DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 77 <-- 77 --> PDF |
O značaju knjige za dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu, te praksu, govorio je prodekan Šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta prof. dr. sci. Joso Vukclić. Foto: T. Littvay. ježen u hrvatskom šumarstvu. Umjesto "drvna masa" stabla, uveden je termin volumen stabla. Način izlaganja i stil A. Pranjić i N. Lukić uspjeli su materiju "dendrometrije" prikazati na jednostavniji i jasniji način, služeći se dobrim jezgrovitim i kratkim stilom. Priložene slike, grafikoni i tablice pomogli su boljem razumijevanju studentima "teške materije" za učenje. Vrijednost knjige Paralela s drugim knjigama o dendrometriji: A. L e vaković, 1922., D. Bruce - F. X. Schumacher, 1942.,J.Parde, 1961., G. Bernetti -O.Lamarca, 1986., H. Kramer - A. Akca, 1987. itd. može se reći da IZMJERA ŠUMA, A. Pranjić i N. Lukić, 1997. ne zaostaje ni u kom pogledu za tim suvremenim dendrometrijama, štoviše, nova knjiga, odnosno udžbenik profesora A. Pranj i ć i N. Lukić ima određenu prednost. Ta se prednost sastoji u tome stoje teorija dendrometrije i teorija pogrešaka mjerenja demonstrirana na vlastitom materijalu iz hrvatskih šuma. Spomenut ću samo neke pojedinosti. Pranjićeve krivulje jednodobnih sastojina (str. 201), Lukićeva krivulja preborne sastojine, Pranjićeve tarife (str. 258), tečajni godišnji debljinski prirastu sastojinama hrasta lužnjaka (Pranj ić, str. 283) itd. Osim toga, uPranjić - Lukićevoj IZMJERI ŠUMA došli su do izražaja i naši šumarski stručnjaci i znanstvenici sa svojim rezultatima: B. Emro vić, A. Levaković, D. Klepac,Đ. Kovačić, M. Špiranec,S. Šurić i drugi. Dendrometrija je univerzalna šumarska znanost, no Pranj i ćeva i Lukićeva "Izmjera šuma" pored te univerzalnosti odiše duhom hrvatskog šumarstva i njihovih stručnjaka i vremena kada je šumarstvo imalo određene teškoće ali se uspijevalo afirmirati na edukativno- znanstvenom polju. U tome smislu čestitam autorima i njihovom i mojem fakultetu na postignutom uspjehu. Akademik prof. dr. sci. Dušan Klepac FOLIA FORESTALIA POLONICA, Serija A - Šumarstvo, Br. 39, Varšava 1997. O s z a k o, T.: Utjecaj vodnog stresa, defolijacije i cijepljenja gljivom Ophiostoma querci na klijance hrasta lužnjaka. Ocjenjivan je razvoj klijanaca hrasta lužnjaka (Quercus robur) cijepljenih gljivom Ophiostoma querci u uvjetima stresa kao stoje defolijacija i nedostatak vode. Potpuna defolijacija ili kombinacija s vodnim stresom, najsignifikantnije ograničavaju rast izbojaka i korjenov sustav hrastovih klijanaca. Ponovna izolacija gljive bila je najuspješnija iz klijanaca koji su rasli pod teškim stresnim uvjetima. Osim O. querci izolirane su i druge gljive {Colpoma quercinum, Coryneum sp., Fusiccocum quercus, Phomopsis quercella i Pezicula cinnamomea), uglavnom iz tkiva koja okružuju mjesta cijepljenja ili iz rana. Dahm H., Strzelczyk E., Pachlewski R., Redlak K.: Utjecaj sredine i uvjeta rasta na proizvodnju biomase ektomikorizne gljive Cantharellus cibarius Fr. Proučavanje učinak sredine i uvjeta rasta (aeracija, pH, temperatura i svijetlo) na proizvodnju biomase dvaju sojeva čistih kultura jestive ektomikorizne gljive Cantharellus cibarius Fr. Utvrđeno je da proizvodnja biomase ovisi ne samo o sredini (trofički faktori), nego i o pH sredine i temperaturi za vrijeme kultiviranja. Svijetlo nije utjecalo na rast gljive, za razliku od aeracije (potresanje kulture). Konačna pH vrijednost sredine nakon kultiviranja ovisila je o uvjetima kultiviranja i nije bila stabilno fiziološko obilježje. Biomasa gljive dobivena u pokusu može poslužiti ne samo za umjetnu mikorizaciju nego i za fiziološke, biokemijske i druge studije. S ierota, Z.: Analiza širenja korjenove truleži u jednoj sastojini običnog bora na napuštenom poljoprivrednom zemljištu. Svrha istraživanja bila je usporedba pojave gljive Heterobasidion annosum (Fr.) Bref. i korjenove truleži u jednoj sastojini običnog bora (Pinus sylvestris L.) na |