DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U radu skupa sudjelovalo je preko 170 znanstvenika i stručnjaka iz 12 zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Kanade, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Švedske i Ukrajine. Službeni jezici skupa bili su hrvatski i engleski. U radu skupa sudjelovalo je oko 50 šumarskih stručnjaka iz "Hrvatskih šuma", Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i iz inozemstva. Način rada skupa: Izlaganja Program skupa se sastojao od pozvanih referata (20 min) znanstvenika iz Hrvatske i drugih zemalja u kojima su prikazani razvitak i stanje fotogrametrije te daljinskih istraživanja u različitim disciplinama i zemljama, te od prihvaćenih radova (10 min) o znanstvenim dostignućima i primjerima primjene fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Svi radovi su objavljeni u zborniku radova. Ukupno je tiskano 46 radova na 412 stranica. Osam radova je iz područja šumarstva. Radovi su tiskani na hrvatskom ili engleskom jeziku. Izložbe Tijekom skupa održana je izložba radova i projekata izrađenih metodama fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Tvrtke zastupljene na hrvatskom tržištu izložile su moderne instrumente, računala i programe za fotogrametriju i daljinska istraživanja, geodeziju i šumarstvo. Ekskurzije Posljednjeg dana skupa održana je ekskurzija u Križevce, Koprivnicu i Hlebine. Dr. sci. Vladimir Kušan 1. SASTANAK ZA KULTURE U KRATKIM OPHODNJAMA (IEA Bioenergy/Task XVII Short Rotation Crops) održan u Uppsali, Švedska od 3. do 5. lipnja 1998. god. Prvi sastanak za kulture u kratkim ophodnjama održan je na Švedskom Univerzitetu za agronomske znanosti u Uppsali, Švedska, od 3. do 5. lipnja 1998. godine. U sklopu Univerziteta djeluju tri fakulteta: Šumarski fakultet, Fakultet za agronomiju, prostorno planiranje i hortikulturu, te Veterinarski fakultet. Ukupno je zaposleno 3200 djelatnika u 65 Zavoda, sa 3000 dodiplomskih i 830 poslijediplomskih studenata. Sastanak je održan u Zavodu za kratke ophodnje Šumarskog fakulteta u Uppsali. Na sastanku je kao predstavnik Hrvatske bio nazočan dr. se. Davorin K a j b a, koji je izlagao referat pod naslovom "Short Rotation Crops in Croatia". Rad će biti tiskan u zborniku savjetovanja. Nazočni su bili predstavnici iz deset europskih zemalja (Švedska, Danska, V. Britanija, Finska, Nizozemska, Irska, Estonija, Francuska, Italija i Hrvatska), te jedan predstavnik iz SAD-a. Energija iz biomase i njezin udio u ukupnoj potrošnji energije u razvijenim se zemljama znatno povećava. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu sa C02. Također su površine pod kulturama u kratkim ophodnjama, bioerergetske plantaže, znatno uvećane tijekom posljednjih godina s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Razvijanje tržišta zahtjeva i selekciju superiornih vrsta. Europska unija iznijela je prijedlog da bi veliki potencijal energetskih kultura do 2010. godine zamjenio ekvivalent od 90 milijuna tona nafte. To će zahtijevati plantažiranje na 8% ukupne površine koje pripada ju poljoprivrednom ili šumskom zemljištu Europske unije, a iznosi ukupno 10 milijuna hektara. Površine pod kulturama u kratkim ophodnjama s vrstama šumskog drveća planiraju se u SAD-u sa sadašnjih 52 000 ha povećati na 95 000 ha. Danska planira 10% svoje površine privesti u bioenergetske plantaže. Švedska npr. sa svojih sadašnjih 16 000 ha godišnje sječe prosječno od 1100 do 1900 ha bioenergetskih plantaža. Škotska do 2020. godine namjerava udeseterostručiti proizvodnju električne energije dobivene iz biomase, sa 23 na230TWh. Prosječni prirast u skandinavskim i srednje-europskim zemljama kreće se od 5 do 10 tona suhe tvari/ha godišnje, stoje manje od očekivanih 12 t/ha, a rezultat je neadekvatnog gospodarenja takvim kulturama kod privatnih posjednika. Zemlje s južnijeg položaja Europe, kao Italija, Španjolska, Francuska i Hrvatska, sa svojim dosadašnjim eksperimentalnim iskustvima očekuju znatno veće prinose količine suhe tvari po hektaru. Na Univerzitetu u Lundu (Švedska), provode se intenzivna istraživanja dobivanja etanola iz biomase, koji bi se koristio kao motorno pogonsko gorivo. Daljnji ciljevi rada zaključeni na sastanku moraju se najviše usmjeriti u promicanju većeg udjela biomase u proizvodnji energije, uvođenju tržišta, potrajnošću gospodarenja, te razjašnjavanju pozitivnih i negativnih ekonomskih i ekoloških posljedica korištenja gnojiva na podzemne vode. Uz terenske objekte proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama bili smo i u posjeti suvremenoj toplani u gradu Enköpingu (SI. 1.). |