DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 X.CXXII (1998), 329-337 UDK 630* 325 + 859 (001) UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA ZA OBIČNU BUKVU U JEDNODOBNIM SASTOJINAMA THE PROPORTION OF WOOD ASSORTMENTS IN THE STEMWOOD VOLUME OF UP-TO-7 CM-DIAMETER COMMON BEECH TIMBER IN EVEN-AGED STANDS Andrija ŠTEFANČIĆ* SAŽETAK: Zajednodobne sastojim obične bukve u radu je prikazan udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera. Na temelju istraživanih 450 stabala obavljena su mjerenja i razvrstavanje drvnih sortimenata u razrede kakvoće, određene Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma, te utvrđen utjecaj prsnog promjera (debljinskog stupnja) i visine stabala (tarifnog niza) na udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva. Korelacijskom analizom izmjerenih i izjednačenih podataka utvrđeni su koeficijenti korelacije, a pomoću t-testa provjerena je pouzdanost rezultata istraživanja. Za izračun količine drvnih sortimenata određene su odgovarajuće jednadžbe. Rezultati istraživanja prikazani su u obliku tablica, slika i jednadžbi. Ključne riječi:drvni sortimenti, postotak drvnih sortimenata, volumen krupnoga drva, obična bukva. 1. UVOD - Introduction U šumama Hrvatske najzastupljenija vrsta drveća je Količina i kakvoća drvnih sortimenata ovisi od veobična bukva s drvnom zalihom od 117,676.000 m3, golikog broja čimbenika, a najznačajniji su vrsta drveća, dišnjim prirastom 3,301.927 m3 i godišnjim etatom dimenzije stabala (prsni promjer i visina) i njihova ka1,596.892 m\ Za utvrđivanje vrijednosti etata i planova kvoća. Za sastojine i doznačena stabla za sječu rasposječa važno je znati količinu i kakvoću drvnih sortimelažemo s egzaktno utvrđenim podacima o vrstama drnata, koje je stručnim radom moguće proizvesti, uvažaveća, prsnim promjerima i visinama stabala, a ostali pavajući propise važećih Hrvatskih normi za proizvode rametri s kojima se iskazuje kakvoća stabala rezultat su iskorištavanja šuma. Ovaj zadatak moguće je dobro procjene šumarskih stručnjaka. Zato smo našim istražiobaviti ako raspolažemo s dovoljno točnim podacima o vanjem nastojali utvrditi utjecaj prsnog promjera i vistrukturi drvnih sortimenata (sortimentnim tablicama) sine stabala bukve na udio drvnih sortimenata u volukoje možemo racionalno primjeniti na izmjerene paramenu krupnog drva do 7 cm promjera. metre o etatu i planovima sječa. 2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA - Research aims Istraživanjem smo željeli: Za bukvu u jednodobnim sastojinama po debljin-2. Utvrditi utjecaj visine stabala (tarifnog niza) na od skim stupnjevima odrediti udjel drvnih sortimenata nos drvnih sortimenata i volumena krupnog drva do u odnosu na volumen krupnog drva do 7 cm pro7 cm promjera. mjera. 3. Izraditi pomagala (tablice, jednadžbe i grafikone) koja omogućuju primjenu rezultata istraživanja u * Aadrija Štefančić, dipl.inž.šumarstva. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb Uprava šuma Našiee praksi. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTTMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA ... Šumarski list br. 7 X, CXXI1 (1998), 329-337 3. