DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Slika 1. Toplana u Enköpingu (Švedska), koja koristi drvni ostatak i biomasu vrbovih kultura Toplana ima kotao kombiniranog tipa, a koristi drvni ostatak i biomasu iz vrbovih kultura. Tijekom 1997. go- IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA dine opskrbljivala je s toplom vodom 95% grada Enköpinga sa 22000 stanovnika, te zadovoljavala njegovu polovinu potreba za električnom energijom. Snage je 230 000 MWh koje koristi za zagrijavanje, te 95 000 MWh za dobivanje elektične energije. Potrebe ove toplane kreću se od 45 do 50 m3 biomase na sat, a cijena m3 biomase kod otkupa od privatnih farmera iznosi 320 SEK (260 kn). Toplana planira osnivanje 1000 ha bioenergetskih plantaža u suradnji s privatnim posjednicima koji su vezani ugovorom, a također će dio biomase podmirivati s vlastitih površina. Zbog transportnih troškova kao i cijene skladištenja, najidealnije je kada se bioenergetski nasadi nalaze na udaljenosti do 30 km od toplane, a nisu površine manje od 20 ha. Cijena tako proizvedene energije niža je od energije dobivene iz fosilnih goriva, ali je za sada i subvencionirana. Dr. se. Davorin Kajba STRUČNA EKSKURZIJA I POSJET KOLEGAMA, ČLANOVIMA HŠD-a OGRANAK VINKOVCI Dane 17. i 18. travnja 1998. godine, članovi HŠD-a ogranak Bjelovar, proveli su u posjeti kolegama, članovima HŠD-a ogranak Vinkovci. Zahvaljujući vještini našeg vozača dolazak u goste kolegama, članovima HSD-a ogranka Vinkovci, bio je brži od predviđenog. Dobrodošlicu u šumariji Županja poželio nam je naš neposredni domaćin, predsjednik ogranka HŠD-a i upravitelj šumarije Županja inž. Ilija Gregorović , kao i upravitelj UŠ Vinkovci mr. Darko B euk. Uz obilnu i ukusnu večeru, tradicionalni slavonski riblji paprikaš, pržene ribe i kolače, dogovoren je i detaljni raspored našeg boravka kao i aktivnosti tijekom stručne ekskurzije. Naš smještaj bio je organiziran na dva mjesta: u hotelu u samome gradu Županji i dvadeset i pet kilometara udaljenoj od Županje lovačkoj kući "Merolino". Nepodijeljeno je bilo naše oduševljenje prelijepom lovačkom kućom u staroj lužnjakovo-grabovoj šumi, mjestu za uživanje svakom šumaru, ljubitelju prirode. Subotnje aktivnosti nekima su počele u ranojutarnjoj šetnji i uživanju u ljepoti buđenja slavonske šume. Na putu do Vukovara prošli smo kroz sela, još uvijek nezacijeljenih rana od posljedica srpske agresije. Neposredno prije ulaska u Vukovar posjetili smo šumski predjel "Đergaj", dio gospodarske jedinice "Dubrave". Ovdje smo se na primjeru šume uvjerili u "stručno" gospodarenje šumama šumara s "istoka". Čitav predjel površine oko 300 hektara lužnjakove sastojine, unutar koje se nalazila i sjemenska sastojina crnoga oraha, posječen je. Pri tome je uziman samo prvi a ponegdje i drugi trupac, dok je ostatak, manje vrijedni dio stabla, ostao na mjestu obaranja. Neposječen je ostao samo dio, na cestu nagnutih, granatih, manje tehnički vrijednih hrastova. Šuma "Đergaj" bila je samo uvod u strahote koje je smislio bolesni um, odgajan na mržnji protiv svega Hrvatskog, koje su u punoj mjeri došle do izražaja u Vukovaru. Samo manje gomile građevnog otpada, na čistinama obraslim pionirskom vegetacijom, svjedočile su o |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
nekadašnjem postojanju čitavih naselja. Ćirilični natpisi na malobrojnim trgovinama ukazuju na današnje stanovnike Vukovara. Ni sunčano vrijeme, ni gužva oko malobrojnih štandova na gospodarskom sajmu, uključujući i onaj "Hrvatskih šuma", nisu mogli ublažiti tmurni ugođaj razorenoga grada. S Vukovarom smo se pozdravili, uz pogled na razorenu crkvu, zgradu gimnazije, poznati vodotoranj, farmu "Ovčara" i krenuli prema Iloku. Doček u Iloku bio je organiziran u trošnoj zgradi šumarije Ilok, kod upravitelja šumarije inž. Žarka Lončara, koji je veći dio rata proveo kao prognanik radeći u šumariji Bjelovar. On nam je u uvodnom izlaganju opisao trenutno stanje u šumariji i gradu Iloku, pokušavajući iskazati dio svojih emocija vezanih uz ovaj "biser" na Dunavu, ili kako kažu "mali Dubrovnik" na istoku naše domovine. Slijedio je obilazak samostana Sv. Ivana Kapistrana, pod vodstvom patera Marka, koji je čitavo vrijeme okupacije Iloka proveo uz svoje malobrojne, neprotjerane vjernike. Istodobno je i brižno čuvao i štitio od razbojnika prelijepu neogotičku crkvu, ponos ovoga grada. S kule samostana pruža se krasan pogled na Dunav, ali i na ratobornog nam susjeda Srbiju i na gradić Bačku Palanku. U sastavu samostana nalazi se i opljačkani vinski podrum poznate Iločke vinarije. Na povratku prema Županji i lovačkoj kući "Virovi", prošli smo kroz razrušena selaĐeletovce, Nijemce i Lipovac. Na našu žalost obilazak šumskog rezervata "Lože" morali smo odgoditi za neku drugu priliku zbog jake kiše koja nas je pratila još od dolaska u Ilok. Završetak našeg posjeta bio je u lovačkoj kući "Virovi", smještenoj na izvoru rijeke Spačve. Druženje je proteklo uz tradicionalne slavonske tamburaše, obilje jela i pića i ugodno društvo naših domaćina. Uz priču smo se sjetili i začetnika ideje ovakvih susreta šumara, našeg, tada bolesnog a sada već pokojnog kolege inž. Mije Kovačevića. Za kraj, izrazili smo obostranu želju da susreti naših ogranaka postanu tradicionalni. Još jednom i ovim putem, jedno veliko HVALA našim ljubaznim domaćinima, Upravi šuma Vinkovci i upravitelju magistru Darku Beuku, HŠD-u ogranak Vinkovci i njegovom predsjedniku inženjeru Iliji G r e goroviću , te ostalim štovanim kolegama domaćinima, koji su naš boravak u najistočnijim dijelovima naše domovine, učinili nezaboravnim. Za HŠD ogranak Bjelovar r)ra7Pti Hiisjak Hint in7Šnm Vučedolska golubica |