarske stručnjake, s ovlastima u vođenju obrane. Požara je uvijek bilo i bit će, ali kolike će površine biti zahvaćene požarom ovisi o nama. Najbolja preventiv na i kurativna zaštita je svakodnevna kontinuirana djelatnost šumarskih stručnjaka i šumskih radnika u šumi. Štete od požara neprocijenjive su za šumare, poljoprivredu, turizam, za općekorisne funkcije, za stabilnost ekosustava. Zato je svako ulanje opravdano, a najbolji čuvar prostora je aktivni radnik u prostoru. Gospodine predsjedniče, ne vjerujte iluzijama da koza štiti šumu od požara. Ne! Štiti je pastir koji čuva koze, ovce ili svaki drugi koji se nalazi u prostoru. Sa štovanjem Prof dr. sci. Šime Meštrović Prilog: Šumski požari Na dogovor i suradnju za bolji uspjeh: - Prof. dr. sci. Jure Radić , potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka Republike Hrvatske, - Ivan P e n i ć, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, - Dr. sci. Zlatko Dominiković, ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, - Dipl. inž .šum. Anđelko Serdarušić , direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Zagreb, 5. studenog 1997. Dostavljeno 18. 11. 1997. prof. Severn-pomoćniku ministra poljoprivrede i šumarstva Dostavljeno 17. 07. 1998. inž. Tarnaju direktoru "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb Prilog pismu: ŠUMSKI POŽARI Požari su predstavljali, a i danas predstavljaju jednu od najvećih opasnosti uništavanja prirodnih i kulturnih dobara čovječanstva. S porastom stanovništva, s industrijskim i privrednim razvojem i demografskim kretanjima, raste i opasnost od nastajanja požara odnosno broja požara, iako se mogućnosti njegovog lokaliziranja i gašenja povećavaju. Opasnosti od požara posebno su izražene u toplim i suhim područjima. Jedno od najugroženijih područja u svijetu je svakako područje Mediterana. Razvoj civilizacije upravo je počeo u tom dijelu svijeta, popraćen dobrim i lošim elementima razvoja. Požari su kroz cjelokupni razvoj civilizacije u svim fazama nastajali djelovanjem čovjeka, bilo posredno ili neposredno. Požarom je čovjek pretvarao neprohodne šumske površine u pašnjake i obradive površine. Time je stvarao mogućnosti vlastitog opstanka, ali i sve uvjete za destrukciju - nestanak šume i tla - stvaranje goleti i pustinje. Nestanak šuma i stvaranje goleti i kamenjara, posebice u Mediteranskom području, najvećim je dijelom posljedica paljenja šuma sa svrhom dobijanja obradivih površina i pašnjaka. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Danas, kada šumom nismo bogati, kada su nam itekako poznate posljedice paljenja šuma radi kratkoročnog korištenja tla, kada ranije obrađivane površine ostaju godinama neobradivane, nema razloga da čovjek pali šumu radi trave ili usjeva. Svake godine posvuda u svijetu, a posebno u području Mediterana, gori sve više i više šumskih i drugih površina. Uzrok je opet čovjek, samo što sada to ne radi namjerno i kontrolirano. Daje to tako pokazuju i podaci iz tablice 1, iz koje su vidljivi uzroci nastanka požara po učešću u postocima. Tablica 1 Uzroci nastanka požara irpostotku Država Namjerno Nemar (paljenje (područje) izazvani korova, šuma) Europa 1 22 E. Mediteran 1 20 Hrvatska 4 19 Francuska 5 19 Turska 2 21 Podaci pokazuju da se za oko 50% požara u Europi i u Mediteranu te pojedinim zemljama, ne znaju uzroci. Od požara za koje se znaju uzroci, na prvom mjestu su oni uzrokovani industrijalizacijom u službi čovjeka elektrostupovi, vlak, depoi smeća i dr., dok su na drugom mjestu uzrokovani nebrigom čovjeka kroz njegove aktivnosti u šumi i na