DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu. Širenje patogena procjenjivano je na temelju njegovih nalaza u obliku plodnih tijela (a), micelija u panjevima (b), u dva horizontalna korjena (Alexander i Skelly 1974) (c) i u presječenim korjenovima u jamama u tlu (dimenzija 30 x 30 x 30 cm; jame su raspoređene u pravokutnoj mreži s razmacima od 4,0 x 4,5 m) (d). Mežyk, Z.: Usporedba zaj´ednica trčaka (Carabidae, Coleoptera), ulovljenih u različitim šumskim staništima u planinama Swietokrzyskie. U istraživanjima su zabilježene znatne razlike u sastavu i strukturi između zajednica trčaka skupljenih na sličnim šumskim staništima različitih dijelova planina i na različitim šumskim staništima istog planinskog predjela. Szwagrzyk J.,Szewczyk J., Bodziarczyk J.: Prostorna varijabilnost jedne prirodne sastojine u Nacionalnom parku Babia gora. Prostorna struktura analizirana je pomoću dviju metoda: Ripleyeve K metode, kojom su detaljno analizirani prostorni uzorci stabala, i Grcig-Smithovc metode, kojom je analiziran odnos između većeg bloka i varijance sastojinskih karakteristika. Podaci su prikupljeni za vrijeme detaljnog kartiranja stabala u trajnim plohama unutar Nacionalnog parka Babia gora. Prostorni uzorci svih živih stabala, kao i prostorni uzorci pojedinih vrsta drveća, nisu se pokazali signifikantno različiti od slučajne distribucije. Nije utvrđena konačna prostorna veza između vrsta drveća ili veličine stabala. Međutim, posebni uzorak dijelova stabala bio je signifikantno kompaktan, uglavnom zbog nakupina velikih suhih jelovih stabala. Vjerojatno objašnjenje te pojave može biti smrtnost uzrokovana zarazom gljivičnim oboljenjima. U ukupnom nizu analiziranih blokova (od 1/64 ha do 2 ha) nijedna površina nije pokazala konzistentno nisku varijaciju između blokova. Raznolikost sastojine u pojedinostima dobro se slaže s ranijim nalazima i može se pripisati slučajnoj distribuciji stabala i prostranim prazninama u sklopu. Ipak, na širem planu, prostorna varijabilnost sastojine bila je puno veća od očekivane i ne može se potpuno objasniti bez dodatnih istraživanja. Sierpinska, A.: Toksičnost bakterije Bacillus thuringiensis za neke defolijatore iz reda Lepidoptera. Utvrđivana je toksičnost šest sojeva B. thuringiensis za gusjenice. Pokusi s gusjenicama borovog prelca Dendrolimus pini L. (Lasocampidae), smrekinog prelca Lymantria monaeha L. (Lymantriidae) i malog mrazovca Operophthera brumata L. (Geometridae) provodili su se na dva temperaturna režima. Određivana je smrtnost i intenzitet prehrane inficiranih kukaca. Najjači toksični učinak na borovog prelca, smrekovog prelca i mrazovca, zabilježen je u slučaju primjene sojeva B. thurngiensis subsp. sotto biotip dendrolimus, B. thuringiensis subsp. thuringiensis i B. thuringiensis subsp. aizawai. HD-1 soj B. thuringiensis subsp, kurstaki, koji se najviše upotrebljava u proizvodnji mnogih formulacija B. thuringiensis u zaštiti šuma, nije pokazao najveću toksičnost ni za jednu vrstu kukaca u pokusu. I. Mikloš PLANT RESEARCH AND DEVELOPMENT (Istraživanje bilja i razvoj), svezak 47/48, 1998. Izdao Institut za znanstvenu suradnju u Tübingenu i Savezni zavod za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji u Hamburgu. Svrha je serije pod gornjim naslovom informiranje botaničara, javnih djelatnika i relevantnih institucija u svijetu o njemačkim radovima na području istraživanja bilja. Iz publikacija pisanih na njemačkom jeziku izabiru se posebno vrijedni prilozi s praktičnog stajališta i prevode na engleski, što im olakšava izravan pristup u međunarodnu javnost. Pojedini svesci pojavljuju se svake dvije godine. U najnovijem možemo naći ove priloge: Tzschupk e W.: Potrajnost šumskog gospodarstva - prilog očuvanju osnove naše egzistencije? Hcuveldop J., Schneider Th. W., Hon eri a S.: Potrajnost razvoja šuma - međunarodne djelatnosti na području šumarske politike nakon UNCED i prilozi šumarske znanosti provođenju postignutih sporazuma. Bick U., Droste H.-J.,Glauner R., Heuveldop J.: Procjena i mjerenje ključnih šumarskih parametara za vrednovanje upravljanja tropskim šumama. Koller t W.: Potrajno gospodarenje šumskim resursima u Sabahu, Malezija: licenciranje politike i ekonomije Dotzaue r H.: Potencijal gospodarenja sekundarnim šumama sa stajališta razvojne politike. Pretzsc h J.: Šanse i granice gospodarenja tropskim šumama sa socioekonomskog stajališta: status quo i perspektive. Gadow von K., Ying Hui G.: Modeliranje prorjeda u jednodobnim plantažama Schröde r J. M.: Sporedni šumski proizvodi i njihov potencijal za očuvanje tropskih kišnih šuma - primjeri iz Kameruna i Ekuadora Walte r S.: Iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda u kišnim šumama Madagaskara |