DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski liši br. 9 I». CXXII (1998), 407-421 UDK: 630* IXX (001) FITOGEOGRAFSKO RASCLANJENJE KLIMAZONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE HRVATSKE PLANTGEOGRAPHYCAL DIVISION OF KLIMAZONAL FOREST VEGETATION OF CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu je prikazano fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Republike Hrvatske na temelju dosadašnjih znanstvenih spoznaja. Klimazonalna šumska vegetacija Hrvatske pripada dvjema vegetacijskim regijama -Mediteranskoj regiji i Eurosibirsko-sjevernoameričkoj šumskoj regiji, subregiji bukve. Regije su dalje raščlanjene na vertikalne vegetacijske pojaseve i horizontalne vegetacijske zone. Meditranska regija raščlanjena je na mediteransko-litoralni i mediteransko-montani pojas. Eurosibirska šumska regija raščlanjena je na planarni, kolini, montani, altimontani, subalpini i adalpini pojas. U sklopu svakoga pojasa mogu se razlikovati horizontalne vegetacijske zone. Ključne riječi: Šumska vegetacija, fitogeografsko raščlanjenje, Hrvatska. UVOD -Introduction Nedavno je u posebnoj ediciji "Anali za šumarsljednje vrijeme. Isto su tako ispravljene i dopunjene stvo" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti neke nomenklatiirne postavke u skladu s najnovijim objavljen rad pod naslovom "Plantgeographycal divikretanjima u suvremenoj znanosti o biljnim zajednision of forest vegetation of Croatia" (Trinajsti ć cama. 1995) u kojem su fitogeografske značajke šumske ve S obzirom na svoj zemljopisni položaj u Europi Regetacije iznijete u znatno širem opsegu negoli je to publika Hrvatska bi prema svom primarnom biljnom bilo prikazano u monografiji "Šume u Hrvatskoj" pokrovu bila praktički u potpunosti obrasla šumskom (usp. Rauš et al. 1992). Tijekom vremena pokazalo vegetacijom. Samo jezera, vrletne stijene, točila i mose da mnogobrojni šumarski stručnjaci u različitim čvare bili bi od prirode obrasli nekim od nešumskih veprigodama obilato koriste tekstove iz monografije getacijskih oblika. "Šume u Hrvatskoj", pa tako i fitogeografsko raščla Poznato je daje od svih oblika vegetacije šumska njenje šumske vegetacije koje je tamo iznijeto. Ma vegetacija onaj oblik biljnog pokrova koji u svojoj gra nje, čak skoro nikako nije im dostupan engleski tekst di i u svom sastavu najpotpunije ujedinjuje sve one eko iz edicije "Anali za šumarstvo", pa koristim ovu pri loške čimbenike koji su u nekom području odlučujući godu da ga uz djelomične dopune prikazem zaintere za razvoj biljnoga pokrova. siranima i na hrvatskome jeziku. Dopune su uslijedi le kao rezultat mnogih novih spoznaja o sastavu, graVeć je tijekom 19. stoljeća ustanovljeno da za raspodi, rasporedu i fitogeografskim značajkama pojedinih red pojedinih oblika vegetacije na površini Zemlje najoblika šumske vegetacije do kojih se je došlo u po-važniji utjecaj imaju opće klimatske prilike i ustanovljeno da razvoj šumske vegetacije omogućava točno određeni skup klimatoloških parametara (količina oborina, toplina), a tamo gdje takvi uvjeti nisu ostvareni, * Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, Hrvatska razvijeni su nešumski oblici vegetacije. |