DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXX1I (1998), 423-435 UDK: 630* 379 383 (001) ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA PRIMJENOM OSOBNOG RAČUNALA CALCULATING THE AVERAGE DISTANCE OF GRAVITATIONAL ATTRACTION WITH GRAVITY METHODS USING PERSONAL COMPUTERS Dragutin PIČMAN* & nir. sc. Tibor PENTEK** SAŽETAK: Veličina srednje udaljenosti privlačenja je najbolji pokazatelj uspješno položene mreže šumskih cesta. Šumske ceste koje su položene na taj način da značajno smanjuju srednju udaljenost privlačenja su učinkovite šumske ceste. Srednja udaljenost privlačenja može biti geometrijska i stvarna, odnosno sadašnja, minimalna potrebita i optimalna za određeno područje. Određivanje srednje udaljenosti privlačenja je vrlo važno pri racionalnom gospodarenju šumom. Metode koje se pri tome rabe su raznolike, a jedna od najsuvremenijih metoda je težišna metoda, koja u kombinaciji s digitaliziranim šumsko-gospodarskim kartama i pogodnom programskom podrškom daje vrlo precizne rezultate u razmjerno kratkom vremenu. Kolika je točnost težišne metode glede različitih utjecajnih čimbenika, kada se i kako ona može primijeniti, postoje li djelotvornije alternativne metode, samo su neka od pitanja na koja ovaj rad daje odgovore. K lj u č n e r ij e č i: srednja geometrijska udaljenost privlačenja, srednja stvarna udaljenost privlačenja, težište, težišna metoda, čimbenik vertikalne korekcije terena, čimbenik horizontalnog zaobilaženja. 1. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA - Problems of research Srednja udaljenost privlačenja vrlo je značajan utjeSrednja udaljenost paralelnog izvlačenja određuje se cajni čimbenik pri ekonomici otvaranja šuma, odnosno primjenom metode težišta površina, dok se kod centralkod određivanja optimalne količine šumskih prometninog privlačenja koristi površinski moment prvoga reda. ca. Ako se pretpostavi daje drvna masa jednoliko rasPotreba i mogućnost paralelnog izvlačenja u dana poređena na horizontalnoj površini (F), te da se izvlašnje je vrijeme učestalija od centralnog izvlačenja, tako čenje te mase obavlja u smjerovima prema liniji prijeda ćemo se i mi u ovome radu baviti paralelnim privoza (šumska cesta), možemo govoriti o dvije vrste izvlačenjem. vlačenja drva: Određivanje težišta odjela u svrhu iznalaženja sred centralno izvlačenje nje udaljenosti privlačenja klasičnim načinom, na ne paralelno izvlačenje pravilnoj površini odjela/odsjeka polože se tri dijagonale, u njihovom sjecištu leži težište nepravilne površiTeoretski pod centralnim izvlačenjem smatra se pone, ne daje dovoljno dobre rezultate. Kako bi povećali micanje drva od svake točke u plohi šumske površine točnost određivanja težišta nepravilnih površina odje (F) prema jednom središtu (O), a kod paralelnog izvlala/ odsjeka Pičman i Tomaz (1995) koriste osobno čenja se to pomicanje obavlja po najkraćim pravcima računalo. Na osnovi digitaliziranih šumsko-gospodar okomitim na liniju prijevoza. skih karata izrađen je digitalni model terena (DTM), te je određeno težište nepravilnih površina. B raj k o v i ć (1996) koristi osobno računalo i DTM, za određivanje težišta odjela/odsjeka u nizinskim šumama spačvan *Doc. dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb **Mr. se. Tibor Pentck, Šumarski fakultet Zagreb skog bazena. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 30 <-- 30 --> PDF |
1). Pieman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list br. 9 10, OXX1I (1998), 423-435 LEGENDA: Granica gospodarske jedinice Obala —— — Granica odjela Granica odsjeka Težište odsjeka 12 Oznaka odjela a Oznaka odsjeka Slika l: Određivanje težišta odsjeka na digitaliziranoj šumsko-gospodarskoj karti, IVI 1:50 000 Figure 1: Determining the gravity center of a subcompartment on a digitized forest map, M 1:50 000 Uporaba osobnog računala i odgovarajućih pro- stručnjaka praktičara. Pri ovoj metodi posebnu pozorgramskih paketa za obradbu digitaliziranih karata i iz- nost treba obratiti na položaj težišta nepravilne površiradbu DTM-a sa svrhom određivanja točnog težišta ne odjela/odsjeka prema šumskim cestama u odnosu na odjela/odsjeka i konačno srednje udaljenosti privlače- koje se srednja udaljenost privlačenja računa, nja, nailazi na odobravanje sve većeg broja šumarskih |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Pieman, T. Penlek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA... Šumarski list br. 9 I». CXX11 (1998X423-435 