DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I. Trinajslić: FITOGEOGRAFSKO RAŠĆLANJENJE KL1MAZ0NAI.NH ŠUMSKI-: VEGETACIJE HRVATSKE Šumarski liši hr. 9 10, CXXII (199K). 407-421 EUROSIBIRSKO-SJEVERNOAMERIČKA ŠUMSKA REGIJA EUROPSKA SUBREGIJA BUKVE U povijesnom razvoju vegetacije holocena (postglacijala) sjevernog umjerenog pojasa, recentna vegetacija Europe, kao što je to poznato (usp. Wraber 1964, Walte r i Strak a 1970) pripada subatlantiku za koji je značajna dominacija bukve (Fagus sylvaticä), označena kao faza bukve. Samo krajnji sjeverni dijelovi Europe koji pripadaju toj vegetacijskoj regiji obrasli su šumama bora (Pinus sylvestris), smreke (Picea abies) ili breze (Betulapendula). U šumskoj vegetaciji Hrvatske bukva se osim u različitim oblicima čistih i mješovitih bukovih šuma susreće, s većim ili manjim učešćem, praktički u svim šumskim zajednicama od planarnog (usp. Ra uš 1971) do adalpinskog vegetacijskog pojasa. Zbog toga je ponekad razmjerno teško odrediti sintaksonomsku pripad nost pojedinih sastojina acidofilnih šuma jele (Abies alba) ili smreke (Picea abies), jer one vrlo često u svom flornom sastavu osim tipičnih elemenata reda Vaccinio- Piceetalia ujedinjuju i niz vrsta reda Fagetalia uključujući i bukvu. Osim navedenih vrsta šumsku vegetaciju europske subregije u Hrvatskoj izgrađuju još mezofilni hrastovi (Quercus robur, Q. petraea), termofilni hrastovi (Q. cerris, Q. frainetto, Q. pubescens, Q. virgiliana), a pridružuju im se vrste rodova Acer (A. campestre, A. obtusatum, A. platanoides, A. pseudoplatanus, A. tataricum), Fraxinus (F. angustifolia, F. excelsior, F. ornus), Ulmus (U. carpinifolia, U. glabra), Tilia (T. cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa), te borovi (Pinus sylvestris, P. nigra, P. mugo). EUROPSKO PLANARNI VEGETACIJSKI POJAS To je u vertikalnom raščlanjenju vegetacije najniži vegetacijski pojas kopnenog dijela Hrvatske, a u orografskom smislu predstavlja nizinsko područje. U Hrvatskoj se razvija na nekoliko razina - u posavskom i podravskom području na nadmorskim visinama od 90150 m, u pokupskom bazenu na nadmorskim visinama između 250-300 m i u ličkom bazenu između 600-650 m. U svakom slučaju predstavlja nultu razinu vertikalnog raščlanjenja u relativnom smislu. Za planarni pojas značajne su šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) koji u zavisnosti od dominantnih ekoloških čimbenika tvori nekoliko značajnih šumskih zajednica. Tako u zapadnom dijelu Podravine lužnjak izgrađuje as. Ulmo-Quercetum, u Posavskom bazenu i dijelu srednje Podravine as. Genisto elatae-Quercetum roboris i Carpino-Quercetum roboris, a u donjoj Podravini, Baranji i dijelu istočne Slavonije asAceri tatarici- Quercetum roboris. U granicama toga pojasa u Hrvatskoj možemo razlikovati tri vegetacijske zone. Medioeuropska vegetacijska zona Šumsku vegetaciju te zone izgrađuju u osnovi šume hrasta lužnjaka as. Ulmo-Quercetum, značajnog za granično nizinsko područje Slovenije, Austrije, Mađarske i Hrvatske. Razvijaju se na propusnim tlima formiranim na dravskom aluviju izgrađenom od grubog šljunka. U sklopu te zone na pjeskovitim aluvijalnim tlima razvijaju se šume bijele johe as. Equiseto-Alnetum incanae( usp. Trinaj st ić 1973), a na sprudovima s grubom šljunkovitom podlogom pionirske zajednice - as. Salici-Myricarietum (usp. Tr i n a j s t i ć 1992) i Salicetum elaeagno-daphnoides (usp. Trinajstić i Franji ć 1 994) i vrlo rijetko as. Salici-Hippophaetum rhamnoidis (= Hippophaeo-Berberidetum) općenito zna čajne za vegetaciju sprudova alpskih rijeka srednje Europe (usp. M. Moo r 1958). Vegetacija navedene zone razvija se u Hrvatskoj u zapadnoj Podravini i Međimurju, a seže na istok po prilici do Legrada, samo mjestimično do Repaša. Vrste Myricaria germanica, Hippophae rhamnoides i Salix daphnoides rijetke su vrste hrvatske flore, i sprudovi rijeke Drave jedina su im nalazišta u Hrvatskoj. Subpanonska vegetacijska zona Ta vegetacijska zona predstavlja osnovu planarnog pojasa u Hrvatskoj i zauzima najveće površine, Njoj pripadaju dvije najvažnije šumske zajednice hrasta lužnjaka - as. Genisto elatae-Quercetum roboris na vlažnim (poplavnim) položajima i as. Carpino-Quercetum roboris na mezofilnim položajima (usp. I. Horva t 1938, Rauš 1971, 1975, 1976, Rauš etal. 1992). U sklopu subpanonske zone susreću se u Posavini prostrane poplavne šume poljskoga jasena - as. Leucoio- Fraxinetum (usp. G1 a v a č 1959) koje toj zoni daju posebno obilježje, te poplavne i močvarne šume crne johe, as. Carici elongatae-Alnetum (usp. Glavač 1960) i Carici brizoidis-Alnetum glutinosae (Horvat 1938), povezujući je s analognim šumskim zajednicama srednje Europe. Geografski, ta je zona u potpunosti vezana za Posavinu i središnje dijelove Podravine s esklavama u Pokuplju. Panonska vegetacijska zona I za tu su vegetacijsku zonu značajne šume hrasta lužnjaka, ali tipično panonskog značenja i pripadaju panonskoj zajednici, as. Aceri tatarici-Quercetum roboris, te posebnoj panonskoj svezi Aceri taatrici-Quer |