poljima. Namjerno izazvanih požara ima oko 1-5%. Prema tomu, gotovo 50% požara je pod kontrolom čovjeka (oni nastali nemarom i aktivnošću čovjeka). Ako se Država Države Šuma i šum. zemljišta u 1000 ha Europa 471.000 130.000 E. Mediteran Francuska 54.564 13.874 F. Mediteran 4.250 Španjolska 49.943 9.506 Hrvatska 5.654 2.442 H. Mediteran 1.650 800 Podaci su vrlo interesantni i znakoviti, a posebice kada se usporedi opožarena površina po jednom požaru. U Francuskoj izgori svega 6,6 ha po jednom požaru, dok u Španjolskoj čak 5 puta više. U Hrvatskom mediteranu izgori oko 34 ha po svakom požaru. Kada se uspoređuju podaci samo za Mediteransko područje, u našoj je zemlji stanje je nešto drukčije. Ukupna površina Mediterana kod nas je oko 1,650.000 ha. Od toga na šume otpada oko 800.000 ha, a kako oko 95% požara otpada na Mediteran, vidimo da svake godine u našoj zemlji gori prosječno oko 0,69% mediteranskog područja, stoje više nego zabrinjavajuće. Situacija je još gora ako se promatraju podaci samo Aktivnosti čovjeka: dalekovod, vlak, depoi smeća i dr.) 26 30 22 16 21 Nepoznati počinitelji Svega 51 49 55 60 56 100 100 100 100 100 tome doda da i dio nepoznatih uzroka spada pod kontrolu čovjeka, ondaje jasno tko je glavni uzročnik. Opožarena površina nije u srazmjeru s brojem požara, već u prvome redu ovisi o organiziranosti i tehničkim mogućnostima zaštite. U tablici 2 iznijeti su podaci o broju požara i opožarenim površinama te opožarenoj površini po jednom požaru za Europu, Europski dio mediterana, Francusku, Francuski dio mediterana te Španjolsku i Hrvatsku. Podaci su prosjeci za 5 godina (1980-1985). Tablica 2 Površina Opožarena % Broj Površina požara po požaru ha ha 603.157 0,13 32.413 18,6 596.774 -26.019 22,9 33.000 0,06 5.000 6,6 30.000 0,71 4.300 7,0 230.000 0,46 7.840 29,3 12.000 0,21 351 34,2 11.400 0,69 333 34,2 za šume Mediteranskog područja Hrvatske, gdje od oko 800.000 ha šuma gori prosječno godišnje oko 9.120 ha ili 1,14% svih šuma. Po jednom požaru izgori prosječno 36 ha, što je jedan i pol puta više od prosjeka za Europsko mediteransko područje. Iz podataka je također vidljivo, da nismo jedina zemlja čija su prirodna dobra i biljni svijet ugroženi od požara. Tako u Italiji i Španjolskoj svake godine gori 0,46% ukupne površine zemlje, a u Francuskoj 0,06% (Francuski mediteran 0,7%). Što treba poduzeti da se u prvom redu smanji broj požara, a onda i opožarenih površina po jednom požaru: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 68 <-- 68 --> PDF |
pojačati preventivne mjere i akcije na terenu ne zadovoljavajući se samo deklarativnim, pravilno usmjeriti vođenje represivnih mjera borbe protiv vatrene stihije, neposredno rukovođenje povjeriti stručnjacima kako bi se materijalna sredstva adekvatno iskoristila, u županijske štabove zaštite od požara uključiti šumarske stručnjake koji su obučeni za ove akcije, požari su se do danas nastojali zaustaviti izravnim gašenjem umjesto strategijom stvaranja praznih prostora i onemogućavanja širenja, zgarišta kontrolirati i čuvati, stanovništvo angažirano za gašenje prethodno obavijestiti kako se treba obući i što treba ponijeti. Represivnim mjerama tj. gašenjem požara mora rukovoditi za to obučeni šumarski stručnjak. Značaj i uloga vatrogasne organizacije je neprocjenjiva, vatra se gasi, a s požarima se bori, a to zahtijeva i razradu određene taktike. Prema svjetskim iskustvima požar uz povoljne klimatske uvjete širi se brzinom od 15 km na sat. No u trenutku nastanka svaki je požar mali. Da i ova zapažanja ne ostanu deklarativna predlažemo