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA - Research issues Od svih autoktonih vrsta drveća u Hrvatskoj, obična bukva ima horizontalno i vertikalno najrasprostranjeniji areal. Raste u prebornim šumama s jelom i smrekom u planinskom dijelu, te mješovitim i čistim jednodobnim sastojinama kontinentalnog dijela Hrvatske. Rasprostranjenost areala i različiti uzgojni oblici imaju značajan utjecaj na kakvoću sastojina, dimenzije stabala i pojavnost grešaka te količinu i kakvoću drvnih sortimenata, što ovo istraživanje čini veoma složenim. Zato smo odlučili da naša istraživanja ograničimo na jednodobne mješovite i čiste sastojine obične bukve na Krndiji i Papuku. Najmanje dimenzije drvnih sortimenata, veličina i broj dozvoljenih grešaka propisani su Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma. Dimenzije drvnih sortimenata u tijesnoj su vezi s prsnim promjerom i visinom stabla, a pojavnost grešaka, njihova veličina i broj, slučajnog su karaktera te nisu u korelaciji ni s jednim mjerljivim parametrom stabla. Zato je gotovo nemoguće izraditi tablice drvnih sortimenata koje će davati dovoljno točne podatke za svako stablo i biti primjenjive u šumarskoj paksi. Moguće ih je izraditi s određenim pojednostavljenjima, kao tzv. prosječne tablice drvnih sortimenata. Količina i kakvoća drvnih sortimenata pojedinačnoga stabla znatno će odstupati od rezultata u tablicama. Povećanjem uzoraka (10-20 stabala istih dimenzija) ova se odstupanja međusobno poništavaju i rezultati poprimaju prosječne vrijednosti, te u pravilu tablice daju dovoljno točne rezultate. Primjenjena pojednostavljenja i pretpostavke korištene u ovom istraživanju opisani su u poglavljima Metoda rada i Rezultati istraživanja. 4. IZVOR PODATAKA Source of data Za ovo istraživanje su korišteni izmjereni podaci u mješovitim i čistim jednodobnim sastojinama obične bukve na području Uprave šuma Našice. Potrebna mjerenja i prikupljanje podataka obavljeni su: 1. U šumariji Orahovica: - gospodarska jedinica "Dulučka planina", odsjek 12e, - gospodarska jedinica "Pištanske prigorske šume", odsjeci 29a i 30a, 2. U šumariji Slatina: - gospodarska jedinica "Slatinske prigorske šume", odsjek 62a, - gospodarska jedinica "Kupres - Slana voda", odsjeci 2b, 14c i 15ab, 3. U šumariji Voćin: - gospodarska jedinica "Kupres - Slana voda", odsjek 59a. 5. METODA RADA 5.1. Pripremni radovi - Preparation work papers Prije početka istraživanja odredili smo koje sve podatke za stabla i drvne Sortimente treba izmjeriti. Za prikupljanje podataka koristili smo obrazac S-l s podacima o stablu i izrađenim drvnim sortimentima i obrazac S-2 s podacima o izrađenom prostornom drvu. Osim toga donijeli smo sljedeće odluke: 1. Istraživanje ćemo obaviti u redovitim sječinama glavnog i prethodnog prihoda po metodi nasumičnih uzoraka. 2. Mjerenjem ćemo obuhvatiti stabla prsnog promjera većeg od 10 centimetara. Potrebna mjerenja i prikupljanje podataka u razdoblju od 15. studenog 1996. do 28. veljače 1998. godine, obavili su vrlo marljivo i savjesno diplomirani inženjeri šumarstva - pripravnici: - Vesna Brkić, dipl.inž. šumarstva - Siniša Kovačić, dipl.inž.šumarstva - Tihomir Marović, dipl.inž.šumarstva - Zlatko Mezak, dipl.inž.šumarstva - Ante Spajić, dipl.inž.