DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 75 <-- 75 --> PDF |
JEDINO RJEŠENJE: KONTROLIRANI EKOSUSTAV Pojava vrbovog mladika na Kopačkome jezeru, samo je dio problema očuvanja Kopačkoga rita u stanju kakav je danas. Već smo više puta u našim napisima naglašavali daje Kopački rit, njegov ekosustav u zarastanju u procesu promjena koje nemogu zadovoljiti zaštitnike prirode i ornitologe. Kopački rit, slikovito rečeno je "starac" koji umire i nema mu spasa bez velikih i opsežnih financijskih ulaganja u obnovu (revitalizaciju) njegovih jezera, bara, kanala, dunavaca, tokova itd. Danas je teško pronaći sredstva i za značajnije projekte nego što bi bio ovaj, no ipak, bilo bi korisno za ZOO rezervat i Park prirode usuglašavanje smjernica zaštite prirode, unapređenja i revitalizacije ekosustava, kako bi se zajedničkim snagama borili za njih u okvirima osobnih mogućnosti. Nesumnjivo da će u budućnosti, kada se normaliziraju prilike u Hrvatskoj, doći na red i Kopački rit. Idealistički pristup morat će biti zamijenjen realnim potrebama i interesima suvremenoga čovjeka. Predviđamo da će u budućnosti Kopački rit postati kontrolirani ekosustav. Pod KNJGE I ČASOPISI kontrolom će morati biti vodostaj - (poplava), u rit će se upuštati i ispuštati ona količina vode koja je potrebna pri razvoju biljnog i životinjskog svijeta ekosustava, nadzirat će se prostorni raspored biljnih zajednica, populacije životinja, ograničit će se razvoj vrste u fazi tzv. populacijske eksplozije, ali isto tako ako je potrebno, na umjetni način će se obnoviti populacije ugroženih vrsta. Bare, jezera i kanali morat će se odmuljivati, čistiti i održavati, što konačno nalaže i postojeći Zakon o zaštiti prirode (NN 52/79. i 9/85.). Sve su prognoze da će Kopački rit biti sve manje prirodni rezervat, a sve više, nazovimo ga već sada, PRIRODNI ZOOLOŠKI VRT s manjim odstupanjima u pogledu odnosa prema biljkama i životinjma nego u običnome zoološkom vrtu. Konačno, taj je proces davno započeo, a ubrzao se 1984. godine, kada je u Kopačkom ritu neslužbeno promoviran posjetilački eko-turizam. Darko Getz A. Pranjić, N. Lukić: IZMJERA SUMA, Zagreb, 1977., str. 410, ilustr. djelomice u bojama, 24 cm, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Umjesto "dendrometrija", autori A. Pranj ić i N. Luki ć dali su svojoj knjizi naslov IZMJERA ŠUMA. To nas podsjeća na naše prve izmjere šuma u Hrvatskoj. Bilo je to godine 1764. i 1765. kadaje major pl. Pirker sa svojim časnicima pod rukovodstvom Waldmeistera Franzoni-a mapirao i izmjerio militarske (vojničke) šume u bivšim pokrajinama Vojne Krajine: ličkoj, otočkoj i ogulinskoj. U samo dvije godine (1764., 1765.) major Pirker je sa svojim suradnicima izbrojio 42,017.128 stabala različitih vrsta drveća na površini od 209.559 k. jutara. Ta izmjera šuma poslužila je tada za prostorno uređenje velebitskih šuma i tada su utemeljene prve naše šumarije u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj Gori (1765.). To sam istaknuo iz razloga kako bi se uočila važnost izmjere šuma; ona je oduvijek - kako vidimo - bila temelj šumskog gospodarstva ili kako su prof. Pranji ć i prof. Luki ć napisali, izmjera šuma je "Condicio sine qua non". Ja sam osobno obavio recenziju rukopisa, te izdvajam najvažnije dijelove: Spomenuti rukopis ima 405 stranica pisanih strojem, 91 sliku, 24 grafikona, 28 tablica, kazalo pojmova, kazalo autora i popis vrlo opširne literature. Rukopis "Izmjera šuma" podijeljen je u 6 poglavlja: 1. Uvod (1-12), 2. Temeljita ili operativna izmjera (12150), 3. Uređajna izmjera (inventura) (151-325), 4. nacionalna