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of research 2.1. Određivanje srednje geometrijske udaljenosti privlačenja Determining the average geometrical distance of attraction Primijenjena je jedna teoretska površina odjela pra- jebljena je i tzv. modificirana težišna metoda kod koje vilnog oblika i više položajnih inačica šumskih cesta. se površina odjela/odsjeka dijeli na veći broj jednakih Izračunate su srednje udaljenosti privlačenja za svaku površina određenih, odabranih dimenzija (osim rubnih inačicu šumske ceste i za više inačica manjih površina površina koje su različitih dimenzija) pa je i za te inačina koje je osnovna površina odjela razdijeljena. Upotri-ce izračunata srednja udaljenost privlačenja. Tablica Izračun srednje geometrijske udaljenosti privlačenja za različite položajne inačice šumske ceste standardnom težišnom, modificiranom težišnom i parcijalnom težišnom metodom Table The calculation of the average geometric distance of attraction for various position variations of a forest road with a standard gravity centered, modified gravity centered and a partial gravity centered method. Izračunate srednje udaljenosti privlačenja za: The calculated average distance of attraction for: Udaljenost Parcijalna ceste od težišna granice odjela metoda Distance from 1 Težište 2 Težišta 4 Težišta 25 Težišta 100 Težišta 400 Težišta Partial the forest 1 Center 2 Centers 4 Centers 25 Centers 100 Centers 400 Centers gravity road to centered the subcompar. method 500 1000 1 000 1 000 1000 1 000 1 000 / 400 900 900 900 900 900 900 / 300 800 800 800 800 800 800 / 200 700 700 700 700 700 700 / 100 600 600 600 600 600 600 / 0 500 500 500 500 500 500 / -25 475 475 475 475 475 475 475,625 -50 450 450 450 450 450 452,50 452.50 -75 425 425 425 425 425 430 430,625 -100 400 400 400 400 410 410 410 -125 375 375 375 385 390 390 390,625 -150 350 350 350 370 370 372,50 372,50 -175 325 325 325 355 355 355 355,625 -200 300 300 300 340 340 340 344 -225 275 275 275 325 325 325 325,625 -250 250 250 250 310 310 312,50 312,50 -275 225 250 250 295 300 300 300,625 -300 200 250 250 280 290 290 290 -325 175 250 250 275 280 280 280,625 -350 150 250 250 270 270 272,50 272,50 -375 125 250 250 265 265 265 265,625 -400 100 250 250 260 260 260 260 -425 75 250 250 255 255 255 255,625 -450 50 250 250 250 250 252,50 252,50 -475 25 250 250 245 250 250 250,625 425 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 32 <-- 32 --> PDF |
13. Pičman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA,. Šumarski list br. 9 10, CXXII (1998), 423-435 Izračun je napravljen na način daje izračunata sred- Uzmemo li da su rezultati izračuna srednje geomenja geometrijska udaljenost svakog težišta u pojedinoj trijske udaljenosti privlačenja točni za modificiranu temetodi, a konačna vrijednost za svaku metodu i polo- žišnu metodu s najvećim brojem težišta (to nam najbožajnu inačicu dobivena je kao aritmetička sredina poje- ljc predstavlja situaciju na terenu gdje bi trebalo izračudinih vrijednosti. nati srednju udaljenost svakog pojedinog stabla), vidi- LEGENDA: — — Granica gospodarske jedinice Obala Granica odjela Granica odsjeka Ceste (javne i šumske) » Srednja geometrijska udaljenost odsjeka 12 Oznaka odjela a Oznaka odsjeka Slika 2: Srednje geometrijske udaljenosti odsjeka, IVI 1:50 000 Figure 2: The average geometrical distance of subeompartment, M l :50 000 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 33 <-- 33 --> PDF |
I). Pieman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE; UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list br. 9 I (), CXXI1 (I 998), 423-435 mo da su nam greške koje dobijemo uporabom standardne težišne metode veće što nam je cesta bliže težištu odjela. Štoviše, u slučaju kada nam cesta prolazi težištem odjela, srednja udaljenost privlačenja poprima vrijednost nula, koja je apsolutno netočna i nelogična. Uporabom standardne težišne metode dobiju se zadovoljavajući rezultati u slučajevima kada se šumska cesta nalazi izvan odjela, kada prolazi njegovom granicom, odnosno kada je udaljena od težišta odjela minimalno 350 m. U ostalim slučajevima nije preporučljivo rabiti standardnu težišnu metodu. Modificirana metoda s dva i četiri težišta kod kojih je veličina mreže kvadrata 500 x 1000 m, odnosno 500 x 500 m, daje zadovoljavajuće rezultate u onim položajnim inačicama šumske ceste kada ona ne prolazi na udaljenosti manjoj od 350 metara od bilo kojeg težišta. Modificirana težišna metoda kod koje