DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 11     <-- 11 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXJ1 (1998), 309-314
UDK 630* 629 + 425.001 (Abiety-Fagetm dinaricum Treg. 1957)


ŠUME GORSKOGA KOTARA JUČER I DANAS*


FORESTS OF GORSKI KOTAR YESTERDAY AND TODAY


Lucio SUSMEL


SAŽETAK: Šume četinjača i listača regije Gorskoga kotara u Hrvatskoj
spadaju među najprirodnije ekosustave u Europi. Na tri četvrtine spomenute
regije šume su raširene na 118 tisuća hektara i stoljećima podvrgnute disciplini
sječe. U svakom slučaju njihova prosječna drvna masa je od 320 u 1950. godini
pala danas na 282 kubična metra po jednom hektaru. 1 u ovim prestižnim
šumama raširilo se posljednjih godina odumiranje obične jele, koje je tu vrstu
pogodilo u mnogim krajevima Europe. Odatle prepreke procesu normalizacije.
Budućem upravljanju šumom značajan doprinos mogle bi dati studije i istraživanja
koje Šumarski fakultet u Zagrebu provodi na nizu pokusnih ploha
koje predstavljaju šumske tipove od kojih je šuma sastavljena.


Profesor Lucio S u s m e l poznat je Šuma u državnom vlasništvu obusvim
talijanskim stručnjacima iz pohvaća
cea 96 tisuća hektara, odnosno
dručja šumarstva po svojim ekspert-tri četvrtine regije (127 tisuća hektara),
nim studijama o šumama naše zemlje, ima drvnu zalihu od 28 milijuna kukoje
još uvijek inspiriraju djela broj- -*w bičnih metara, od kojih 16 m´ četinjača
nih stručnjaka zaposlenih na pobolj(
jela i smreka) i 12 m3 listača (bukva i
šanju i uređenju naših šuma. Prof. W:´m grab). Danas ima prosječni obrast od
Susmel bio je puno godina savjestan U~.!wnašega časopisa. Stoga smo A ^ ^ ^^^ B I dišnju proizvodnju od pel kubičnih
sretni što ćemo objaviti ovaj članak u |1|. M I J metara po svakom hektaru, što je tri
kojemu istaknuti znanstvenik, poziva-A 1 . » ff puta više od europskoga prosjeka.
/ući se na eksperimentalne šume bliske |f& 1


U U planinsko-alpskom kompleksu


nam Hrvatske, iznosi još jedanput ne-1 mk 1


i šumskih ekosustava, neobično boga


ke od svojih vrijednih učenja o gospo-| »


k l U H tih razinama heterotrofa, otvaraju se


darenju šumama preborne strukture. §


Wgf ESS prelijepe doline i ponikve, ispresijecane
ponorima karbonskih formacija


1. Hrvatska regija Gorski kotar (u doslovnom prijekraškoga
tipa, koje prevladavaju u nizovima silikatnih
vodu "šumovita planina"), istočno od Rijeke duž ceste stijena. Budući da se ondje uzdižu uzvisine od 1.100 do
prema Zagrebu, sadrži u dolinama opsežno ekološko 1.500 metara cea, prostor je izložen istočnim i južnim
blago, sazdano od spontanih cenoza četinjača i listača, zračnim strujama, što dolaze s Jadrana udaljenoga 25državnih
i privatnih, koje zahvaljujući ambijentalim 30 km zračne linije. More ima ublažavajući utjecaj,
uvjetima predstavljaju primjer jedne od najprirodnijih iako on nije značajan zbog ograničene topline svoje voeuropskih
panorama. dene mase kao posljedice ulijevanja brojnih rijeka i hladnih
podvodnih izvora, te relativno male dubine. U
svakom slučaju, i bez ovoga ublažujućega djelovanja
klima Gorskoga kotara, osobito tamo gdje je izložen istoku,
ima obilježja izrazite kontinentalne klime, kao što


* Original: Le foreste del Gorski Kotar ieri e oggi, Monte c Boschi N°
3-4/1988, str. 7-10. na krajnjem jugu, u lancu dinarskih Alpa, imaju njihovi