DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 92     <-- 92 -->        PDF

20. LIPNJA DAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA
O danu hrvatskog šumarstva pisano je potanko u "Riječi
glavnog urednika" i u društvenim vještima s 101.
skupštine HŠD-a i redovitih sastanaka U. O. HŠD-a.


Ove, godine prvi puta taj dan je obilježen u središnjici
i u ograncima HŠD-a. Cilj je bio prvenstveno
upoznati javnost s raznovrsnom djelatnošću šumarske
struke, s osobitim naglaskom na opću zaštitu prirode,
čija su načela ugrađena u Zakon o šumama RH, a na
čemu od iskona počiva šumarska struka.


U središnjici HŠD-a i "Hrvatskih šuma" održanje
terenski kolokvij pod nazivom:
ŠUME MEDVEDNICE JUČER, DANAS I SUTRA.
Na terenskom kolokviju, počam od podnožja Medvednice
pa do vrha na značajnim lokalitetima i u završnoj
raspravi, naznačeno je kako su šumari očuvali šume
Medvednice dobrim gospodarenjem. Detaljniji sadržaj
i zaključci bit će prikazani kao poseban rad u jednom
od sljedećih brojeva Šumarskog lista, a ovdje prilažemo
samo:


PROGRAM TERENSKOG KOLOKVIJA


9.00
sastanak sudionika i uvodno
izlaganje u Hrvatskom šumarskom
društvu, Trg Mažuranića 11.
10.00 polazak autobusom na terenski
obilazak Medvednice
13.00 završna razmatranja sa zaključcima
14.00 domjenak kod lugarnice
TERENSKI OBILAZAK MEDVEDNICE


1. stajalište:
(iznad pilane Bliznec) mlada bukova
sastojina obnavljana od 1974.,


2. stajalište:
(kod Adolfovca) rezultati intervencije
stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala
1974. godine (sadnja smreke, borovca i dr.),


3. stajalište:
(srednjedobna dobro izgospodarena bukova
sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih
bukovih stabala,


4. stajalište:
(šumarev grob) preborna šuma jele i bukve u
zoni šumskog rezervata (danas park šuma),


5. stajalište:
(kod Puntijarke) obnova smreke i jele poslije
čistih sječa između 1935. - 1945. godine.


U organizaciji HŠD-a ogranak Požega u rasadniku
Hajderovac održan je "Okrugli stol" na temu: "Današnjica
požeškog šumarstva s posebnim osvrtom na ekologiju,
lovstvo i zaštitu prirode".


U nazočnosti načelnika općina Požega i Pleternica,
predstavnika županijskih i gradskih ureda za zaštitu
prirode i okoliša, vođena je širokoobuhvatna rasprava
po nekoliko tema. Poticatelji rasprave po pojedinim temama
su bili:


Ivica
Fliszar , dipl. inž., "Uvodne napomene o


HŠD-u i njegovom utjecaju na šumarsku struku.
Mr. sc. Juraj Z e 1 i ć, "Predložene šumske površine i
objekti unutar šuma u sklopu zaštite prirode i čovjekova
okoliša - suradnja s ostalim udrugama i
društvima".


Zlatko Lisjak , dipl. inž., "Umiranje šuma"


Božidar Terzić , dipl. inž., "O lovstvu požeškog
kraja".
Ivica Fliszar , dipl. inž., "Šume požeštine kao


divlj a odlagališta otpada i smeća (s posebnim naglaskom
na smetište Alitovci).
Radni dio "okruglog stola" završen je obilaskom ra


sadnika Hajderovac uz stručno vodstvo P. Benčića ,
dipl. inž.


U organizaciji HŠD-a ogranak Bjelovar i uz nazočnost
preko 300 posjetitelja otvorena je 20. lipnja u 19
sati u prostorijama Gradskog muzeja Bjelovar izložba
ŠUMA OKOM ŠUMARA. Autori - članovi HŠD-a
njih 15, izložili su crno-bijele i color fotografije, crteže
i audiovizuelne zapise, oduševivši ne samo amatere već
i likovne stručnjake.
HŠD - ogranak Split bio je domaćin stručne ekskurzije
članovima HŠD-a ogranak Bjelovar. Zajednički su
obilježili taj dan 2-dnevnom ekskurzijom, prvog dana na
Kornatima, a drugog dana obilaskom priobalnih šuma i
upoznavanjem s uzgojnim radovima vršenim u njima.
HŠD - ogranak Sisak u zajednici s Društvom inženjera
i tehničara Sisak, organiziralo je zajednički posjet
Parku prirode "Lonjsko polje". Tridesetak članova obišlo
je raznoliki riječni krajolik, površine 50.650 ha između
Siska i Nove Gradiške na lijevoj obali rijeke Save.
Područje s 36.000 ha poplavne šume hrasta lužnjak,
obitavalište roda (selo Čigoč), orla kliktaša, orla štekavca,
orla zmijaša (oko 240 različitih vrsta ptica), idealno
obitavalište jelena, divlje svinje i vidre, ima obilježje
jedinstvenog krajolika.
I ostali ogranci HŠD-a obilježili su taj dan nastupima
na lokalnim radio-postajama ili u lokalnom tisku,
držeći se već navedene osnovne zadaće obilježavanja
ovog dana "upoznati javnost s radom i temeljnim
načelima šumarske struke".
Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 93     <-- 93 -->        PDF

IN MEMORIAM


Prof. dr. sc. STEFAN KORPEL (1926 - 1997)


Šumarska struka i znanost Slovačke
i Europe ostala je bez poznatog
šumarskog znanstvenika, profesora
Uzgajanja šuma, predstojnika
Katedre za uzgajanje šuma na Šumarskom
fakultetu u Zvolenu prof,
dr. sc. ŠtefanaKorpela.