je veličina osnovnih površina 200 x 200 m (25 težišta) pokazala se kao dovoljno točna, osim u inačicama kada šumska cesta prolazi redom kroz 5 težišta osnovnih površina. Tada su odstupanja od "točne srednje geometrijske udaljenosti privlačenja" iznosila 10 metara. Modificirana težišna metoda kod koje je određeno 100 težišta osnovnih površina dimenzija 100 x 100 m, u svim je inačicama dala rezultate kakvoće. Najveća je greška iznosila -2,5 m. Parcijalna težišna metoda koja se temelji na podjeli površine odjela na dvije ili više osnovnih površina ra zličitih dimenzija, a koje nastaju presijecanjem odjela šumskom cestom, dalaje rezultate s minimalnim odstupanjima od +0,625 m. Iz navedenoga slijedi daje težišna metoda određivanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja vrlo učinkovita, no mora se voditi računa o položaju šumskih cesta u odnosu na površinu za koju se izračun radi. Mogućnost pogreške je veća ako šumska cesta prolazi bliže težištu površine te u takvim slučajevima treba rabiti modificiranu težišnu metodu. Veličina osnovnih površina o kojima ovisi broj težišta obrnuto je proporcionalna jednolikosti terenskih i sastojinskih uvjeta. Uopćeno govoreći, veličina osnovnih površina od 100 x 100 m daje dovoljno dobre rezultate koji se radi potpune sigurnosti na jednome djelu površine mogu prekontrolirati gustom mrežom osnovnih površina. Parcijalna težišna metoda daje dobre i brze rezultate u pogledu određivanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja, međutim ona nosi veliku količinu rizika pri određivanju srednje stvarne udaljenosti privlačenja u prigorsko-brdskim, planinskim i krškim područjima, gdje vrijednost čimbenika vertikalne korekcije terena ima značajan upliv, odnosno u nizinskim područjima nejednolikog mikroreljefa i površinskih prepreka. Parcijalnu težišnu metodu valja uporabiti s dosta opreza. Standardna težišna metoda uporabljena je u istraživanoj gospodarskoj jedinici, način određivanja srednjih geometrijskih udaljenosti odsjeka prikazanje na slici 2, a rezultati su dani u tablici 2. Tablica 2: Srednje geometrijske udaljenosti odsjeka određene pomoću osobnog računala Table 2: The average geometrical distance of subeompartment determined by personal computer Odj/Ods Comp./Subcomp. la lb lc 2a 2b 2c 3 a 3b 3c 3d 4a Površina ukupna Total area ha 45.38 3.37 20.97 22.70 8.58 13.15 17.96 12.61 8.71 32.25 40.89 Sr. geo. udalj pristupa. The average geometrical distance of subcomp. m 181.65 280.60 126.74 231.34 280.86 362.21 15.89 115.85 18.11 227.05 78.32 Odj/Ods Comp./Subcomp. 4b 5a 5b 5c 6a 6b 6c 6d 6e 7a 7b Površina ukupna Total area ha 20.34 14.52 16.57 15.44 33.16 6.42 6.52 5.98 2.94 16.91 3.97 Sr. geo. udalj pristupa. The average geometrical distance of subcomp. m 135.50 34.18 112.78 105.43 125.94 137.30 89.44 174.06 54.58 102.76 131.04 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Pičman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA... Šumarski liši br. 9 10. CXXH (1998). 423-435 Odj/Ods Comp./Subcomp. Površina ukupna Total area Sr. gco. udalj pristupa. The average geometrical Odj/Ods Comp./Subcomp. Površina ukupna Total area Sr. gco. udalj pristupa. The average geometrical distance of distance of subcomp. subcomp. ha m ha m 7c 12.77 36.01 28c 4.61 166.93 8 51.67 196.12 29a 1.26 43.29 9a 27.26 130.24 29b 20.11 198.74 9b 4.46 87.54 29c 28.00 139.30 10a 41.55 282.62 30a 32.82 463.04 10b 18.20 181.14 30b 7.27 193.51 11a 35.57 147.87 30c 25.70 326.50 11b 5.12 140.91 31a 18.43 199.72 12a 15.43 43.20 31b 23.71 254.64 12b 11.31 153.86 31c 5.70 128.13 13a 13.35 127.67 31d 6.30 106.21 13b 8.60 319.16 32a 22.88 99.32 14a 27.75 260.85 32b 38.87 193.20 14b 14.85 182.89 33a 45.83 . 372.03 15a 15.85 188.19 33b 62.69 185.86 15b 9.05 20.52 34a 22.95 108.76 15c 25.19 255.90 34b 2.51 122.19 16a 15.69 156.30 34c 11.26 377.11 16b 13.05 138.00 34d 10.23 68.96 16c 7.00 16.77 35a 21.88 278.66 17a 10.89 56.14 35b 14.38 426.28 17b 104.01 184.84 35c 1.83 508.05 18 101.97 311.43 36a 24.76 525.30 19a 6.37 204.84 36b 6.93 311.19 19b 2.76 290.97 36c 19.92 191.50 19c 161.35 30.40 36d 5.89 75.82 20 70.39 90.62 37a 15.21 197.79 21a 30.55 163.82 37b 101.48 341.73 21b 21.85 63.36 38a 39.55 467.97 22 160.99 200.24 38b 35.35 52.10 23 92.63 203.69 39a 33.20 331.74 24a 3.71 100.87 39b 38.84 712.24 24b 48.94 47.18 40 86.02 360.21 25a 33.98 225.95 41a 10.08 215.92 25b 9.19 237.00 41b 66.22 771.54 26a 10.29 133.11 42a 30.42 166.90 26b 28.70 168.56 42b 69.15 582.14 27a 14.97 228.59 42c 15.64 779.25 27b 13.56 110.21 43 a 24.59 805.79 27c 16.67 155.29 43 b 25.02 791.92 28a 2.33 35.00 43 c 16.44 818.06 28b 22.01 169.98 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Pit-man, I. