DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I). Pieman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE; UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list br. 9 I (), CXXI1 (I 998), 423-435


mo da su nam greške koje dobijemo uporabom standardne
težišne metode veće što nam je cesta bliže težištu
odjela. Štoviše, u slučaju kada nam cesta prolazi težištem
odjela, srednja udaljenost privlačenja poprima vrijednost
nula, koja je apsolutno netočna i nelogična.
Uporabom standardne težišne metode dobiju se zadovoljavajući
rezultati u slučajevima kada se šumska cesta
nalazi izvan odjela, kada prolazi njegovom granicom,
odnosno kada je udaljena od težišta odjela minimalno
350 m. U ostalim slučajevima nije preporučljivo
rabiti standardnu težišnu metodu.


Modificirana metoda s dva i četiri težišta kod kojih
je veličina mreže kvadrata 500 x 1000 m, odnosno 500
x 500 m, daje zadovoljavajuće rezultate u onim položajnim
inačicama šumske ceste kada ona ne prolazi na
udaljenosti manjoj od 350 metara od bilo kojeg težišta.


Modificirana težišna metoda kod koje je veličina osnovnih
površina 200 x 200 m (25 težišta) pokazala se
kao dovoljno točna, osim u inačicama kada šumska cesta
prolazi redom kroz 5 težišta osnovnih površina. Tada
su odstupanja od "točne srednje geometrijske udaljenosti
privlačenja" iznosila 10 metara.


Modificirana težišna metoda kod koje je određeno
100 težišta osnovnih površina dimenzija 100 x 100 m, u
svim je inačicama dala rezultate kakvoće. Najveća je greška
iznosila -2,5 m.


Parcijalna težišna metoda koja se temelji na podjeli
površine odjela na dvije ili više osnovnih površina ra


zličitih dimenzija, a koje nastaju presijecanjem odjela
šumskom cestom, dalaje rezultate s minimalnim odstupanjima
od +0,625 m.


Iz navedenoga slijedi daje težišna metoda određivanja
srednje geometrijske udaljenosti privlačenja vrlo
učinkovita, no mora se voditi računa o položaju šumskih
cesta u odnosu na površinu za koju se izračun radi.
Mogućnost pogreške je veća ako šumska cesta prolazi
bliže težištu površine te u takvim slučajevima treba rabiti
modificiranu težišnu metodu. Veličina osnovnih
površina o kojima ovisi broj težišta obrnuto je proporcionalna
jednolikosti terenskih i sastojinskih uvjeta.
Uopćeno govoreći, veličina osnovnih površina od
100 x 100 m daje dovoljno dobre rezultate koji se radi
potpune sigurnosti na jednome djelu površine mogu
prekontrolirati gustom mrežom osnovnih površina.
Parcijalna težišna metoda daje dobre i brze rezultate u
pogledu određivanja srednje geometrijske udaljenosti
privlačenja, međutim ona nosi veliku količinu rizika pri
određivanju srednje stvarne udaljenosti privlačenja u
prigorsko-brdskim, planinskim i krškim područjima,
gdje vrijednost čimbenika vertikalne korekcije terena
ima značajan upliv, odnosno u nizinskim područjima
nejednolikog mikroreljefa i površinskih prepreka. Parcijalnu
težišnu metodu valja uporabiti s dosta opreza.


Standardna težišna metoda uporabljena je u istraživanoj
gospodarskoj jedinici, način određivanja srednjih
geometrijskih udaljenosti odsjeka prikazanje na slici 2,
a rezultati su dani u tablici 2.


Tablica 2: Srednje geometrijske udaljenosti odsjeka određene pomoću osobnog računala
Table 2: The average geometrical distance of subeompartment determined by personal computer


Odj/Ods
Comp./Subcomp.


la
lb
lc
2a
2b
2c
3 a
3b
3c
3d
4a


Površina ukupna
Total area


ha


45.38


3.37


20.97


22.70


8.58


13.15


17.96


12.61


8.71


32.25


40.89


Sr. geo. udalj
pristupa.
The average
geometrical
distance of
subcomp.
m


181.65


280.60


126.74


231.34


280.86


362.21


15.89


115.85


18.11


227.05


78.32


Odj/Ods
Comp./Subcomp.


4b
5a
5b
5c
6a
6b
6c
6d
6e
7a
7b


Površina ukupna
Total area


ha


20.34


14.52


16.57


15.44


33.16


6.42


6.52


5.98


2.94


16.91


3.97


Sr. geo. udalj
pristupa.
The average
geometrical
distance of
subcomp.
m


135.50


34.18


112.78


105.43


125.94


137.30


89.44


174.06


54.58


102.76


131.04