DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXII (1998), 399-406 UDfC: 630* 220 (Quercus petraea Liebl.) 001 PERSPEKTIVE SUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI PROSPECTS OF SESSILE OAK FORESTS IN BOSNIA Konrad PINTARIĆ* Sažetak: Od ukupne površine visokih šuma u Bosni i Hercegovini, na hrast kitnjak otpada oko 8,6%, a u sjevernim dijelovima gdje se nalaze i najproduktivnije šume ove vrste drveća, udjel hrasta kitnjaka je znatno veći. U Bosanskoj Posavini od Bosne do Drine udjel hrasta kitnjaka iznosi 20,3%. U ovim šumama nisu provedene nikakve mjere njege, već samo stablimične sječe (tzv. "preborne sječe"). U jednoj od njih, u čistoj, jeđnoslojnoj 80-90 godina staroj sastojini postavljen je pokus na kojemu je primijenjena Selektivna proreda (visoka proreda -pozitivno odabiranje), kako bi se vidjelo kakav utjecaj ima proreda na proizvodnju drvne mase po količini i kakvoći, odnosno kakve su perspektive i opravdanost provođenja proreda u ovim šumama. Poslije prve prorede došlo je do poboljšanja kvalitete stabala glavne sasto jim, "kandidata", ponajprije jer su ravnomjernije raspoređeni. Prema predviđenom okvirnom proizvodnom razdoblju od 160 godina, trebalo bi provesti još 5-6 zah vata prorede. Očekuje se da bi se na taj način na kraju proizvodnog razdoblja dobilo oko 380 m´ krupnog drveta, od čega oko 25%furnira i djelomičnog furnira, dok bi se od planiranih proreda dobilo oko 340 m3 volumena drva zadovoljavajuće kakvoće Ključne r ij e č i: Hrast kitnjak, prorede, prirast i kakvoća. Uvod - Intodruction Prema prospektu unapređenja šuma u Bosni i Her- Ostale primiješane vrste drveća kao što su bukva i cegovini (Drinić i dr. 1981), od ukupne površine vi- obični grab, sudjelovale bi pri održavanju plodnosti tla i sokih šuma, koja iznosi 1 265 430 ha, u čistim i mje- pri povećanju vrijednosti proizvedenoga volumena dršovitim šumama na hrsst kitnjak otpada 108 942 ha va (čišćenje od grana, sprječavanje pojave živica, i dr). odnosno 8,6% visokih šuma. Zastupljenost kitnjaka ni- Prema istom autoru, na staništima I i II boniteta, je ravnomjerna. Najzastupljeniji je u Bosankoj Po- konačni prsni promjer stabala trebao bi biti 60-70 cm, savini od rijeke Une do Drine. Na području između Une što se prema Schobcr-u (1987) može ostvariti pri i Bosne zastupljenost iznosi oko 16,3%, a od Bosne do proizvodnom razdoblju od 160 godina. Ovo naoko veo- Drine oko 20,3% Pored toga stoje zastupljenost veća, i ma dugo proizvodno razdoblje ima svoje ekonomsko šume se nalaze na najproduktivnijim tlima. U tim po- opravdanje, jer prema Mascher-u (1953), prosječan dručjima kitnjak obično zauzima suša staništa na gre- udjel pojedinih sortimenata u njegovanoj sastojini hrasbenima i stranama, dok se u vlažnijim dolinama nalazi ta kitnjaka, starosti 160 godina bio bi: (tab. 1) bukva. Matić (1962) smatra da na staništima I i II Prema tomu, na furnir i djelomični furnir otpada oko boniteta, hrast kitnjak treba, i ubuduće ostati glavna 45o/o drvnih sortimenata, a na furnir 20%. K ra h 1 -U r vrsta drveća, jer je to biološki, a posebno ekonomski, ba n (1959) navodi da u slavonskim šumama hrasta opravdano. lužnjaka koje nisu njegovane, udjel furnirskih trupaca iznosi najviše 10%. Prema Burschel-u (usmenaizja va) u Njemačkoj u 1980 godini kod trupaca hrasta luž * Prof. dr. sc. Konrad Pinlarić, Šumarski fakultet Sarajevo, Zagrebačka 20 njaka i kitnjaka vrhunske kvalitete (fini furnir) ostvare |