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list br. 9 10, CXXII (1998), 423-435 Srednja geometrijska udaljenost privlačenja izraču- ljenosti odsjeka gdje su kao težine uzete površine odsjenata kao aritmetička sredina srednjih geometrijskih uda- ka, (mogućeje raditi i sa drvnom pričuvom)je 244,79 m. 2.2. Određivanje čimbenika vertikalne korekcije terena i čimbenika horizontalnog zaobilaženja uporabom osobnog računala -Determining the factors of a vertical correction of a terrain and factors for horizontal bypassing, using personal computers. 2.2.1. Čimbenik vertikalne korekcije terena - The factor of a vertical correction of a terrain Čimbenik vertikalne korekcije terena predstavlja stoje veći nagib terena područja za koje se obračun srekorekciju srednje geometrijske udaljenosti privlačenja dnje stvarne udaljenosti privlačenja provodi. Način čimbenikom nagiba terena koji je ustvari kosinus kuta izračuna ovog čimbenika prikazanje na slici 3. nagiba terena. Drugim rječima, taj će čimbenik biti veći Slika 3: Shematski prikaz iznalaženja čimbenika vertikalne korekcije terena Figure 3: A chart showing how to find factors that influence on vertical terain corrections Tumač znakova: kut nagiba terena, (/. ishodište srednje udaljenosti privlačenja, A završetak srednje geometrijske udaljenosti privlačenja (horizontalna projekcija točke B), B* završetak srednje stvarne udaljenosti privlačenja, B srednja geometrijska udaljenost privlačenja, sd( sd< srednja stvarna udaljenost privlačenja, visinska razlika između kote terena točke A i kote terena točke B Izvršen je obračun za stvarnu gospodarsku jedinicu, njemu položene srednje geometrijske udaljenosti pria kao podloga je korišten digitalni model terena i na vlačenja. 429 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1). I´ičman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list hr. 9-10. CXXIK1 WS). 423-435 LEGENDA: Nagib terena 0° - 6° Granica gospodarske jedinice Obala Nagib terena 6°-11° Ceste (javne i šumske) Nagibterena11°-18° Srednja geometrijska udaljenost odsjeka Nagib terena 18°-27° Nagib terena preko 27c Slika 4: Polaganje srednje geometrijske udaljenosti privlačenja odsjeka preko DTM-a radi određivanja čimbenika vertikalne korekcije terena, M 1:50 000 Figure 4: Placing a middle geometrical distance of attracting a portion by using a DTM for determining factors of vertical terrain correction, M 1: 50 000 Svaka srednja geometrijska udaljenost privlačenja 1 ky pojedinog odsjeka podijeljena je na četiri djela, očitan cos a je nagib terena svakog segmenta s digitalnog modela gdje je: terena, pronađena je aritmetička sredina nagiba terena i iz nje je izačunat kosinus kuta nagiba terena, čimbenik kv - čimbenik vertikalne korekcije terena, vertikalne korekcije terena izračunat je po formuli: cos a - kosinus srednjeg nagiba terena. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IX Pieman, T. IVntck: ODREĐIVANJE SREDNJI- UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA... Šumarski list hr. 9 10, CXX11 (1WX), 423-435 Tablica 3: Očitani nagibi terena s DTM-a, izračunati srednji nagib te kosinus kuta nagiba terena Table 3: Recorded terain gradients with the use of a DTM, the calculated average terain gradient and the cosinus of the gradient angel of the terain Odj./ ods. Comp./ Subco. Nagib 1 Grad. 1 0 Nagib 2 Grad. 2 o Nagib 3 Grad. 3 0 Nagib 4 Grad. 4 0 Srednji nagib Average grad. 0 Kosinus nagiba terena Cosinus of the grad. Odj./ ods. Comp./ Subco. Nagib 1 Grad. 1 0 Nagib 2 Grad. 2 0 Nagib 3 Grad. 3 0 Nagib 4 Grad. 4 0 Srednji nagib Average grad. 0 Kosinus nagiba terena Cosinus of the grad. la 11 16 13 29 17.25 0.95502 24a 9 12 9 9 9.75 0.98556 lb 11 11 4 3 7.25 0.99200 24b 8 7 4 5 6.00 0.99452 lc 4 2 2 3 2.75 0.99885 25a 10 19 21 14 16.00 0.96126 2a 14 12 13 15 13.50 0.97237 25b 7 11 13 14 11.25 0.98079 2b 12 18 14 17 15.25 0.96479 26a 10 17 11 28 16.50 0.95882 2c 21 14 5 8 12.00 0.97815 26b 23 19 25 28 23.75 0.91 531 3a 15 15 31 28 22.25 0.92554 27a 23 24 22 14 20.75 0.93514 3b 17 20 21 14 18.00 0.95106 27b 29 31 33 29 30.50 0.86163 3c 18 22 --20.00 0.93969 27c 45 38 25 24 33.00 0.83867 3d 8 6 9 7 7.50 0.99144 28a 25 21 19 19 21.00 0.93358 4a 21 15 17 22 18.75 0.94693 28b 14 34 23 20 22.75 0.92220 