DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA ŠUMSKO BOGATSTVO U NACRTU PRIJEDLOGA PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Program prostornog uređenja Republike Hrvatske proistekao je iz Strategije prostornog uređenja o kojoj se u nas raspravljalo tijekom 1997. godine. Naša je struka dala primjedbe na Strategiju u kojoj je šumarstvo opisano u tri podpoglavlja: Opće stanje, Smjernice, ciljevi i mjere i Zaštita područja šuma. Primjedbe koje su se, uglavnom, odnosile na zaštitu i ekološka pitanja povezana uz šume, prihvaćene su i vrlo sažeto donesene u Programu prostornog uređenja. Temeljna primjedba na prijedlog Programa, i to na dio, koji se odnosi na šumske resurse, je nepovezanost s ostalim djelatnostima na hrvatskome prostoru, u smislu zanemarivanja uloge šume u krajobrazu. Udjel šume u hrvatskome kopnenom prostoru iznosi više od dvije petine, dok je njezin utjecaj na opću zaštitu prirode te biološku i krajobraz nu raznolikost tako velik, daje praktički neprocjenjiv. U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, šume nisu vrednovane prema njihovom istinskom značaju, a njihov veliki utjecaj na druge djelatnosti gotovo da se i ne spominje. To se odnosi na sva poglavlja Programa, a posebice na Ciljeve i smjernice prostornog razvoja, Infrastrukturu i vodnogospodarski sustav, Zaštitu posebnih vrijednosti prostora i okoliša, te Osnove za organizaciju i uređenje prostora. Šuma nije spomenuta u poglavlju o infrastrukturi kao jedino zbiljsko uporište u prostoru, a posebice kod uređenja režima voda. Ona se često spominje u poglavlju o Zaštiti prirodnih vrijednosti prostora i okoliša i to ne u ozračju globalne zaštite prirode u svim hrvatskim šumama, nego kao dio naknadno zaštićene prirodne baštine u kojoj je šumarstvo prema postulatima struke koji su ugrađivani u zakone o šumama održavalo biološku raznolikost i prirodnost šumskih ekosustava više od 150 godina. U Programu se nigdje ne vidi kako je šumarstvo najbolji čuvar prirodnosti i kakvoće šuma u Hrvatskoj. U energetskom sustavu udjel šume je tek usput spomenut (BIEN), iako ona za potrebu energije može osigurati najmanje milijun tona biomase. Nedopustivo je u području nizinskih šuma planirati hidroelektrane minimalne instalirane snage od 120 do 200 MW na Savi i Dravi (kartografski prikaz 13), što nije u skladu s više puta ponavljanim, u Programu spominjanim zahtjevima zaštite prostora. Uvjeren sam, kako će šumarska struka pri konačnom odlučivanja o Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske imati priliku dati svoje primjedbe za poboljšanje i europeizaciju ovog izuzetno značajnog dokumenta razvoja naše Domovine. Prof. dr. sc. B. Prpić Naslovna stranica - Front page: Bukova šuma ujesen - Gorski kotar, gornji tok rijeke Kupe. Beech forest in autumn - Gorski kotar, upper reaches of river Kupa. (Foto: B. Hrašovec) Naklada 1650 primjeraka |