DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOGEOÜRAFSKO RAŠČLAN.IEN.IE KLlMAZ.ONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE HRVATSKE Šumarski lis! br. 9 10, CXXII (1998), 407-42 I cion (usp. Zolyomi 1957). Taj kompleks odgovara onoj subasocijaciji koju je Rauš (1975) opisao pod imenom Genista elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici, za koju je značajno da u svom flornom sastavu ujedinjuje određeni broj primarno termofilnih vrsta kao što su npr. Acer tataricum, Cornus mas, Crataegus nigra, Ruscus aculeatus, Vinecetoxicum hirundinaria, Tamus communis i dr. EUROPSKO-KOLINI Taj pojas u Hrvatskoj izgrađuju ponajprije šume hrasta kitnjaka (Quercus petraed), samo mjestimično šume hrasta medunca (Q. pubescens). Orografski, taj pojas zauzima područje brežuljaka i niskih brda, te podnožje gora do po prilici 300 (-350) m nadmorske visine. U zavisnosti od litološke podloge kitnjak izgrađuje šumske zajednice karbonatne serije (as. Epidemio-Carpinetum, Festuco drymeiae-Carpinetum, Lathyro-Quercetum) i zajednice silikatne serije(Luzulo-Quercetum petraeae, Hieracio racemosi - Quercetum petraeae). Medioeuropska vegetacijska zona acidofllnih kitnjakovih šuma Toj zoni pripadaju acidofilne kitnjakove šume silikatne serije. Najznačajnije šumske zajednice su as. Lu~ zulo-Quercetum petraeae i Hieracio racemosi-Quercetum petraeae (usp. Vukeli ć 1991, 1991a), koje se razvijaju na silikatnoj ili dekalcificiranoj karbonatnoj podlozi. Geografski su ograničene na brežuljkasti, humidni dio Hrvatske (dijelovi Like, Banije, Korduna, rubni dijelovi Gorskoga kotara, mjestimično u Hrvatskom zagorju), dok se na Bilogori i Moslavačkoj gori razvija posebna zajednica Festuco drymeiae-Quercetum (usp. HruškaDeirUomo 1974). Kao eksklava navedene zone razvijaju se u Samoborskom gorju acidofilne kitnjakove šume as. Molinio-Quercetum petraeae (usp. Suga r 1973). U opsegu te zone razvijaju se u Hrvatskoj i šume pitomoga kestena (Querco- Castanetum), iako se njihovo podrijetlo može povezati s antropogenim utjecajima tijekom staroga vijeka. Degradacijom acidofllnih kitnjakovih šuma razvijaju se brezove šume as. Betulo-Quercetum i kao progresijski stadij čiste brezove sastojine as. Pteridio-Betuletum. I vrištine as. Genisto- Callunetum, kao krajnji degradacijski stadij pripadaju silikatnoj seriji medioeuropske vegetacijske zone. Sve su to zajednice značajne za središnji i zapadni dio Europe i u Hrvatskoj postižu istočnu granicu svoga areala. U flornom sastavu tih zajednica ističu se sve same kalcifobne biljke, kao što su među drvećem Betula pendula i Populus termula, od grmova Juniperus communis, a od zeljastih biljaka Pteridium aquilinum. U flornom sastavu vriština ističu se Calluna vulgaris, Genista pilosa, Viola canina, Festu- U okvire panonske zone možemo uključiti i šumske zajednice poplavnih područja uz vodotoke koje je u nekoliko navrata proučavao Rau š (1975, 1976). To su as. Salicetum albo-fragilis, Galia-Salicetum albae, Salici- Populetum i Populetum nigro-albae, najvećim dijelom značajne za poriječje Dunava u njegovom panonskom dijelu (usp. Wendelberger-Zel inka 1952, Slavnić 1952). VEGETACIJSKI POJAS ca tenuifolia, Polygala vulgaris, Carlina vulgaris, Chamaespartium sagittale i dr. Najljepše površine vriština razvijene su povrh paleozoijskih pješčenjaka u širem području Gospića, Ribnika i Metka. Medioeuropska vegetacijska zona termofilnih kitnjakovih šuma Na dijelu Hrvatskog zagorja na zapadu, do Požeških gora na istoku, razvijaju se na karbonitnoj litološkoj podlozi i na položajima većega nagiba termofilne šume kitnjaka as Latliyro-Quercetum petraeae (usp. H o r v a t 1959, Vukeli ć 1990). Ta šumska zajednica prema svom flornom sastavu pripada u sintaksonomskom smislu srednjoeuropskoj svezi Quercion pubescentis-petraeae, pa smo je izdvojili kao posebnu vegetacijsku zonu srednjoeuropskog značenja. U istom smislu treba ovoj zoni priključiti i termofilne, slabo acidofilne šume hrasta medunca as. Molinio-Quercetum pubescentis (usp. Šugar 1984, Š u ga r et al. 1995) i as. Potentillo alhae- Quercetum pubescentis (usp. T r i n aj s t i ć 1982a), razvijene na flišnim padinama središnjega dijela Istre. U sklopu navedene zone, na padinama Krndije razvijene su termofilne i slabo acidofilne šume sladuna i cera, as. Quercetum frainetto-cerris (Trinajstić et al. 1996), značajne šumske zajednice mezijske vegetacijske zone kolinog pojasa središnjeg dijela Balkanskog poluotoka. Periilirska vegetacijska zona mezofilnih kitnjakovih šuma U klasičnom djelu o šumskoj vegetaciji Hrvatske, I. Horvat (1938) opisao je mezofilne šume hrasta kitnjaka i graba kao posebnu asocijaciju i označio imenom "Querco-Carpinetum croaticum", a nju raščlanio na nekoliko subasocijacija. Takvo je gledište predstavljalo osnovu fitocenološkog shvaćanja kitnjakovih šuma u Hrvatskoj kroz razmjerno dugo razdoblje. Tijekom vremena, kompleks kitnjakovo-grabovih šuma mijenjanje i nomenklaturno (usp. Horvat etal. 1974) i sintaksonomski (usp. Vukeli ć 1991 a). Tako Vukelić razlikuje Epimedio-Carpinetum i Festuco drymeiae-Carpinetum, a te zajednice ujedinjuje i u posebnu podsvezu Lonicero- Carpineion. |