šumarstva Izmjereni su podaci za 450 stabala obične bukve, od čega za 48 stabala nije izmjereno prostorno drvo, tako da su isti podaci korišteni samo kod utvrđivanja učešća trupaca po razredima kakvoće i utjecaja tarifnog niza na udio trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera. Volumen krupnog drva izmjerenih stabala iznosio je 952,52 m\ - Works method 3. Izradu, mjerenje i razvrstavanje drvnih sortimenata treba obaviti prema kriterijima propisanima Hrvatskim normama za proizvode iskorištavanja šuma. 4. Za vrijeme istraživanja proizvodit ćemo i tanju tehničku oblovinu koja nije propisana Hrvatskim normama, a u šumarstvu Hrvatske proizvodi se godinama. 5. Prikrajanje, mjerenje i razvrstavanje drvnih sortimenata obavit će diplomirani inženjeri šumarstva zaposleni kao pripravnici, koji nisu opterećeni dosadašnjim navikama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. Štefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA ... Šumarski list br. 7 8. CXX11 (1998), 329-337 6. Prije početka rada na istraživanju, angažirani šumarski stručnjaci morali su detaljno upoznati Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma, a na terenu su praktično obučeni za obavljanje prikrajanja, mjerenja i razvrstavanja drvnih sortimenata. 5.2. Sakupljanje podataka - Collecting the data Prije početka mjerenja u obrazac S-1 upisujemo podatke o mjestu istraživanja (uprava šuma, šumarija, gospodarska jedinica, odsjek i sječno-izvozna jedinica). Nakon obaranja stabla u isti obrazac upisujemo redni broj stabla, vrstu drveća, prsni promjer (duo), visinu stabla (dužinu oborenog stabla) i dužinu deblovine mjerenu od perca do prve žive grane promjera > od 15% prsnog promjera. Na perač napišemo šumskom kredom redni broj stabla i obavimo prikrajanje trupaca i tanje tehničke oblovine. Kada ovaj postupak obavimo na 3-5 stabala, radnik pristupa izradi drvnih sortimenata oblovine, razmjcravanju i prepiljivanju prostornog drva a mjeritelj odlazi kod drugog radnika i ponavlja naprijed opisani postupak. Poslije toga ponovno se vraća kod prvog radnika i obavlja mjerenje i razvrstavanje izrađenih trupaca i tanje tehničke oblovine, te izmjerene podatke unosi u obrazac S-l. Srednji promjeri drvnih sortimenata mjereni su i upisani s korom. Na čelo svakoga trupca šumskom kredom smo napisali u obliku razlomka redni broj stabla kroz redni broj trupca u stablu, što nam je omogućilo naknadnu kontrolu izvršenih mjerenja i razvrstavanja. Nakon prepiljivanja prostornog drva (prije cijepanja) izmjerili smo srednji promjer svake oblice i upisali u obrazac S-2, poslije toga je radnik mogao obaviti cijepanje i slaganje prostornog drva. U tijeku istraživanja smo na terenu obavili kontrolu izvršenih mjerenja i razvrstavanja drvnih sortimenata prema kakvoći, poslije čega su snimljeni podaci sakupljeni u Upravi šuma Našice, gdje je izvršena njihova obrada. 5.3. Obrada podataka - Data processing Sakupljene podatke o svakom izmjerenom stablu i izrađenim drvnim sortimentima grupirali smo po debljinskim stupnjevima. Na temelju debljinskog stupnja i visine za svako stablo smo pomoću dvoulaznih tablica za bukvu - Spirancc, 1975., odredili volumen krupnog drva do 7 cm promjera. Izračunali smo volumen trupaca i tanje tehničke oblovine bez kore, a prostornog drva s korom. Za određivanje debljine kore koristili smo podatke iz programa HS-Pro. Izračunali smo postotke drvnih sortimenata i otpada od volumena krupnog drva za svaki debljinski stupanj. Vrijednosti izračunatih postotaka drvnih sortimenata nanijeli smo u koordinatni sustav na milimetarskom papiru i prostoručno ucrtali krivulje njihovih izjednačenja. Izračunate i izjednačene postotke drvnih sortimenata unijeli smo u osobno računalo. Korelacijskom analizom odredili smo korelacijske koeficijente (R) između izračunatih i izjednačenih postotaka drvnih sortimenata a pomoću t- testa obavili smo provjeru 95-postotne vjerojatnosti izjednačenih podataka. Izračunati i izjednačeni postoci drvnih sortimenata i otpada po debljinskim stupnjevima, te rezultati korelacijske analize i t-testa prikazani su u tablici 1. Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva utvrdili smo na sljedeći način: 1. Za istraživana stabla s prsnim promjerom većim od 25 centimetara izračunali smo srednji prsni promjer 45,19 centimetara i srednju visinu stabala 28,59 metara. 2. Utvrdili smo da istraživani uzorak stabla bukve pripada tarifnom nizu broj 075 (obrojčan po programu HS-Fond). 3. Istraživana stabla unutar svakog debljinskog stupnja i ukupno, sortirali smo po izmjerenim visinama iskazanima u metrima. Za stabla iste visine izračunali smo postotak trupaca od volumena krupnog drva. Izračunate postotke trupaca nanijeli smo u koordinatni sustav na milimetarskom papiru i izjednačili pravcem koji prolazi kroz točku čije su koordinate: x = srednja visina stabala istraživanog uzorka y = prosječni postotak trupaca za istraživani uzorak. Za pravac izjednačenja izračunali smo jednadžbu koja glasi: y = 0,625x + 41,250 4. Pomoću jednadžbe izjednačenja izračunali smo postotak trupaca za sve izmjerene visine stabala. Korelacijskom analizom utvrdili smo korelacijski koeficijent (R) a provjeru 95-postotne vjerojatnosti izjednačenih podataka, obavili smo pomoću t-testa. Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 2 i na slici 3. 5. Budući daje utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva izražen pravcem, možemo izračunati postotak trupaca i za visine stabala koje nisu obuhvaćene mjerenjem. Isti smo izračunali za sve visine stabala koje su obuhvaćene istraživanim tarifnim nizom. 6. Na istraživanom uzorku nismo uspjeli utvrditi utjecaj visina stabala na udio količine trupaca po razredima kakvoće u volumenu krupnog drva. Zato smo za trupce ukupno istraživanjem utvrdili relativni faktor f, koji smo primijenili za sve razrede kakvoće trupaca. 7. Analizirajući utjecaj visina stabala na postotak prostornog drva, došli smo do zaključka daje on obrnuto proporcionalan utjecaju istih na postotak trupaca. 8. Na istraživanom uzorku nismo uspjeli utvrditi utjecaj visina stabala na postotak tanje tehničke oblovine od volumena krupnoga drva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 34 <-- 34 --> PDF |
BUKVA - Izračunati i izjednačeni postoci drvnih sortimenata od volumena krupnog drva do 7 cm promjera, rezultati korelacijske analiz BEECH - Calculated and equalized percentages of wood assortiments from the mass of up to 7 cm -diameter stemwood; results of th Tablic Volumen Trupci za furnir Trupci za piljenje Ukupno Tanja Prostorno krupnog drva Veneer logs Logs for trupci tehnička drvo do 7 cm sawn wood Total oblovina promjera logs Thin Stacked Mass of up to roundwood wood 7 cm diameter roundwood F L 1 11 III in´ % izr. %izj. % izr. %izj. % izr. %izj. % izr. %izj. % izr. %izj. % izr. %1ZJ. % izr. %izj. % izr. % izj. 0,861 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 99,65 97,00 4.760 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,50 91,20 92,50 15,953 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10,23 10,00 82,53 