DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: PERSPEKTIVE ŠUMA HRASTA KITNJAKA U BOSNI ma pokazala su, da se pravilno provedenim zahvatima u budućnosti može još uvijek kakvoća volumena drva povećati, ali u znatno manjoj mjeri nego kada bi se sastojina njegovala od najranijih razvojnih faza (mladik, guštik, letvenjak). Tako Koestler (1952), Lei- b u n d g u t (1984) i dr. navode, da ako se želi proizvesti maksimalna količina najvrijednije drvne mase, mora se otpočeti s njegom najkasnije od faze guštika. Kada su u pitanju hrastove šume, mora se predvidjeti dovoljno dugo proizvordo razdoblje (160-200 godina). U sastojinama sličnima našoj (starost oko 80 godina) uz 5-6 proreda i uz tečajni volumni prirast od 5-6 m3 krupnog drveta po hektaru, na kraju proizvodnog razdoblja od oko 160 godina, može se očekivati oko 300 m3 krupnog drveta po hektaru, od kojega bi na najvrijednije Sortimente otpalo oko 60%, tj. oko 250 m´ po hektaru i uz učešće furnira od 15-20%. Za buduće gospodarenje šumama hrasta kitnjaka M atić (1963) predlaže prelazak na sastojinsko gospodarenje, što bi jedino omogućilo ostvarenje postavljenog cilja, maksimalnu proizvodnju najvrijednije drvne ZAKLJUČAK - Oko 8,6% (108 942 ha) visokih šuma u Bosni i Hercegovini čine čiste i mješovite šume hrasta kitnjaka, a oko 41% tih šuma nalazi se na boljim staništima s visokom proizvodnošću. Ove šume najraširenije su u Bosanskoj Posavini u donjim tokovima rijeka Une, Vrbasa, Bosne i Drine. U pojedinim dijelovima učešće hrasta kitnjaka je i preko 20%. I u budućnosti, ovu vrlo vrijednu autoktonu vrstu drveća treba i dalje održavati te poduzimati sve šumskouzgojnc mjere kako bi se u datim uvjetima ostvarila maksimalna proizvodnja drvne mase po količini i kakvoći. Zasigurno da pored proizvodnje, ove šume imaju i vrlo značajnu zaštitnu funkciju, kao što je osiguranje kvalitetnom pitkom vodom, zaštitu od erozije te rekreativnu funkciju (čisti zrak, rekreacija i dr.). - Da bi se sagledale proizvodne mogućnosti ovih šuma u sjevernoj Bosni, gdje su i najzastupljcnije šume hrasta kitnjaka kod Banja Luke, u 49. odjelu Gospodarske jedinice "CRNI VRH", proučavanje prirast i kakvoća ovih šuma. Istraživanja su provedena na dvije primjerne plohe veličine 0,25 ha svaka, na kojima se proučavao utjecaj prorede na proizvodnju i kvaliteta drvne mase. Provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda. - Prosječna drvna masa prije prorede bila je oko 400 m3 krupnog drveta po hektaru, a poslije prorede oko 300 m3 po hektaru, što znači daje proredom doznačeno oko 25% drvne mase. Na prvoj primjernoj plohi prsni Šumarski list br. 9 10. CXXII (1998), 399-406 mase, uz održavanje ili poboljšavanje plodnosti tla. To se može postići ako se formiraju mješovite sastojine, u kojima bi glavna vrsta drveća bila hrast kitnjak, dok bi primiješane vrste služile čišćenju od grana stabala glavne sastojine i održavanju plodnosti tla. Krah 1-Urban (1959) zaključuje, da se najvrijednija drvna masa hrasta kitnjaka i lužnjaka ne može ostvariti u čistim nego u mješovitim sastojinama. Kada je u pitanju gospodarenje šumama hrasta kitnjaka, pa i lužnjaka, treba imati na umu da se u fazi prirodne obnove, u vrijeme naplodnog sijeka mora bezuvjetno ukloniti sva podstojna sastojina, koja se najčešće sastoji od o. graba i bukve. U protivnom, postoje slabe šanse da prirodna obnova hrasta uspije. Pri tomu se ne treba bojati da sjeme o. graba i drugih sporednih vrsta drveća neće naletjeti sa strane. Na kraju, ne treba zaboraviti da su pravilno provedeni šumsko-uzgojni zahvati znatno jeftiniji nego stoje gubitak na vrijednosti proizvedenog volumena drva. Leibundgut (1984) s pravom navodi da se ono stoje zanemareno u ranijim razvojnim fazama ne može nadoknaditi i skupo se plaća. - Conclusion promjer prije prorede bio je 38,8 cm a poslije prorede 37,9 cm. Na drugoj primjernoj plohi prsni promjer je prije prorede bio 39,1 cm, a poslije prorede 37,8 cm. Kao stoje vidljivo, provođenjem prorede nije došlo do znatnije promjene prsnog promjera, što je tipično za Schaedelin-ovu Selektivnu proredu. - Najvažnije je što na osnovi brojčanih pokazatelja nije vidljivo da su kandidati ravnomjernije raspoređeni, da su im stvoreni uvjeti za normalniji rast, jer su uklonjeni najopasniji konkurenti. - Orijentacjsko proizvodno ratdoblje - ophodnja je oko 160 godina, i uz provođenje 5-6 selektivnih proreda u danas 80-90 godina staroj sastojini, stabla glavne sastojine bila bi deblja za 20-25 cm, te bi konačni prsrni promjeri stabala glavne sastojine iznosili 55-75 cm. - Do visine stabla od 5-7 mogu se očekivati furnirski trupci i djelomični furnir, odnosno oko 25% drvne mase koja se očekuje na kraju proizvodnog razdoblja (oko 380 mVha). Prosječna drvna masa bila bi oko 4 m3 po stablu. Ukoliko bi se provodile planirane prorede, od proreda bi se dobilo još oko 340 m3 po hektaru s prosječnim prsnim promjerm od 30 (100 godina staroj sastojini) do 53 cm (150 godina staroj sastojini). Provođenjem potrebnih proreda bile bi ispunjene i druge funkcije šume (rekreativna i zaštitna). |