DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 75     <-- 75 -->        PDF

JEDINO RJEŠENJE: KONTROLIRANI EKOSUSTAV


Pojava vrbovog mladika na Kopačkome jezeru,
samo je dio problema očuvanja Kopačkoga rita u stanju
kakav je danas. Već smo više puta u našim napisima naglašavali
daje Kopački rit, njegov ekosustav u zarastanju
u procesu promjena koje nemogu zadovoljiti
zaštitnike prirode i ornitologe. Kopački rit, slikovito
rečeno je "starac" koji umire i nema mu spasa bez velikih
i opsežnih financijskih ulaganja u obnovu (revitalizaciju)
njegovih jezera, bara, kanala, dunavaca, tokova
itd. Danas je teško pronaći sredstva i za značajnije
projekte nego što bi bio ovaj, no ipak, bilo bi korisno za
ZOO rezervat i Park prirode usuglašavanje smjernica
zaštite prirode, unapređenja i revitalizacije ekosustava,
kako bi se zajedničkim snagama borili za njih u okvirima
osobnih mogućnosti. Nesumnjivo da će u
budućnosti, kada se normaliziraju prilike u Hrvatskoj,
doći na red i Kopački rit. Idealistički pristup morat će
biti zamijenjen realnim potrebama i interesima suvremenoga
čovjeka. Predviđamo da će u budućnosti Kopački
rit postati kontrolirani ekosustav. Pod


KNJGE I ČASOPISI


kontrolom će morati biti vodostaj - (poplava), u rit će
se upuštati i ispuštati ona količina vode koja je potrebna
pri razvoju biljnog i životinjskog svijeta ekosustava,
nadzirat će se prostorni raspored biljnih zajednica, populacije
životinja, ograničit će se razvoj vrste u fazi tzv.
populacijske eksplozije, ali isto tako ako je potrebno,
na umjetni način će se obnoviti populacije ugroženih
vrsta. Bare, jezera i kanali morat će se odmuljivati, čistiti
i održavati, što konačno nalaže i postojeći Zakon o
zaštiti prirode (NN 52/79. i 9/85.). Sve su prognoze da
će Kopački rit biti sve manje prirodni rezervat, a sve
više, nazovimo ga već sada, PRIRODNI ZOOLOŠKI
VRT s manjim odstupanjima u pogledu odnosa prema
biljkama i životinjma nego u običnome zoološkom vrtu.
Konačno, taj je proces davno započeo, a ubrzao se


1984. godine, kada je u Kopačkom ritu neslužbeno promoviran
posjetilački eko-turizam.


Darko Getz


A. Pranjić, N. Lukić: IZMJERA SUMA,
Zagreb, 1977., str. 410, ilustr. djelomice u bojama, 24 cm, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu.
Umjesto "dendrometrija", autori A. Pranj ić i N.
Luki ć dali su svojoj knjizi naslov IZMJERA ŠUMA.
To nas podsjeća na naše prve izmjere šuma u
Hrvatskoj. Bilo je to godine 1764. i 1765. kadaje major
pl. Pirker sa svojim časnicima pod rukovodstvom
Waldmeistera Franzoni-a mapirao i izmjerio militarske
(vojničke) šume u bivšim pokrajinama Vojne Krajine:
ličkoj, otočkoj i ogulinskoj. U samo dvije godine
(1764., 1765.) major Pirker je sa svojim suradnicima
izbrojio 42,017.128 stabala različitih vrsta drveća na
površini od 209.559 k. jutara. Ta izmjera šuma
poslužila je tada za prostorno uređenje velebitskih
šuma i tada su utemeljene prve naše šumarije u
Krasnom, Oštarijama i Petrovoj Gori (1765.). To sam
istaknuo iz razloga kako bi se uočila važnost izmjere
šuma; ona je oduvijek - kako vidimo - bila temelj šumskog
gospodarstva ili kako su prof. Pranji ć i prof.
Luki ć napisali, izmjera šuma je "Condicio sine qua
non".


Ja sam osobno obavio recenziju rukopisa, te izdvajam
najvažnije dijelove:


Spomenuti rukopis ima 405 stranica pisanih strojem,
91 sliku, 24 grafikona, 28 tablica, kazalo pojmova,
kazalo autora i popis vrlo opširne literature.