82,00 38,174 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 22,59 19,00 0,83 1,50 23,42 20,50 13,85 14,00 53,14 56,00 54,759 0,00 0,00 0,00 0,00 16,51 15,00 30,66 27.00 5,17 2,80 52,34 44,80 2,95 3,50 36,64 41,00 104,764 0.00 0,00 11,08 11,00 21,17 19,00 14,25 19,00 11,54 4,70 58.04 53,70 1,49 1,50 28,67 33,00 86,991 5,14 4,00 18,38 18,00 17,30 15,00 11,35 12,50 11,35 8,20 63,52 57,70 0.91 1,00 22,94 28,50 86.763 11,71 13,00 12,16 13,00 10,85 12,50 11,12 11,50 13,78 10,60 59,62 60,60 0,53 0,70 28,80 25,00 113,402 17,92 16,50 6,58 9,50 9,37 11,00 13,58 11,70 13,74 12,60 61,19 61,30 0,18 0,50 24,14 23,70 84,701 8,08 15,50 9,40 8,00 17,13 10,70 12,22 12,30 10,87 15,00 57,70 61,50 0,93 0,30 25,79 23,00 108,888 13,21 14,50 6,37 6.70 11,99 10,50 12,97 13,00 14,33 16,90 58,87 61,60 0,12 0,10 24,92 22,50 46,298 26,86 13,50 2,15 5,80 7.22 10,30 14,58 13,80 15.82 18,20 66,63 61,60 0,00 0,00 20,79 22.10 26,997 5,32 12,50 3.57 5,00 16,56 10,10 17,38 14,60 23,11 19,30 65,94 61,50 0,00 0,00 27,49 21,80 30,395 7,31 11,50 0,00 4.50 30,22 10,00 19,94 15,20 8,48 20,20 65,95 61,40 0,00 0,00 17.78 21,60 faktor (R) 0,81 0,96 0,79 0,96 0,83 0,99 0,99 0,99 factor vrijednost t (t I7R ) 0,385 0,042 0,069 0.122 0,477 0,028 0,161 0,349 vrijednost t (tTAB) 2,145 2,145 2,145 2,145 2,145 2,145 2,145 2,145 IAB) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
A. Stcfančić: UDIO DRVNIH SORTIMLNATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA ... Šumarski list br. 7 X, CXXII (199X1. 329-337 9. Za utvrđivanje volumena krupnoga drva, u pravilu na postotak trupaca za svaki tarifni niz izrazili relase koriste jednoulazne tablice, tzv. tarife, koje se sa- tivnim faktorom f, koji za tarifni niz istraživanoga stoje od tarifnih nizova, koji su određeni visinskim uzorka iznosi 1,000. krivuljama stabala. Zato smo utjecaj visine stabala OBIČNA BUKVA - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca od volumena krupnog drva do 7 cm promjera, rezultati korelacijske analize i t-testa COMMON BEECH- Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood the results of the correlation analysis and t-test Tablica - Table 2. Visina Broj Volumen Volumen trupaca Postotak trupaca izmjerenih izmjerenih krupnog drva Timber volume Percentage of logs stabala stabala do 7 cm promj. Height of Number of Mass of to measured measured 7 cm diameter izmjereno izjednačeno izmjereno izjednačeno trees trees roundwood Measured Equalizad Measured Equalizad m kom m3 m3 m! % % 14 50,000 15 50,625 16 51,250 17 51,875 18 52,500 19 2 1,275 0,294 0,677 23,06 53,125 20 1 0,792 0,537 0,426 67,80 53,750 21 1 0,837 0,595 0,455 71,09 54,375 22 7 9,082 3,900 4,995 42,94 55,000 23 13 16,306 8,788 9,070 53,89 55,625 24 19 20,833 10,019 11,719 48,09 56,250 25 24 33,974 15,843 19,323 46,63 56,875 26 33 48,193 26,479 27,711 54,94 57,500 27 41 75,736 43,134 44,022 56,95 58,125 28 45 98,597 60,285 57,926 61,14 58,750 29 48 114,802 68,312 68,164 59,50 59,375 30 40 105,926 67,113 63,556 63,36 60,000 31 37 105,543 61,436 63,985 58,21 60,625 32 39 131,170 83,718 80,342 63,82 61,250 33 20 85,294 51,819 52,776 60,75 61,875 34 9 36,390 22,394 22,744 61,54 62,500 35 5 22,883 13,389 14,445 58,51 63,125 36 4 19,938 11,070 12,710 55,52 63,750 37 1 3,375 2,423 2,173 71,79 64,375 38 65,000 39 65,625 40 66,250 X 389 930,946 551,548 557,219 59,25 59,855 Korelacijski koeficijent (R) 0,998 0,457 Correlation factor Izračunata vrijednost t (t ]/R ) 0,239 0,206 Calculated value t Tablična vrijednost t (t TAB) 2,093 2,093 Table value (t IAH) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 36 <-- 36 --> PDF |
