DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA MOŽE LI SE ETAT OSTVARIVATI NEOVISNO OD TRŽIŠTA? Uvod i problematika U vremenu koje je iza nas, ukupno je gospodarstvo živjelo dosta dugo u takozvanom "planskom režimu", rasterećeno ozbiljnih tržišnih stresova, relativno stabilne i predvidive tražnje, i što je najpogubnije, sa skoro totalnim izostankom čvrstih dohodovnih motiva, od investicija u razvoj tehnologije, mehaniziranosti radnog procesa, informatike, do raspodjele. Nesreća šumarstva bila je još izraženija od drugih grana gospodarstva, jer je dohodak ipak bio relativno siguran i stabilan, pa su utjecaji tržišnog gospodarstva u tu granu stizali sa zakašnjenjem. Kao poslovni pokazatelji dominirali su podaci o fizičkom obujmu proizvodnje i zapošljavanju. Posljedice takve stagnacije najizraženije su na području istraživanja tržišta, neprilagodavanja tražnji, razvoju novih načina ponude i prodaje, djelotvornom istraživanju boniteta kupaca te učinkovitom osiguranju naplate. Unatrag desetak godina, posebice nakon promjena političkog i gospodarskog sustava u nas, taj sraz dolaska tržišnog gospodarstva s našima naslijeđenim, očito nespremnim odnosom spram hirovitog i promjenjljivog tržišta drvetom, izaziva šokove u poslovanju, s ne baš beznačajnim dohodovnim posljedicama na ostvarenje prihoda, te vrlo prepoznatljivim posljedicama na ulaganje u biološku reprodukciju i investicije. Treba reći daje to vrijeme kada još uvijek tržište, kraj svih političkih opredjeljenja trpi utjecaje države na usmjeravanje sirovine prema izabranim kupcima, uvjetima plaćanja, pa i ozbiljna ograničenja u orijentaciji prema svjetskom tržištu i izvozu. Svjesni smo, kako se ozbiljno osjeća nedostatak strategije razvoja prerade drveta, u svezi s tim i šumarstva, te svakako i moderne šumarske komercijalne struke. Takvo dinamično, nestabilno, i nemilosrdno domaće pa i promjenjljivo inozemno tržište, nameće obvezu stalnog praćenja kretanja tražnje drveta ili istraživanja tržišta. U pogledu prerade drveta, u svijetu smo svjedoci naglog razvoja tehnologije, korištenja manje kvalitetnog drveta u proizvodnji, dok se kod prostornog, posebice ogrijevnog drveta kod nas već dugo osjeća pad tražnje izazvan uvođenjem drugih energenata, osobito plina. Operativa pak, stručno i kadrovski nespremna za tržište, radeći "po osnovi" gomila određene drvne proizvode koje nije u stanju prodati, pa ih onda prodaje po znatno sniženoj cijeni ili ih prepušta da propadnu. Sudeći prema ponašanju i postupcima, čini se da još uvi jek živimo u uvjerenju kako svaki šumarski inženjer može raditi svaki posao u struci, ne uvažavajući raznorodnost disciplina u šumarstvu, njihovu dinamiku i stupanj razvoja na kojem nema govora o uspjehu, bez tako nužnog doškolovanja i specijalizacije, ponajprije na području marketinga. Godišnji plan sječa mora biti utjecan tržištem, pa čak i trenutnom tražnjom, ali u svakom slučaju praćen znalačkom i vrlo stručnom komercijalnom službom. Na tržište nećemo iskoračiti budemo li izmjenu plana sječa ostvarivali kroz tri mjeseca. Šumarstvo mora nove tržišne odnose prepoznati kao vrlo zahtjevnu struku i znanje bez kojega nema izgleda za razvoj. Treba li reći koliko prostora još ima na području smanjenja gubitaka u sječi i izradi, stručnom prikrajanju i obradi sortimenata te standardnom razdvajanju po kvaliteti za poznate Ostvaren je cilj proizvodnje |