Dana 11. veljače, 1997. napustio
nas je veliki prijatelj Hrvatske, hrvatskih
šumara i šuma, suradnik, autor
i recenzent radova u Šumarskom
listu, suradnik Zavoda za uzgajanje
šuma, najbolji poznavatelj europskih
prašuma i vrstan promicatelj ideje
uzgajanje prirodnih šumskih ekosustava,
prof. dr. sc. Stefan Korpel.


Rođenje 8. veljače, 1926. u Pohranskoj
Palhore u Slovačkoj. Studirao
je na Državnoj višoj šumarskoj
školi u Banskoj Štiavnici, Šumarskom
fakultetu u Bratislavi i
Košicama, gdje je 1951. diplomirao.
Iste godine postaje asistent na
Katedri za uzgajanje šuma na Šumarskom
fakultetu u Košicama. U
vremenu od 1956. do 1961. na Šumarskom
fakultetu u Brnu priprema
i brani kandidatsku disertaciju (ma


li daktorat) i postaje kandidat znanosti.
Izradom habilitacijskog rada
1967. godine imenovan je docentom
za struku uzgajanje šuma. U
vremenu od 1975. do 1991. godine
bio je predstojnik Katedre za uzgajanje
šuma na Šumarskom fakultetu
u Zvolenu.


Godine 1984. uspješno brani
doktorsku disertaciju (veliki doktorat)
i postaje doktor poljoprivredno
šumarskih znanosti.


U godini 1992. mu je za pionirski
rad na istraživanju prirodnih šuma
Slovačke i za sveukupnu znanstvenu
aktivnost podjeljen počasni
doktorat (dr. h. c.) na ETH Zurich.


Njegov rad profesora uzgajanja
šuma je bio vrlo plodan i širokoobuhvatan.
Napisao je sam i u koautorstvu
11 stručnih i visokoškolskih
udžbenika. Svake godine je imao
nekoliko diplomanata kao i kandidata
za magistarske i doktorske radove
iz Slovačke i ostalih zemalja.


Najveći doprinos profesora Korpela
je bio na području znanstvenih
istraživanja. Bio je zaljubljenik istraživanja
strukture, prirodnog pomlađivanja
i životnih oblika prirodnih
šuma. U okvirima istraživanja
njege mladih sastojina dao je nove
metode njege mladika, a u istraživanjima
proreda posebice se bavio
njihovom racionalizacijom.


Posebno su značajna njegova 30
godišnja istraživanja prašuma Slovačke,
obavljena na preko 100 pokusnih
ploha a čiji su rezultati objavljeni
1995. godine u knjizi "DIE
URWALDER DER WESTKARPATEN"
(PRAŠUME ZAPADNIH
KARPATA).


U svojem bogatom istraživačkom
radu publicirao je 148 znan


stvenih radova i veliki broj stručnih
i popularno-šumarskih radova tiskanih
u šumarskom glasilu "Les".


Posebno značajna je njegova aktivnost
u suradnji sa šumarskom praksom
Slovačke. Nema šumarije, a ni
gospodarske jedinice u Slovačkoj u
kojoj profesor Korpel nije ostavio
traga svoje stučne i znanstvene nazočnosti.
Zbog toga je uživao veliki
ugled i obljubljenost u šumarskim
krugovima diljem Slovačke.


Prof. dr. sc. dr. h. c. Stefan Korpel
je bio jedan od najpoznatijih uzgajivača
današnjice kako u Slovačkoj
tako i izvan njenih granica. Napustio
nas je vrsni šumar i dobar čovjek.
Rezultati njegovog rada su trajno
sačuvani u vječnim šumama Slovačke.


Mi, hrvatski šumari, posebno
njegovi prijatelji, izgubili smo velikog
prijatelja i promicatelja hrvatskog
šumarstva, zaljubljenika u hrvatski
narod, njegovu vjeru i običaje,
šume, pjesmu, vino, more i sunce,
sve ono što Hrvatsku čini najljepšom
zemljom na svijetu. Otišao
je sretan stoje Hrvatska postala slobodna
i samostalna. Ispunile su se
njegove svakodnevne moütve, u
kojima je Hrvatska zauzimala vidno
mjesto.


Zbog svega što je učinio za šume
i šumarstvo bez granica, za našu
suradnju i prijateljstvo, od srca mu
hvala i slava.


Prof. dr. sc. Slavko Matić