OBIČNA BUKVA - Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera COMMON BEECH - Ratio of wood assortments in the mass of the up-to-7 cm-diameter stemwood Tablica-«pF 0,01 «p, 0.01 »p, 0,01-ft, 0,01 «pn, 0,01 «p, 0,01 «p,,, 0,01« pp class 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,970 0,000 0,000 0.000 0,000 0,000 0,000 0,015 0,925 0,000 0,000 0,000 0.000 0,000 0,000 0.100 0,820 0,000 0,000 0,000 0,190 0,015 0,205 0,140 0,560 0,000 0,000 0,150 0,270 0,028 0,448 0,035 0,410 0,000 0,110 0,190 0,190 0,047 0,537 0,015 0,330 0,040 0,180 0,150 0,125 0,082 0,577 0,010 0,285 0,130 0,130 0,125 0,115 0,106 0,606 0,007 0,250 0,165 0.095 0,110 0,117 0,126 0,613 0,005 0,237 0,155 0,080 0,107 0,123 0,150 0,615 0,003 0,230 0,145 0,067 0,105 0,130 0,169 0,616 0,001 0,225 0.135 0,058 0,103 0,138 0.182 0,616 0,000 0,221 0,125 0,050 0,101 0,146 0,193 0,615 0.000 0,218 0,115 0,045 0,100 0,152 0,202 0,614 0,000 0,216 0,105 0,040 0,099 0,156 0,213 0,613 0,000 0,215 0,095 0,035 0,098 0,159 0,225 0,612 0,000 0,215 0,087 0,032 0,097 0,162 0,233 0,611 0,000 0,215 0,080 0,030 0,096 0,164 0,240 0,610 0,000 0,215 OBIČNA BUKVA - Utjecaj tarifnog niza na udio trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera COMMON BEECH- Impact of the tarif series upon the log ratio in the up-to-7 cm-diameter stemwood Tablica- 063 064 065 066 067 068 069 070 071 072 073 074 075 076 077 078 079 080 081 082 08 0,852 0,865 0,876 0,889 0,903 0,916 0,928 0,939 0,951 0,965 0,977 0,988 1,000 1,013 1,024 1,036 1.048 1,060 1,072 1,085 1,09 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA . Šumarski lisl br. 7 8, CXXII (1998). 329-337 | 90% 80% Otpad 5= 70´%, -Waste Prostorno drvo | 60% -— Stacked wood CS HO Tanja teh. oblovina 50% Thin foundwood 40%, -— — — Trupci ukupno 5 Logs total a 30% 20% 10%, 2,5 17.5 22.5 27,5 32,5 37,5 42.5 47,5 52,5 57.5 62,5 67.5 72.5 77,5 82,5 87,5 92,5 97,5 Deblj. stupanj (cm) - Diam. class Slika 1. Obična bukva - Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera Fig. 1 .Common beech - Ratio of wood assortments in the mass of the up-to-7 cm-diameter stemwood 70% 50%, 40%, 60%, FfflHI 30%, 20%, 10% 0% llllt Trupci /a piljenje III razred kakvoće Logs for sawn wood 3rd class D Trupci za piljenje II razred kakvoće Logs lor sawn wood 2nd class Trupci za piljenje I razred kakvoće Logs for sawn wood 1 st class El Trupci za Ijuštenje L Logs for bark peeling L D Trupci za furnir F Veneer logs F 27,5 32,5 37,5 42.5 47,5 52,5 57,5 62,5 67.5 72.5 77,5 82,5 87,5 92.5 97.5 Deblj. stupanj (cm) - Diam. class Slika 2. Obična bukva - Udio trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera Fig. 2. Common beech - Ratio percentage from the up-to-7 cm-diameter stemwood |f| & 75% 70% 65% 60% 55% <. < m" ^ ^ > « < 4 4> ^^ > 4 4 4* ^ 50% i45% | 40% 2 35% < 4r J y= 0,6 25 x + 41 251 ) 1 30% 25%, <> 20%, 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30Visina stabala (m) - Tree heigs rn 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Slika 3. Obična bukva - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera Fig. 3. Common beech - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 