Rukopis "Izmjera šuma" podijeljen je u 6 poglavlja:


1. Uvod (1-12), 2. Temeljita ili operativna izmjera (12150),
3. Uređajna izmjera (inventura) (151-325), 4. nacionalna
inventura - inventura velikih šumskih površina
(326-354), 5. Posebne inventure (355-364) i 6. Literatura
(365-396).
Svako je poglavlje podijeljeno u podpoglavlja. Na
taj je način materija postala pregledna i pristupačna.


U Uvodu su prikazani različiti mjerni sustavi, pa i
onaj takozvani "Međunarodni sustav mjernih jedinica
(SI)". Vrlo je korisno da su odmah na početku (str. 7.)
navedeni simboli koji će se koristiti tijekom prikazivanja
cijele materije. Odmah zatim navedene su


pogreške mjerenja.


U drugom dijelu rukopisa "Izmjera šuma" sistematski
je obrađen način mjerenja u šumama s detaljnim
opisom instrumenata za mjerenje promjera, duljine trupaca,
visine stabla, debljine kore, širine godova itd. Veliki
prostor poklonjen je određivanju volumena stabla,
pri čemu su opisane strane i domaće metode s naznakom
tablica volumena stabla. Rast i prirast stabla također
je opisan vrlo detaljno, s objašnjenjem kako se vrši
totalna analiza stabla pomoću koje se može pratiti tijek
rasta i prirasta stabla cijeloga života, prema tome takvim
se postupkom utvrđuje i prirast u visinu, u debljinu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 76     <-- 76 -->        PDF

i volumena. Pritom se dobivaju podaci o kulminaciji tečajnog
i poprečnog prirasta, što je za šumarstvo vrlo
značajno i uporabivo. To se posebno odnosi na kulminaciju
poprečnog godišnjeg volumnog prirasta.


U trećem poglavlju Uredajna izmjera (inventura)
šuma, autori prelaze od stabla na šumsku populaciju
koja se zove sastojina. Za šumsku sastojinu vrijede
drukčija pravila nego za pojedino stablo, glede njezina
razvoja, pa prema tom i njezine izmjere. Distribucija
stabala s obzirom na njihovu debljinu, osnovni je element
u izmjeri sastojine. U pravilu se razlikuje distribucija
prsnih promjera u obliku Gaussove i Liocourtove
krivulje, što znači jednodobne, odnosno preborne
šumske sastojine. U prirodi postoje između tih dvaju tipičnih
slučajeva prijelazne forme. Prema njima se prilagođuju
metode mjerenja, što se izravno očituje na visinske
krivulje koje se u jednodobnim sastojinama pomiču,
dok su one u prebornim sastojinama više - manje
stalne. To se reflektira u tablicama volumena stabla,
kako su to i sami autori na primjerima objasnili. Prikazano
je vrlo opširno kako se određuje volumen sastojine
pomoću dvoulaznih i jednoulaznih tablica (tarifa).
Rast i prirast šumske sastojine prikazanje detaljno, poglavito
glede volumena sastojine. Spomenuta je i kontrolna
metoda izmjere šuma ili takozvana kontinuirana
izmjera šuma.


U četvrtom je poglavlju obrađena nacionalna inventura,
tj. inventura na velikim šumskim površinama. To
je poglavlje vrijedno, ponajprije zbog toga stoje u našoj
stručnoj literaturi novijeg datuma i, drugo, zato što
se u Hrvatskoj želi primijeniti u praksi Nacionalna inventura.


Peto poglavlje posvećeno je posebnoj inventuri koja
se odnosi na izmjeru šteta, fotoizmjeru i si.


U prostorijama HŠD-ajc 1. srpnja 1998. godine knjigu IZMJKRA
ŠUMA predstavio glavni recenzent akademik prof. dr. sci. Dušan
Kiepac.


O knjizi je govorila i zahvalila svima koji su uz autore zaslužni daje
ova knjiga tiskana, jedan od autora prof. dr. sci. Ana Pranj i ć .


Naslov i terminologija


Autori su stari naslov "Dcndrometrija" promijenili
u "Izmjeru šuma". Njihovo obrazloženje u uvodu rukopisa
je prihvatljivo.


Stručna terminologija iz dendrometrije je bez primjedbe,
utoliko više, što slijedi dosadašnju stručnu terminologiju
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


Pohvalno je da su autori odustali od termina "drvna
masa" (njem. Holzmasse), koji je do nedavno bio uvri