4b 30 36 36 30 33.00 0.83867 28c 20 29 28 9 21.50 0.93042 5a 22 26 19 17 21.00 0.93358 29a 18 25 24 22 22.25 0.92554 5b 37 26 43 49 38.75 0.77988 29b 10 10 14 15 12.25 0.97723 5c 11 14 11 7 10.75 0.98245 29c 25 17 21 23 2 1.50 0.93042 6a 29 28 28 8 23.25 0.91879 30a 11 17 6 14 12.00 0.97815 6b 12 23 19 18 18.00 0.95106 30b 29 32 27 6 23.50 0.91706 6c 18 19 20 20 19.25 0.94409 30c 32 21 9 9 17.75 0.95240 6d 23 25 18 23 22.25 0.92554 31a 32 21 25 28 26.50 0.89493 6e 19 16 19 16 17.50 0.95372 31b 23 24 23 22 23.00 0.92050 7a 32 34 30 27 30.75 0.85941 31c 26 28 27 30 27.75 0.88499 7b 23 26 19 32 25.00 0.9063 1 31d 15 16 7 12 12.50 0.97630 7c 42 42 55 46 46.25 0.69151 32a 19 10 15 12 14.00 0.97030 8 35 29 23 12 24.75 0.90814 32b 17 14 15 12 14.50 0.96815 9a 40 36 16 36 32.00 0.84805 33a 100 14 17 11 35.50 0.81412 9b 27 20 19 19 21.25 0.93201 33b 14 12 13 15 13.50 0.97237 10a 12 18 15 15 15.00 0.96593 34a 11 11 17 16 13.75 0.97134 10b 26 24 18 23 22.75 0.92220 34b 31 25 25 27 27.00 0.89101 11a 15 20 27 16 19.50 0.94264 34c 31 23 31 16 25.25 0.90446 lib 14 9 25 19 16.75 0.95757 34d 12 14 17 14 14.25 0.96923 12a 18 16 16 17 16.75 0.95757 35a 20 13 18 16 16.75 0.95757 12b 17 17 12 16 15.50 0.96363 35b 17 10 8 11 11.50 0.97992 13a 26 21 18 29 23.50 0.91706 35c 10 13 19 10 13.00 0.97437 13b 18 25 18 11 18.00 0.95106 36a 4 4 29 26 15.75 0.96246 14a 22 32 23 32 27.25 0.88902 36b 8 25 24 22 19.75 0.94118 14b 22 15 22 19 19.50 0.94264 36c 8 9 8 11 9.00 0.98769 15a 22 26 25 26 24.75 0.90814 36d 5 7 6 5 5.75 0.99497 15b 25 24 --24.50 0.90996 37a 15 6 12 12 11.25 0.98079 15c 29 33 32 49 35.75 0.81157 37b 9 10 10 17 11.50 0.97992 16a 11 18 14 5 12.00 0.97815 38a 31 27 30 4 23.00 0.92050 16b 21 17 18 6 15.50 0.96363 38b 7 9 10 11 9.25 0.98700 16c 4 6 7 5 5.50 0.99540 39a 9 7 11 4 7.75 0.99087 17a 20 17 17 7 15.25 0.96479 39b 5 24 26 13 17.00 0.95630 17b 19 15 13 17 16.00 0.96126 40 10 21 20 13 16.00 0.96126 18 7 38 29 34 27.00 0.89101 41a 8 13 17 10 12.00 0.97815 19a 5 10 11 5 7.75 0.99087 41b 21 22 20 45 27.00 0.89101 19b 12 20 12 6 12.50 0.97630 42a 11 14 16 9 12.50 0.97630 19c 5 5 10 7 6.75 0.99307 42b 15 15 14 9 13.25 0.97338 20 26 26 29 23 26.00 0.89879 42c 20 20 26 27 23.25 0.91879 21a 26 29 31 31 29.25 0.87250 43 a 19 14 8 8 12.25 0.97723 21b 14 5 7 11 9.25 0.98700 43b 18 27 20 20 21.25 0.93201 22 18 7 6 12 10.75 0.98245 43c 33 25 9 5 18.00 0.95106 23 27 21 35 26 27.25 0.88902 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I). Pieman, T. I´cnluk: ODRAĐIVANJU SRI.DN.lt: LDAI.jnNOS 11 PRIVI. AĆBNJA TEŽIŠNIM MITODAMA... Šumarski list br. 9 I 0. CXXII (1998), 423-435 Tablica 4: Srednji, maksimalni i minimalni nagibi terena pojedinog odsjeka te standardna devijacija Table 4: The average, maximum and minimum gradient of a terain of a particular subcompartmcnt and the stan dard deviation Odj./ Ods Comp./ Subc. Min. nagib Minim. grad. Maks. nagib Maxim. grad. Srednji nagib Average grad. Stand, devijac. Stand, deviati. 0 0 0 1 a 0 56 17.65 9.2136 1 b 0 23 11.11 5.3631 1 c 0 16 4.40 2.7667 2 a 1 37 12.74 6.3112 2 b 0 26 13.24 4.6753 2c 0 47 14.41 8.9067 3a 2 44 21.91 8.3373 3 b 3 52 19.44 8.6604 3 c 4 51 21.12 7.9562 3d 0 20 8.97 5.0515 4 a 1 50 19.48 8.4499 4 b 3 54 31.07 7.3548 5 a 1 45 24.65 8.8682 5b 2 56 29.64 10.1911 5c 0 43 18.05 8.8304 6a 3 38 21.07 6.8690 6 b 14 34 23.20 3.7330 6 c 13 33 21.27 3.5465 6d 12 31 21.30 3.9979 6 c 12 26 19.07 3.3718 7a 12 45 29.41 4.9845 7 b 18 38 27.05 4.4864 7c 0 54 25.65 11.1987 8 0 45 21.05 8.7354 9a 7 43 30.22 5.7401 9 b 9 33 20.45 4.5506 10a 2 35 18.48 5.6949 10 b 6 42 19.39 4.8762 11 a 0 35 18.89 4.9417 11 b 0 25 16.26 4.8565 12 a 0 27 1 7.06 4.1866 12b 2 28 16.14 4.2710 13 a 2 31 18.44 5.3462 13 b 0 26 14.15 5.8918 14 a 1 40 18.88 6.4151 14b 2 30 18.20 4.5855 15 a 13 42 25.53 5.1709 15 b 20 40 29.82 4.4001 15c 14 52 30.65 6.4522 16a 0 19 8.35 4.2734 16 b 4 39 19.94 6.3805 16c 0 14 7.19 3.0922 17a 1 23 12.09 4.1226 17b 0 46 15.17 9.0414 1 8 0 55 16.47 8.9348 19 a 1 29 11.24 6.3133 19 b 2 26 15.57 4.9848 19c 0 53 17.54 10.0713 20 0 44 21.96 7.7282 21 a 0 43 18.37 9.0666 21 b 1 43 13.84 7.8052 22 0 42 16.28 7.1990 23 1 38 18.16 6.2960 Odj./ Ods Comp./ Subc. Min. nagib Minim. grad. Maks. nagib Maxim. grad. Srednji nagib Average grad. Stand, devijac. Stand. deviati. 