cm PROMJERA Šumarski lisl br. 7 X, CXXII (1998), 329-337 6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research 6.1. Utjecaj prsnog promjera na udio Pi, = postotak trupaca za piljenje - II. razred kakvoće drvnih sortimenata u volumenu Pm = postotak trupaca za piljenje - III. razred kakvoće krupnoga drva do 7 cm promjera P, = postotak trupaca ukupno Na udjel drvnih sortimenata u volumene krupnog drPt0 = postotak tanje tehničke oblovinc va do 7 cm promjera, najveći utjecaj ima prsni promjer Pp = postotak prostornog drva stabla. Udio drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima iskazali smo izrazom 0,01 *p, što pojednostavljuje P0 = postotak otpada daljnja računanja i povećava preglednost dobivenih rezultata. Podaci su prikazani u tablici 3. i slici 1 i 2. 6.2. Utjecaj tarifnog niza na udio Za debljinske stupnjeve 82,5 cm, 87,5 cm, 92,5 cm i drvnih sortimenata u volumenu krupnog 97,5 cm nismo imali izmjerene podatke. Produžava drva do 7 cm promjera njem krivulja izjednačenja utvrdili smo postotke drvnih sortimenata za ove debljinske stupnjeve. Ovo smo moZa utvrđivanje volumena krupnog drva u pravilu se gli učiniti jer je pojava stabala s prsnim promjerom vekoriste jednoulazne tablice tzv. tarife, koje se sastoje od ćim od 70 cm relativno rijetka, a utjecaj prsnog protarifnih nizova. Zato smo rezultate istraživanja utjecaja mjera na promjenu postotka drvnih sortimenata veoma tarifnog niza na strukturu drvnih sortimenata u volumali. menu krupnog drva izrazili relativnim faktorom f, koje U tablicama su rabljene sljedeće oznake: ga je jednostavno ugraditi u postojeće programe za izračun količine drvnih sortimenata na osobnim raču P = postotak drvnih sortimenata nalima. P[ = postotak trupaca za furnir Rezultati istraživanja prikazani su u tablici 4, gdje je PL = postotak trupaca za ljuštenje obrojčavanje tarifnih nizova izvršeno kao u programu P] = postotak trupaca za piljenje -1. razred kakvoće HS-Fond. 6.3. Izračun količine drvnih sortimenata Količina drvnih sortimenata izračunava se za svaki debljinski stupanj posebno, a zbrajanjem istih dobijemo ukupnu količinu drvnih sortimenata. Izračun se obavlja po sljedećim jednadžbama: 1. V, (V, 0.01* PlF + V2 0.0 * P2F + + vn 0.0 P„F) *f 2. vL (V, 0.01» Pu. + V2 0.0 P2L+- +vn 0.0 P„L) *f 3. v, (V, 0.01 -Pu + V2 0.0 P21 + + vn 0.0 Pnl) * f 4. v„ (V, 0.01-Pin + V2 0.0 ´P21I + - +vn 0.0 Pnll) *f 5. v,„ = (V, 0.01* PIIII + V 2 0.0 P2III+- +v„ 0.0 PnIIl)*f 6. v, = (V, 0.01« Pit + V2 0.0 p2t +.. . + v y n 0.0 Pm) *f 7. vt0 = v, 0.01P, to + V2 0.0 P2.0 + .. + vn 0.0 Pnto 8. Vp (V, * 0.01Pip + V2 0.0 * p2 p + +vn 0.0 * Pnp) ± + (V, 0.01» Pi. + V2 0.0 p 2t +.. . + v v n 0.0 Pm) *( 0 9. v„ = v. 0.01* Plo + V2 ´ 0.0 P20 + -. +v 0.0 * Pno gdjeje: V, volumen trupaca za furnir VL volumen trupaca za ljuštenje v, volumen trupaca za piljenje -1. razred kakvoće v„ volumen trupaca za piljenje -II. razred kakvoće volumen trupaca za piljenje - III. razred kakvoće |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 39 <-- 39 --> PDF |
