DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA MOŽE LI SE ETAT OSTVARIVATI NEOVISNO OD TRŽIŠTA? Uvod i problematika U vremenu koje je iza nas, ukupno je gospodarstvo živjelo dosta dugo u takozvanom "planskom režimu", rasterećeno ozbiljnih tržišnih stresova, relativno stabilne i predvidive tražnje, i što je najpogubnije, sa skoro totalnim izostankom čvrstih dohodovnih motiva, od investicija u razvoj tehnologije, mehaniziranosti radnog procesa, informatike, do raspodjele. Nesreća šumarstva bila je još izraženija od drugih grana gospodarstva, jer je dohodak ipak bio relativno siguran i stabilan, pa su utjecaji tržišnog gospodarstva u tu granu stizali sa zakašnjenjem. Kao poslovni pokazatelji dominirali su podaci o fizičkom obujmu proizvodnje i zapošljavanju. Posljedice takve stagnacije najizraženije su na području istraživanja tržišta, neprilagodavanja tražnji, razvoju novih načina ponude i prodaje, djelotvornom istraživanju boniteta kupaca te učinkovitom osiguranju naplate. Unatrag desetak godina, posebice nakon promjena političkog i gospodarskog sustava u nas, taj sraz dolaska tržišnog gospodarstva s našima naslijeđenim, očito nespremnim odnosom spram hirovitog i promjenjljivog tržišta drvetom, izaziva šokove u poslovanju, s ne baš beznačajnim dohodovnim posljedicama na ostvarenje prihoda, te vrlo prepoznatljivim posljedicama na ulaganje u biološku reprodukciju i investicije. Treba reći daje to vrijeme kada još uvijek tržište, kraj svih političkih opredjeljenja trpi utjecaje države na usmjeravanje sirovine prema izabranim kupcima, uvjetima plaćanja, pa i ozbiljna ograničenja u orijentaciji prema svjetskom tržištu i izvozu. Svjesni smo, kako se ozbiljno osjeća nedostatak strategije razvoja prerade drveta, u svezi s tim i šumarstva, te svakako i moderne šumarske komercijalne struke. Takvo dinamično, nestabilno, i nemilosrdno domaće pa i promjenjljivo inozemno tržište, nameće obvezu stalnog praćenja kretanja tražnje drveta ili istraživanja tržišta. U pogledu prerade drveta, u svijetu smo svjedoci naglog razvoja tehnologije, korištenja manje kvalitetnog drveta u proizvodnji, dok se kod prostornog, posebice ogrijevnog drveta kod nas već dugo osjeća pad tražnje izazvan uvođenjem drugih energenata, osobito plina. Operativa pak, stručno i kadrovski nespremna za tržište, radeći "po osnovi" gomila određene drvne proizvode koje nije u stanju prodati, pa ih onda prodaje po znatno sniženoj cijeni ili ih prepušta da propadnu. Sudeći prema ponašanju i postupcima, čini se da još uvi jek živimo u uvjerenju kako svaki šumarski inženjer može raditi svaki posao u struci, ne uvažavajući raznorodnost disciplina u šumarstvu, njihovu dinamiku i stupanj razvoja na kojem nema govora o uspjehu, bez tako nužnog doškolovanja i specijalizacije, ponajprije na području marketinga. Godišnji plan sječa mora biti utjecan tržištem, pa čak i trenutnom tražnjom, ali u svakom slučaju praćen znalačkom i vrlo stručnom komercijalnom službom. Na tržište nećemo iskoračiti budemo li izmjenu plana sječa ostvarivali kroz tri mjeseca. Šumarstvo mora nove tržišne odnose prepoznati kao vrlo zahtjevnu struku i znanje bez kojega nema izgleda za razvoj. Treba li reći koliko prostora još ima na području smanjenja gubitaka u sječi i izradi, stručnom prikrajanju i obradi sortimenata te standardnom razdvajanju po kvaliteti za poznate Ostvaren je cilj proizvodnje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 64 <-- 64 --> PDF |
kupce na temelju dugoročnih ugovora. Ne bi li to trebala biti sutrašnja, pa onda i trajna zadaća struke? Što kaže struka i propisi? Uređajnim elaboratima struka vrlo precizno određuje drvnu masu ili površinu šume (etat) koja je u određenom razdoblju predviđena za sječu. Teoretski, jedan od najprihvatljivijih načina određivanja etata je onaj koji predstavlja posljedicu načina i oblika gospodarenja, dakle proizvodnih mogućnosti, ali i nezaobilazno uvažavajući potrebe društva odnosno tržišta. Sve formule koje definiraju normalni godišnji etat glavnog prihoda vrijede za normalne šume, pa se kod šuma koje su odmaknute od normala, valjanost