0 o 0 24 a 0 22 7.18 4.9342 24 b 0 22 9.27 4.2704 25 a 0 28 12.33 5.8622 25 b 1 29 11.66 5.2988 26 a 1 37 13.22 7.2349 26 b 1 44 23.60 7.0543 27a 1 34 19.68 7.0982 27 b 4 45 26.92 8.5599 27 c 3 53 32.33 10.1153 28 a 16 33 21.75 3.9299 28 b 1 48 21.85 9.1341 28 c 1 42 19.08 10.1713 29 a 14 26 20.22 3.4163 29 b 1 29 12.94 5.4828 29 c 2 46 17.21 6.9226 30 a 2 45 20.56 7.8549 30 b 8 39 27.09 5.3089 30 c 0 43 22.91 10.9644 31 a 9 41 27.86 5.1579 31 b 2 37 21.93 6.0278 31 c 18 35 27.59 3.4078 31 d 3 36 18.70 8.3745 32 a 1 51 18.62 9.9836 32 b 0 43 18.95 7.5389 33 a 0 41 14.97 5.6782 33 b 0 33 12.48 5.3329 34 a 1 33 14.94 6.0307 34 b 9 37 27.77 5.0860 34 c 1 36 19.34 8.4386 34 d 2 43 15.61 10.0375 35 a 1 41 19.80 7.3166 35 b 1 43 23.13 9.0242 35 c 2 21 13.13 5.0315 36 a 3 42 24.97 7.9543 36 b 12 39 27.60 4.9795 36 c 0 34 14.54 6.8551 36 d 2 22 9.27 3.1178 37 a 2 18 10.94 3.1123 37b 0 24 8.24 4.1499 38 a 0 44 22.91 8.5151 38 b 0 32 9.12 4.1173 39 a 0 34 9.86 4.1660 39 b 0 39 19.12 7.8305 40 0 42 18.45 6.1638 41 a 0 35 13.76 6.2099 41 b 47 23.01 8.3787 42 a 32 14.74 4.9144 42 b 40 17.19 6.8572 42 c 9 40 27.90 5.2313 43 a 2 34 15.61 5.7882 43 b 8 37 20.14 4.0315 43 c 9 42 25.91 6.2568 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 39 <-- 39 --> PDF |
D. Pičman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski list br. 9 10, CXXI1 (199«), 423-435 Uz opisanu metodu određivanja čimbenika vertikalmaksimalnog i minimalnog nagiba te izračuna jedinne korekcije terena moguće je uporabiti nešto nepreci-stvenog čimbenika vertikalne korekcije terena kojim se zniju ali znatno bržu metodu srednjeg nagiba terena. korigira geometrijska srednja udaljenost privlačenja Ona se bazira na određivanju distribucije kategorija naodsjeka (moguća je i inačica srednjeg nagiba terena giba terena na površini odsjeka (pomoću DTM-a), iznagospodarske jedinice za koju radimo obračun). laženja srednjeg nagiba terena, standardne devijacije, 2.2.2. Čimbenik horizontalnog zaobilaženja - The factor of horizontal bypassing Čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka je čimbenik korekcije srednje geometrijske udaljenosti privlačenja radi horizontalnih prepreka (drveća, pomladka, bara, vodotoka, stijena, itd.). Izravno je ovisan o izgledu reljefa, hidrografiji, sastojinskim uvjetima, tehnologiji rada i tehničkim karakteristikama uporabljenih strojeva. Čimbenik horizontalnog zaobilaženja može se odrediti na digitaliziranoj šumsko-gospodarskoj karti, ukoliko su postupkom digitalizacije unesena u računalo pojedina stabla sa svojim promjerom, površinske zapreke s dimenzijama i oblikom, te približna veličina i oblik površina pod pomladkom. Postoje također dva načina određivanja ovog čimbenika: za svaku srednju geometrijsku udaljenost privlačenja pojedinog odsjeka iznalaženje jedinstvene vrijednosti za čitavo šumsko područje za koje se obračun radi Prema podacima dostupnim iz radova o srednjoj udaljenosti privlačenja na području Hrvatske, ukupni ko rekcijski čimbenik kL„ za brdsko područje iznosi 1,28, a za planinu 1,40. Zbog nedostupnosti potrebitih podataka za stvaran izračun čimbenika horizontalnog zaobilaženja primjenom osobnog računala i izrađenog DTM-a, on je izračunat tako daje za vrijednost ukupnog korekcijskog čimbenika uzeto 1,28, a kako je čimbenik vertikalne korekcije terena izračunat za čitavu gospodarsku jedinicu i iznosi 1,05 (srednji nagib terena je 18 0) čimbenik horizontalnog zaobilaženja iznosi 1,23. Uporabljena je osnovna formula: kLI= kv+ kH gdjeje: kv - čimbenik vertikalne korekcije terena, kH - čimbenik horizontalnog zaobilaženja, kij - čimbenik ukupne korekcije srednje geometry ske udaljenosti privlačenja. 2.3. Izračun srednje stvarne udaljenosti privlačenja Calculating the average actual distance of attraction Koristeći se čimbenikom ukupne korekcije srednje geometrijske udaljenosti privlačenja mžemo odrediti srednju stvarnu udaljenost privlačenja i to na dva načina: da srednju geometrijsku udaljenost privlačenja svakog odsjeka pomnožimo s pripadajućim čimbenikom ukupne korekcije i na kraju izračunamo srednju vrijednost 2.3.1. Izračun srednje stvarne udaljenosti Calculating the average actual distance Gledajući općenito postoje tri osnovne inačice određivanja srednje stvarne udaljenosti privlačenja, sa stajališta reljefa, a svaka nosi specifična obilježja. To je određivanje srednje stvarne udaljenosti privlačenja u: nizinskom području brdskom i planinskom području krškom području tako da aritmetičku srednju geometrijsku udaljenost privlačenja pomnožimo s jedinstvenim čimbenikom ukupne korekcije za čitavo područje Računajući na drugi način, srednja stvarna udaljenost privlačenja naše gospodarske jedinice je 342,71 m. privlačenja za različita reljefna područja of attraction for areas of different reliefs Izračun srednje stvarne udaljenosti privlačenja u nizinskom području -Calculating the middle actual distance of attraction in lowlands Odjeli su pravilnog geometrijskog oblika, a šumske ceste prolaze granicama odjela, odnosno šumskim prosjekama između odjela. Kako se ceste nalaze na rubu šumske površine za koju se određuje srednja udaljenost |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 40 <-- 40 --> PDF |