A. Stclančić: UDIO DRVNIH SORTIVIHNATA U VOI.UMl-.NU KRUPNOCi DRVA DO 7 cm PROMJERA Šumarski list br. 7 X, CXXII (1998), 329-337 V, = volumen trupaca ukupno Vt0 = volumen tanje tehničke oblovine Vp = volumen prostornog drva V0 = volumen otpada V|, V2,... V„ = volumen krupnog drva odgovarajućeg debljinskog stupnja Vrijednosti 0,01 pF, 0,01 pL,.... 0,01 p0, za odgovarajući debljinski stupanj očitamo iz tablice 3, a vrijednost relativnog faktora / za odgovarajući tarifni niz očitamo iz tablice 4. 7. ZAKLJUČAK - Conclusion Za običnu bukvu u jednodobnim sastojinama istramjerenih i izjednačenih podataka, te zadovoljavajuću živanjem smo pokušali, prema propisima Hrvatskih pouzdanost dobivenih rezultata. Rezultati istraživanja normi za proizvode iskorištavanja šuma, odrediti udio prikazani su u tablicama broj 3-4, slikama 1-3 i jeddrvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm nadžbama 1-9. Pomoću njih možemo jednostavno i brpromjera. Pokušali smo također utvrditi utjecaj prsnog zo, na temelju poznatih prsnih promjera (debljinskih promjera (debljinskog stupnja) i tarifnog niza (visine stupnjeva) i tarifnih nizova, odrediti količinu i kakvoću stabala) na udio drvnih sortimenata u volumenu krupdrvnih sortimenata. Rezultate istraživanja jednostavno nog drva. je ugraditi u postojeće programe za izračun količine drvnih sortimenata na osobnim računalima. Istraživanje smo obavili na 450 stabala u mješovitim i čistim jednodobnim sastojinama obične bukve. Dobivene rezultate bilo bi korisno provjeriti u jeObradom izmjerenih podataka utvrdili smo primjerenu dnodobnim sastojinama obične bukve na području druzavisnost udjela drvnih sortimenata u volumenu krupgih uprava šuma. nog drva do 7 cm promjera o prsnim promjerima i visiZa preborne sastojine obične bukve trebalo bi nastanama stabala. Utvrdili smo visok stupanj korelacije izviti daljnja istraživanja. 8. LITERATURA - References Meštrović , Š. - Fabijanić, G., 1995: Priručnik za lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši tip. uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i Šumarski list broj 9-10, Zagreb, 1997. šumarstva Hrvatske, Zagreb, 1995. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. Pranjić , A., 1990: Šumarska biometrika. Sveučilište II. izdanje. Državni zavod za normizaciju i mjeu Zagrebu, Šumarski fakultet riteljstvo. Rebula , E., 1996: Sortimentne i vrijednosne tablice : Mali šumarsko-tehnički priručnik. Sekcija šuza deblovinu jele. Mehanizacija šumarstva broj marstva i drvne industrije društva inženjera i teh4, Zagreb, 1996. ničara NR Hrvatske, Zagreb, 1949. Štefančić,A., 1997: Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera za hrast SUMMARY: The paper presents the proportion of wood assortments in the volume of up-to-7cm-dimater timber. The research on 450 trees was the base for publishing the measurements and classification of wood assortments in quality classes as prescribed by the Croatian standards for forestry products. The influence of the breast-height-diameter and tree height upon the proportion of wood assortments in the volume of big timber has been established. The correlation analysis of the measured and equalized data determined the correlation coefficients, while the t-test checked the reliability of the research results. Appropriate equations were determined for calculating the quantities of wood assortments. The research results are presented in the form of tables, pictures and equations. Key w o rds: wood assortments, percentage of wood assortments, timber volume, Common Beech. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 40 <-- 40 --> PDF |
\öUNIKOMERC d.o.o. 4M ** i i ´S´* i;. iM i it * * ´*´ \ Fi -.*«.*´4w.´ |