izračuna etata glavnog prihoda bitno umanjuje. Etat prethodnog prihoda trebao bi se ostvarivati tamo gdje je nužan zahvat njege sastojina proredom. Problem sadašnjeg trenutka predstavlja stalno sušenje i propadanje šuma i staništa, posebno u hrasticima, gdje su temeljne drvne zalihe uglavnom značajno ispod normala, prirodne obnove znatno otežane i skupe zbog degradiranih staništa, rijetkih i nesigurnih uroda sjemena, a ctati proreda kao i njihova uzgojna nužnost doista upitni. Možda nije na odmet u takvim situacijama prirodnu obnovu u pravilu provoditi na malim površinama, a kod proreda razmišljati o promjeni turnusa prorjeđivanja. Slično vrijedi i kod prebornih šuma, gdje se nažalost zbog stalnosti sušenja jele mora češće ulaziti, no na staništima lošijih boniteta, na višoj nadmorskoj visini, možda se može razmišljati o produljenju ophodnjice. Pregled dosadašnjeg gospodarenja za razdoblje 1986-1995. godine jasno nam ukazuje na prosječni udio slučajnog prihoda jele od 32,1% u općem prihodu prebornih šuma, iako bih se usudio reći daje on realno trebao biti i znatno veći. Kod hrasta lužnjaka pak, u prošlom je razdoblju slučajni prethodni prihod sudjelovao sa čak 41,5%. Uz takav udio slučajnog prihoda kod naših najvrijednijih vrsta drveća teško možemo ustvrditi kako sječnim zahvatima njegujemo i poboljšavamo kakvoću naših šuma. Čini se da se mnogo više prostora, nažalost, otvara kontinuiranoj sanaciji i obnovi na malim površinama. Sumskogospodarskom osnovom utvrđeni godišnji prirast od 9,6 mil. m3 reflektirao se kod glavnog prihoda propisanom godišnjom sječom od 2,21 mil. m3 u odnosu na prirast od 2,19 mil. m3, dok je prirast u sastojinama prethodnog prihoda iskazan u veličini od 5,16 mil. m\ a propisani prethodni prihod iznosi 1,69 mil. m\ Prema ovim pokazateljima, u sastojinama prethodnog prihoda godišnje se akumulira drvna masa od 3,47 mil. m3. Uz sva obrazloženja ovog raskoraka, podaci svakako najavljuju skoro i to značajno povećanje potrebe i mogućnosti u ostvarenju etata prethodnog prihoda, pa se isto tako najavljuje nužno pronalaženje plasmana za vrste drveta i Sortimente koje takav prihod nudi. Načelo potrajnosti, prema razmjeru dobnih razreda u jednodobnim šumama kaže znanost, opravdanije je promatrati prošireno izvan granica gospodarskih jedinica. U našem slučaju to je moguće na cijelom sumskogospodarskom području; težnja da se ta potrajnost brže ostvaruje na razini manjih gospodarskih jedinica značila bi svjesne i nepotrebne gospodarske žrtve. Promjene u životu sastojina i posebno njihova dinamika toliko su česte i velike, da se desetgodišnjim propisivanjem gospodarskih zahvata "zaleđuje" nešto što život ne prihvaća. Tako nužne a Pravilnikom o uređivanju šuma (članak 25) i obvezne sanacije staništa i obnove, još se uvijek ne provode potrebnom dinamikom, pa smo po isteku gospodarskih polurazdoblja vrlo često svjedoci propadanja šuma i staništa čija sanacija i obnova često više ne može biti obavljena našim najvrijeđnijim vrstama drveća već to moraju biti pionirske vrste, a troškovi pripreme i obnove znatno nadilaze one prihvatljive troškove gdje je glavnina obnove obavljena prirodnim putem. Promjene u tražnji na tržištu drveta od manjih oscilacija pa do skoro totalne nemogućnosti plasmana, nalažu šumarskoj struci brze reakcije u kojima se etat mora u najracionalnijem obliku podrediti prvenstveno uzgojnim zahtjevima sastojina, ali sigurno i tržišta. Ovo podrazumijeva i reakciju struke na istraživanje i dakako utjecaj na tržište. Zbog svih navedenih razloga, čini se da je dugoročno propisivanje gospodarskih radova osnovama gospodarenja nužno zamijeniti promjenjljivim uređivanjem šuma. Zakon o šumama, (članak 9 točka 2) vrlo jasno ukazuje na obvezu njege sastojina prorjeđivanjem do starosti trećine njene ophodnje, a u starijim sastojinama, ako je to neophodno potrebno, radi uzgoja. Pravilnik o uređivanju šuma u članku 20 nudi nam donje granice ophodnji, što znači da za izrazito vrijedne sastojine glavnih vrsta drveća na prvim bonitetima ophodnje može- Tchnologija privlačenja drvnih sentimenata u proredi |