D. Pieman, T. Pcnlek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA... Šumarski list br. 9 10, CXX1I (1998), 423-435 privlačenja, uz približno jednolike terenske uvjete, poželjno je uporabiti standardnu težišnu metodu. Najčešće je srednju geometrijsku udaljenost privlačenja nužno korigirati samo čimbenikom horizontalnog zaobilaženja. Izračun srednje stvarne udaljenosti privlačenja u brdu i planini -Calculating the middle actual distance of attraction on hills and mountains To je područje vrlo razigranog reljefa gdje se šumske ceste ne nalaze na približno jednakom razmaku, već im je položaj značajno uvjetovan makro i mikro reljefom. Srednju geometrijsku udaljenost privlačenja potrebito je korigirati s čimbenikom vertikalne korekcije terena i s čimbenikom horizontalnog zaobilaženja. Čimbenik vertikalne korekcije terena dovoljno se točno može utvrditi iz prosječnog nagiba terena čitave površine. Glede položaja šumskih cesta prema pojedinom odjelu/odsjeku, treba naglasiti ove slučajeve određivanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja: =^> šumska cesta ide izvan odjela/odsjeka, ali većim dijelom paralelno prati granicu odjela/ odsjeka ili prolazi samom granicom - treba upotrijebiti standardnu težišnu metodu jer su rezultati točni, i nepotrebno je gubiti vrijeme na modificiranu težišnu metodu => cesta okružuje odjel/odsjek - preporuča se rabiti standardnu težišnu metodu, budući se položaj šumskih cesta približava onome u nizin 3. ZAKLJUČAK Odabir određene težišne metode sa svrhom dobivanja srednje geometrijske i konačno srednje stvarne udaljenosti privlačenja, ovisi o sljedećim osnovnim čimbenicima: => položaju šumske ceste u odnosu na granicu površine za koju se obračun izvodi => kategoriji reljefa u kojem se obračunska jedi nica nalazi => jednoličnosti sastojinskih, reljefnih i ostalih čimbenika na istraživanom području => uplivu čimbenika vertikalne korekcije terena i čimbenika horizontalnog zaobilaženja => postavljenim zahtjevima za točnost rezultata => raspoloživom vremenu za obradbu podataka Standardna težišna metoda koja se provodi sa svrhom izračuna srednje stvarne udaljenosti privlačenja daje dobre rezultate ukoliko šumska cesta prolazi izvan granice odjela/odsjeka, granicom odjela/odsjeka, odnosno dovoljno je udaljena od težišta površine za koju se obračun radi (udaljenost šumske ceste ovisi o veličini površine odjela/odsjeka). skim uvjetima, s tim da treba uzeti u obzir oba čimbenika korekcije srednje geometrijske udaljenosti privlačenja => cesta prolazi dijelom odjela/odsjeka i dijeli ga u više dijelova - preferirati uporabu parcijalne težišne metode, gdje za svaku različito veliku površinu treba odrediti položaj težišta, površinu, srednju geometrijsku udaljenost privlačenja i čimbenike korekcije => cesta se približava odjelu/odsjeku i zatim se opet od njega udaljuje - nužno je uporabiti modificiranu težišnu metodu => cesta je više-manjc okomito postavljena u odnosu na granicu odjela/odsjeka - paralelno privlačenje svodi se na centralno privlačenje Izračun srednje stvarne udaljenosti privlačenja na području krša - Calculating the middle actual distance of attraction in karst area Sto se tiče položaja šumskih cesta u odnosu na površine odjela/odsjeka, situacija je slična kao na području brda i planine. Izuzetak čini bogatstvo krških fenomena koji uzrokuju veliku raznolikost terenskih prilika na relativno malenom prostoru. To iziskuje još veću pozornost pri odabiru jedne od težišnih metoda koja ima dati najbolje rezultate. Preporuča se modificirana težišna metoda s veličinom osnovnih površina u suglasju sa raznolikošću utjecajnih čimbenika. - Conclusion Ukoliko usporedba rezultata dobivenih standardnom težišnom metodom s modificiranom težišnom metodom (s velikim brojem težišta) na određenoj veličini uzorka ne daje dobre rezultate, nužno je primijeniti modificiranu težišnu metodu. Parcijalna težišna metoda daje dobre