DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
20. LIPNJA DAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA O danu hrvatskog šumarstva pisano je potanko u "Riječi glavnog urednika" i u društvenim vještima s 101. skupštine HŠD-a i redovitih sastanaka U. O. HŠD-a. Ove, godine prvi puta taj dan je obilježen u središnjici i u ograncima HŠD-a. Cilj je bio prvenstveno upoznati javnost s raznovrsnom djelatnošću šumarske struke, s osobitim naglaskom na opću zaštitu prirode, čija su načela ugrađena u Zakon o šumama RH, a na čemu od iskona počiva šumarska struka. U središnjici HŠD-a i "Hrvatskih šuma" održanje terenski kolokvij pod nazivom: ŠUME MEDVEDNICE JUČER, DANAS I SUTRA. Na terenskom kolokviju, počam od podnožja Medvednice pa do vrha na značajnim lokalitetima i u završnoj raspravi, naznačeno je kako su šumari očuvali šume Medvednice dobrim gospodarenjem. Detaljniji sadržaj i zaključci bit će prikazani kao poseban rad u jednom od sljedećih brojeva Šumarskog lista, a ovdje prilažemo samo: PROGRAM TERENSKOG KOLOKVIJA 9.00 sastanak sudionika i uvodno izlaganje u Hrvatskom šumarskom društvu, Trg Mažuranića 11. 10.00 polazak autobusom na terenski obilazak Medvednice 13.00 završna razmatranja sa zaključcima 14.00 domjenak kod lugarnice TERENSKI OBILAZAK MEDVEDNICE 1. stajalište: (iznad pilane Bliznec) mlada bukova sastojina obnavljana od 1974., 2. stajalište: (kod Adolfovca) rezultati intervencije stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974. godine (sadnja smreke, borovca i dr.), 3. stajalište: (srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala, 4. stajalište: (šumarev grob) preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma), 5. stajalište: (kod Puntijarke) obnova smreke i jele poslije čistih sječa između 1935. - 1945. godine. U organizaciji HŠD-a ogranak Požega u rasadniku Hajderovac održan je "Okrugli stol" na temu: "Današnjica požeškog šumarstva s posebnim osvrtom na ekologiju, lovstvo i zaštitu prirode". U nazočnosti načelnika općina Požega i Pleternica, predstavnika županijskih i gradskih ureda za zaštitu prirode i okoliša, vođena je širokoobuhvatna rasprava po nekoliko tema. Poticatelji rasprave po pojedinim temama su bili: Ivica Fliszar , dipl. inž., "Uvodne napomene o HŠD-u i njegovom utjecaju na šumarsku struku. Mr. sc. Juraj Z e 1 i ć, "Predložene šumske površine i objekti unutar šuma u sklopu zaštite prirode i čovjekova okoliša - suradnja s ostalim udrugama i društvima". Zlatko Lisjak , dipl. inž., "Umiranje šuma" Božidar Terzić , dipl. inž., "O lovstvu požeškog kraja". Ivica Fliszar , dipl. inž., "Šume požeštine kao divlj a odlagališta otpada i smeća (s posebnim naglaskom na smetište Alitovci). Radni dio "okruglog stola" završen je obilaskom ra sadnika Hajderovac uz stručno vodstvo P. Benčića , dipl. inž. U organizaciji HŠD-a ogranak Bjelovar i uz nazočnost preko 300 posjetitelja otvorena je 20. lipnja u 19 sati u prostorijama Gradskog muzeja Bjelovar izložba ŠUMA OKOM ŠUMARA. Autori - članovi HŠD-a njih 15, izložili su crno-bijele i color fotografije, crteže i audiovizuelne zapise, oduševivši ne samo amatere već i likovne stručnjake. HŠD - ogranak Split bio je domaćin stručne ekskurzije članovima HŠD-a ogranak Bjelovar. Zajednički su obilježili taj dan 2-dnevnom ekskurzijom, prvog dana na Kornatima, a drugog dana obilaskom priobalnih šuma i upoznavanjem s uzgojnim radovima vršenim u njima. HŠD - ogranak Sisak u zajednici s Društvom inženjera i tehničara Sisak, organiziralo je zajednički posjet Parku prirode "Lonjsko polje". Tridesetak članova obišlo je raznoliki riječni krajolik, površine 50.650 ha između Siska i Nove Gradiške na lijevoj obali rijeke Save. Područje s 36.000 ha poplavne šume hrasta lužnjak, obitavalište roda (selo Čigoč), orla kliktaša, orla štekavca, orla zmijaša (oko 240 različitih vrsta ptica), idealno obitavalište jelena, divlje svinje i vidre, ima obilježje jedinstvenog krajolika. I ostali ogranci HŠD-a obilježili su taj dan nastupima na lokalnim radio-postajama ili u lokalnom tisku, držeći se već navedene osnovne zadaće obilježavanja ovog dana "upoznati javnost s radom i temeljnim načelima šumarske struke". Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 93 <-- 93 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. sc. STEFAN KORPEL (1926 - 1997) Šumarska struka i znanost Slovačke i Europe ostala je bez poznatog šumarskog znanstvenika, profesora Uzgajanja šuma, predstojnika Katedre za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zvolenu prof, dr. sc. ŠtefanaKorpela. Dana 11. veljače, 1997. napustio nas je veliki prijatelj Hrvatske, hrvatskih šumara i šuma, suradnik, autor i recenzent radova u Šumarskom listu, suradnik Zavoda za uzgajanje šuma, najbolji poznavatelj europskih prašuma i vrstan promicatelj ideje uzgajanje prirodnih šumskih ekosustava, prof. dr. sc. Stefan Korpel. Rođenje 8. veljače, 1926. u Pohranskoj Palhore u Slovačkoj. Studirao je na Državnoj višoj šumarskoj školi u Banskoj Štiavnici, Šumarskom fakultetu u Bratislavi i Košicama, gdje je 1951. diplomirao. Iste godine postaje asistent na Katedri za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Košicama. U vremenu od 1956. do 1961. na Šumarskom fakultetu u Brnu priprema i brani kandidatsku disertaciju (ma li daktorat) i postaje kandidat znanosti. Izradom habilitacijskog rada 1967. godine imenovan je docentom za struku uzgajanje šuma. U vremenu od 1975. do 1991. godine bio je predstojnik Katedre za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zvolenu. Godine 1984. uspješno brani doktorsku disertaciju (veliki doktorat) i postaje doktor poljoprivredno šumarskih znanosti. U godini 1992. mu je za pionirski rad na istraživanju prirodnih šuma Slovačke i za sveukupnu znanstvenu aktivnost podjeljen počasni doktorat (dr. h. c.) na ETH Zurich. Njegov rad profesora uzgajanja šuma je bio vrlo plodan i širokoobuhvatan. Napisao je sam i u koautorstvu 11 stručnih i visokoškolskih udžbenika. Svake godine je imao nekoliko diplomanata kao i kandidata za magistarske i doktorske radove iz Slovačke i ostalih zemalja. Najveći doprinos profesora Korpela je bio na području znanstvenih istraživanja. Bio je zaljubljenik istraživanja strukture, prirodnog pomlađivanja i životnih oblika prirodnih šuma. U okvirima istraživanja njege mladih sastojina dao je nove metode njege mladika, a u istraživanjima proreda posebice se bavio njihovom racionalizacijom. Posebno su značajna njegova 30 godišnja istraživanja prašuma Slovačke, obavljena na preko 100 pokusnih ploha a čiji su rezultati objavljeni 1995. godine u knjizi "DIE URWALDER DER WESTKARPATEN" (PRAŠUME ZAPADNIH KARPATA). U svojem bogatom istraživačkom radu publicirao je 148 znan stvenih radova i veliki broj stručnih i popularno-šumarskih radova tiskanih u šumarskom glasilu "Les". Posebno značajna je njegova aktivnost u suradnji sa šumarskom praksom Slovačke. Nema šumarije, a ni gospodarske jedinice u Slovačkoj u kojoj profesor Korpel nije ostavio traga svoje stučne i znanstvene nazočnosti. Zbog toga je uživao veliki ugled i obljubljenost u šumarskim krugovima diljem Slovačke. Prof. dr. sc. dr. h. c. Stefan Korpel je bio jedan od najpoznatijih uzgajivača današnjice kako u Slovačkoj tako i izvan njenih granica. Napustio nas je vrsni šumar i dobar čovjek. Rezultati njegovog rada su trajno sačuvani u vječnim šumama Slovačke. Mi, hrvatski šumari, posebno njegovi prijatelji, izgubili smo velikog prijatelja i promicatelja hrvatskog šumarstva, zaljubljenika u hrvatski narod, njegovu vjeru i običaje, šume, pjesmu, vino, more i sunce, sve ono što Hrvatsku čini najljepšom zemljom na svijetu. Otišao je sretan stoje Hrvatska postala slobodna i samostalna. Ispunile su se njegove svakodnevne moütve, u kojima je Hrvatska zauzimala vidno mjesto. Zbog svega što je učinio za šume i šumarstvo bez granica, za našu suradnju i prijateljstvo, od srca mu hvala i slava. Prof. dr. sc. Slavko Matić |