DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Trinajstić: FITOGEOGRAFSKO RASCLANJENJE KLIMAZONALNK ŠUMSKE VEGETACIJE HRVATSKE Šumarski list br. 9 10, CXXI1 (1998), 407-421 Kod analize vegetacije u vodoravnom smjeru ne može se uočiti takva pravilnost kao kod vertikalnog, pa se vegetacijske zone uglavnom ne mogu međusobno tako pravilno razgraničiti. Vrlo se često događa da se pojedine vegetacijske zone mjestimično izmjenjuju ili jedna postupno prelazi u drugu. To se dobro može uočiti kod planarnog vegetacijskog pojasa, gdje šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) svojim florn-im sastavom vrlo brzo reagiraju i na malene razlike u reljefu, pa se u depresijama razvijaju vrlo vlažni oblici lužnjakovih šuma, a na isponima (gredama) nešto mezofilniji. Nasuprot tomu, u pretplaninskom pojasu granica između smrekovih i bukovih šuma je razmjerno oštra. FITOGEOGRAFSKO RASCLANJENJE VEGETACIJE HRVATSKE Plantgeographical division of the vegetation of Croatia Čitavu vegetaciju Hrvatske mogli bismo podijeliti na tri velike fitogeografske regije (oblasti) i to dvije šumske - mediteransku i eurosibirsku-sjevernoameričku šumsku regiju, te jednu nešumsku - oromediteransku regiju. Pregled fitogeografskog raščlanjenja vegetacije Hrvatske možemo prikazati na sljedeći način: I. MEDITERANSKA REGIJA A) Mediteransko-litoralni vegetacijski pojas 1. Stenomediteranska vegetacijska zona šuma divlje masline (sveza Oleo-Ceratoniori) 2. Eumediteranska vegetacijska zona šuma crnike ili česmine (sveza Quercion ilicis p.p.) 3. Submediteranska vegetacijska zona bjelograba (sveza Ostryo-Carpineon orientalis p.p.) B) Mediteransko-montani vegetacijski pojas 1. Hemimediteranska vegetacijska zona šuma česmine i crnoga graba (sveza Quercion ilicis p.p.) 2. Epimediteranska vegetacijska zona šuma crnoga graba (sveza Ostryo-Carpineon orientalis p.p.) II. EUROSIBIRSKO-SJEVERNOAMERIČKA ŠUMSKA REGIJA (Europska šumska subregija bukve) A) Europsko-planarni vegetacijski pojas lužnjakovih šuma 1. Medioeuropska vegetacijska zona šuma hrasta lužnjaka (svezaAlno-Ulmiori) 2. Subpanonska vegetacijska zona šuma hrasta lužnjaka (sveza Alno-Quercion roboris, podsveza Lonicero-Carpinion) 3. Panonska vegetacijska zona šuma hrsta lužnjaka i žestilja (sveza Aceri tatarici-Quercion) B) Europsko-kolini vegetacijski pojas kitnjakovih šuma 1. Medioeuropska vegetacijska zona acidofilnih šuma kitnjaka (sveza Quercion robori-petraeae) 2. Medioeuropska vegetacijska zona termofilnih šuma kitnjaka (sveza Quercion pubescentipetraeae) 3. Periilirska vegetacijska zona mezofilnih šuma kitnjaka i graba (podsveza Lonicero-Carpineion) C) Europsko-montani vegetacijski pojas bukovih šuma 1. Medioeuropska vegetacijska zona acidofilnih bukovih šuma (sveza Luzulo-Fagion) 2. Ilirska vegetacijska zona neutrofilnih bukovih šuma (podsveza Primulo-Fagenion, Lonicero- Fa gen ion) 3. Paramediteranska vegetacijska zona primorskih bukovih šuma (podsveza Ostryo-Fagenion) D) Europsko-altimontani vegetacijski pojas bukovo-jelovih šuma 1. Medioeuropska vegetacijska zona šuma jele (sveza Abieti-Piceion) 2. Dinarska vegetacijska zona mješovitih šuma bukve i jele (podsvezaLonicero-Fageniori) E) Europsko-subalpinski vegetacijski pojas subalpinskih smrekovih i bukovih šuma 1. Borealna vegetacijska zona subalpinskih šuma smreke (sveza Piceion abietis) 2. Subilirska vegetacijska zona subalpinskih šuma bukve (podsveza Saxifrago rotundifoliae-Fagenion) F) Europsko-adalpinski vegetacijski pojas šuma klekovine (sveza Pinion mugi) 1. Dinarska vegetacijska zona šuma klekovine (as. Lonicero borbasianae-Pinetum mugi) III. OROMEDITERANSKA REGIJA a) Oromediteransko-alpinski vegetacijski pojas 1. Ilirska vegetacijska zona travnjaka tankolisne šašike (sveza Seslerion tenuifoliae) Osnovicu šumske vegetacije svake pojedine zone izgrađuje obično samo jedna klimazonalna šumska zajednica, ukoliko su ekološki uvjeti više-manje izjednačeni. Ukoliko se unutar neke vegetacijske zone susreću dvije ili više Uroloških podloga, npr. vapnenci, dolomiti ili silikati, moći ćemo u opsegu klimazonalne vegetacije razlikovati karbonatnu i silikatnu seriju. Budući da šumsku vegetaciju, osim klimazonalnih zajednica izgrađuju i ekstrazonalne i azonalne šumske zajednice, koje se razvijaju kao trajni stadiji, uvjetovani prevladavanjem nekog od ekoloških čimbenika osim klime, u opsegu svakog pojedinog vegetacijskog pojasa i svake vegetacijske zone, nalazimo u šumskoj vegetaciji Hrvatske i veći ili manji broj ekstrazonalnih, odnosno azonalnih šumskih zajednica. Neke od njih, kao npr. reliktne borove šume imaju veliko prirodoznanstveno značenje. |