inventura - inventura velikih šumskih površina (326-354), 5. Posebne inventure (355-364) i 6. Literatura (365-396). Svako je poglavlje podijeljeno u podpoglavlja. Na taj je način materija postala pregledna i pristupačna. U Uvodu su prikazani različiti mjerni sustavi, pa i onaj takozvani "Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI)". Vrlo je korisno da su odmah na početku (str. 7.) navedeni simboli koji će se koristiti tijekom prikazivanja cijele materije. Odmah zatim navedene su pogreške mjerenja. U drugom dijelu rukopisa "Izmjera šuma" sistematski je obrađen način mjerenja u šumama s detaljnim opisom instrumenata za mjerenje promjera, duljine trupaca, visine stabla, debljine kore, širine godova itd. Veliki prostor poklonjen je određivanju volumena stabla, pri čemu su opisane strane i domaće metode s naznakom tablica volumena stabla. Rast i prirast stabla također je opisan vrlo detaljno, s objašnjenjem kako se vrši totalna analiza stabla pomoću koje se može pratiti tijek rasta i prirasta stabla cijeloga života, prema tome takvim se postupkom utvrđuje i prirast u visinu, u debljinu |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 76 <-- 76 --> PDF |
i volumena. Pritom se dobivaju podaci o kulminaciji tečajnog i poprečnog prirasta, što je za šumarstvo vrlo značajno i uporabivo. To se posebno odnosi na kulminaciju poprečnog godišnjeg volumnog prirasta. U trećem poglavlju Uredajna izmjera (inventura) šuma, autori prelaze od stabla na šumsku populaciju koja se zove sastojina. Za šumsku sastojinu vrijede drukčija pravila nego za pojedino stablo, glede njezina razvoja, pa prema tom i njezine izmjere. Distribucija stabala s obzirom na njihovu debljinu, osnovni je element u izmjeri sastojine. U pravilu se razlikuje distribucija prsnih promjera u obliku Gaussove i Liocourtove krivulje, što znači jednodobne, odnosno preborne šumske sastojine. U prirodi postoje između tih dvaju tipičnih slučajeva prijelazne forme. Prema njima se prilagođuju metode mjerenja, što se izravno očituje na visinske krivulje koje se u jednodobnim sastojinama pomiču, dok su one u prebornim sastojinama više - manje stalne. To se reflektira u tablicama volumena stabla, kako su to i sami autori na primjerima objasnili. Prikazano je vrlo opširno kako se određuje volumen sastojine pomoću dvoulaznih i jednoulaznih tablica (tarifa). Rast i prirast šumske sastojine prikazanje detaljno, poglavito glede volumena sastojine. Spomenuta je i kontrolna metoda izmjere šuma ili takozvana kontinuirana izmjera šuma. U četvrtom je poglavlju obrađena nacionalna inventura, tj. inventura na velikim šumskim površinama. To je poglavlje vrijedno, ponajprije zbog toga stoje u našoj stručnoj literaturi novijeg datuma i, drugo, zato što se u Hrvatskoj želi primijeniti u praksi Nacionalna inventura. Peto poglavlje posvećeno je posebnoj inventuri koja se odnosi na izmjeru šteta, fotoizmjeru i si. U prostorijama HŠD-ajc 1. srpnja 1998. godine knjigu IZMJKRA ŠUMA predstavio glavni recenzent akademik prof. dr. sci. Dušan Kiepac. O knjizi je govorila i zahvalila svima koji su uz autore zaslužni daje ova knjiga tiskana, jedan od autora prof. dr. sci. Ana Pranj i ć . Naslov i terminologija Autori su stari naslov "Dcndrometrija" promijenili u "Izmjeru šuma". Njihovo obrazloženje u uvodu rukopisa je prihvatljivo. Stručna terminologija iz dendrometrije je bez primjedbe, utoliko više, što slijedi dosadašnju stručnu terminologiju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pohvalno je da su autori odustali od termina "drvna masa" (njem. Holzmasse), koji je do nedavno bio uvri |