mjere i aktivnosti koje treba provesti. Podijelili smo ih na hitne i dugoročne. Hitne preventivne i represivne mjere i aktivnosti 1. Propagandno djelovanje medu cjelokupnim stanovništvom, a posebno onim iz područja primarne opasnosti, oboružavajući ga saznanjima o zaštitnim i represivnim mjerama u slučaju potrebe. To se postiže propagandnim filmovima (u školama, mjesnim odborima, radnim organizacijama), lecima, plakatima, posterima, člancima u tiskovini, a posebice putem radija i televizije. Pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva neophodno je za ovu djelatnost imati zadužene stručnjake, koji će cjelokupnu akciju voditi kontinuirano. 2. Cjospodarske mjere kojima je cilj da se u šumama oteža širenje požara i omogući brzo gašenje. Šume treba otvoriti i učiniti dostupnima za gasitelje i opremu. U tome smjeru treba: puteni mjesnih odbora narediti čišćenje svih starih puteva u širini od 6-8 m. Ako su putevi između zidova (na otocima i priobalju), potrebno je sa svake strane zida očistiti po 3 m svu podstojnu vegetaciju (u slučaju potrebe visoko se drveće brzo sruši i prenese). Svaki vlasnik parcele može očistiti uz svoju parcelu. Put ili prosjeka ako nije branjena, ne može zaustaviti požar ni daje 100 m široka, pa zato veće širine prosjeka od 8 m ne treba izvoditi. tamo gdje su veći kompleksi bilo privatnih ili društvenih šuma bez puteva, svakih 500 m po širini i visini napraviti prosjeku ili put širine 6-8 m, a po programu koji će pod hitno izraditi nadležna šumarska organizacija, sve postojeće i nove prosjeke održavati čistim i po mogućnosti prohodnima za vozilo, izvršiti čišćenje makije i grana stabala okolo naselja, industrijskih postrojenja, zaštitnih i drugih značajnih objekata u krugu 100 m, očistiti od makije pa i trave paljenjem, u krugu od 10 m oko svakog električnog stupa i 20 m od željezničke pruge sa svake strane. 3. Osigurati službu osmatranja i dojave i to: putem osmatračnica (s međusobnom vezom) na isturenim punktovima, koje u permanentnoj službi moraju pokriti cijelo područje prve i druge kategorije opasnosti od izbijanja požara, putem patrolnih kola (za površinu od 5000 ha šuma, jedna kola s rezervoarom od 600 litara vode, s pumpom i materijalom za brzu intervenciju i priručno gašenje. Jedna bi kola trebala imati po jednog vatrogasca i po jednog šumarskog radnika), avio osmatranjem posebno za to određenim zrakoplovima, ali i svim ostalima koji lete nad tim teritorijem, obavijesti radnika u šumi, dobronamjernika i uopće od naroda. 4. Osiguranje čim većih količina vode za prvu intervenciju: registracijom svih seoskih cisterni i naredbom da svaki vlasnik cisternu stavi u funkciju, s time da uredi i popravi naplav za punjenje (ako je potrebno cisterne se mogu napuniti i pomoću autocisterne ili brodocisterne), manjim branama na pogodnim mjestima stvaranjem male vodene akumulacije, na kritičnim mjestima osiguranjem barem minimalne količine od 500-1000 litara vode u plastičnim cisternama koje se mogu prikladno zakloniti. 5. Osigurati transport gasitelja tako da svatko zna, u koje vozilo, gdje i s kim treba ići u slučaju požara. 6. Osigurati opremu u mjesnim odborima i to: lopate, metle, motorne pile, kao neophodan priručni inventar isključivo za obranu od požara. 7. Organizirati i obučiti protupožarne udarne grupe šumskih radnika od po 10 u svakom većem središtu (šumariji) sa zadatkom da brzo i intervenira, a zatim i rukovodi obranom od požara. 8. Sinkronizirati sve subjekte u zajedničkom cilju obrane, u prvome redu šumarsku organizaciju, vatrogasnu službu i policiju. |