vrijednosti srednje geometrijske udaljenosti privlačenja, no njena je uporaba upitna kada se određuje srednja stvarna udaljenost privlačenja u uvjetima nejednolikih utjecajnih čimbenika. Postupak digitalizacije šumsko-gospodarskih karata te izradba digitalnog modela terena kao podloge za izračun čimbenika vertikalne korekcije terena, svakako je najjednostavnija, najtočnija, najbrža metoda, bilo da se računa čimbenik vertikalne korekcije pojedine srednje geometrijske udaljenosti odjela/odsjeka, bilo da se traži jedinstveni čimbenik vertikalne korekcije terena za čitavu površinu npr. gospodarske jedinice. Digitalizirane šumsko-gospodarske karte također služe kao zahvalna podloga za određivanje čimbenika horizontalnog zaobilaženja. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 41 <-- 41 --> PDF |
D. Pičman, T. Pentek: ODREĐIVANJE SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA TEŽIŠNIM METODAMA.. Šumarski listbr. 9 10, CXXI1 (1998), 423-435 Uporaba digitaliziranih šumsko-gospodarskih karaniranja sveobuhvatnih baza podataka vezanih uz gosta pri određivanju veličine srednje udaljenosti privlačepodarske jedinice. Planiranje i projektiranje buduće nja (kod gospodarskih cesta), odnosno srednje udaljemreže šumskih cesta na taj će način postati učinkovitije nosti pristupa površini (kod protupožarnih cesta) svai točnije. kako će dobiti na značenju nakon kompjutorskog dizaj 4. LITERATURA - References Arnautović , R., 1975: O određivanju srednje daljiPentek , T. 1998: Šumske protupožarne ceste kao pone privlačenja. Narodni šumar 4-6, Sarajevo, s. sebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji 137-139, utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistar Dietz, P., H.Löffler, &W.Knigge, 1994:Wal-ski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 1-119. derschließung, Eine Lehbruch für Studium und Praxis unter besonderer Ber(cksichtigung des Pičman , D., 1993: Utjecaj konfiguracije terena i hi- Waldwegebaus. Verlag Paul Parey, Hamburg drografskih prilika na ekonomsku opravdanost und Berlin, p. 1-196. izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica, Knežević , I., 1990: Utjecaj gospodarenja i vrste sjeDisertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 1-112. če na ekomomičan raspored šumskih prometnica u prebornim šumama. Disertacija, Šumarski faPičman , D.,iI.Tomaz , 1995: Određivanje težišta kultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 1-119. odjela primjenom osobnih računala u svrhu izra Knežević , I.,&S.Sever, 1992: Računalom podrčunavanja srednje udaljenosti privlačenja, Šumarski list 3, Zagreb, s. 91-103. žano određivanje optimalne gustoće traktorskih vlaka pri stalnoj gustoći kamionskih cesta. MePičman , D. i T. Pentek , 1996: Čimbenici koji hanizacija šumarstva 17,3-4, Zagreb, s. 41-51. utječu na opravdanost izgradnje mreže šumskih prometnica, Zaštita šuma i pridobivanje drva Kušan , V., 1994: Digitalni model reljefa i njegova (knjiga 2), Zagreb, s. 293-300. primjena. Mehanizacija šumarstva 20, 2, Zagreb, s. 77-84. Lovrić , N., 1964: Određivanje srednje daljine prijenosa kod centralnog privlačenja pomoću težišta, šumarski list 11-12, Zagreb, s. 496-506. SUMMARY: The size of the average distance of attraction is the best indicator of a successfully installed forest road network. Forest roads installed in such a way that they significantly reduce the average distance of attraction, are effective forest roads. The average distance of attraction can be geometric and real, that is immediate, the minimal and optimal required for a specific area. Calculating the average distance of attraction is very important for a rational management of the forest. Various methods are used, and one of the most modern methods is the gravity-centered method, which combined with digitized forest maps and adequate software support, gives very precise results in a relatively short period of time. The accuracy of the gravity centered method in regards to various influencing factors; when and how it can be used; are there any more efficacious alternative methods; are just some of the questions to which this paper gives answers. Key words: the average geometrical attraction distance, the actual average distance of attraction, the center of gravity, the gravity centered method, factors to vertical terrain corrections, the factor for horizontal bypassing. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 42 <-- 42 --> PDF |
19 ITNIKOMERC d.o.o. |