DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Genetska specifičnost mineralne prehrane najviše je istraživana kod obične smreke. Utvrđeno je kako obična smreka unutar areala prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj pokazuje značajne razlike u rastu. S obzirom na mineralnu prehranu te su razlike najviše povezane sa stanjem prehrane dušikom. U rasadničkom pokusu provenijencije smreke s nižih nadmorskih visina općenito su brže rasle i intenzivnije reagirale na gnojidbu fosforom, kalijem i dušikom. Utvrđeno je kako biljke hrasta lužnjaka imaju općenito veće zahtjeve za hranivima od biljaka kitnjaka, medunca i crnike. Na posebnim supstratima bez primjene odgovarajuće gnojidbe ne mogu se proizvesti kvalitetne sadnice lužnjaka i drugih hrastova. S obzirom na djelovanje gnojidbe utvrđena je razlika između vrsta hrastova, ali i između provenijencija hrasta lužnjaka. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST NAŠIH ŠUMA Hrvatske šume spadaju među bolje gospodarene i očuvane šume u Europi. To je jedan od razloga stoje biološka raznolikost naših šuma bogata i raznolika. Ipak, globalne klimatske promjene, negativno djelovanje zagađivača i loše gospodarenje imaju za posljedicu smanjenje biološke raznolikosti. Predloženik je koordinator Republike Hrvatske za rezolucije S2 (Strasbourg) - Očuvanje šumskog genofonda, H2 (Helsinki) - Smjernice za očuvanje raznolikosti europskih šuma, te nacionalni koordinator za mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Prvi rezultati objavljeni su u radu "Present state of Noble Hardwoods in Croatia", tj. "Stanje plemenitih tvrdih listača u Hrvatskoj". Nije nepoznato kako plemenite listače (javori, jaseni, pitomi kesten, brijestovi, divlja trešnja, i druge voćkarice) nepovratno nestaju iz naših šuma bilo prekomjernim sječama bilo usljed bolesti. VOĐENJE INSTITUTA Dr. se. Joso G r a č a n dolazi na čelo Instituta za četinjače pred 25 godina, u vrijeme kada se je taj Institut nalazio u najvećim kadrovskim i financijskim teškoćama i kada je izgledalo kako će on prestati radom. Zahvaljujući izuzetnim organizacijskim sposobnostima, upornošću i smislom za znanstvenoistraživački rad dr. Gračana Institut postupno kadrovski, organizacijski i financijski jača. Oživljava se rasadnička proizvodnja i izrađuje novi znanstvenoistraživački programi koji se povjeravaju mladim istraživačima. Uspostavljaju se čvrste veze sa šumarskom privredom, ali i veze sa svijetom, tako da Institut postaje prepoznatljiv van granica Hrvatske i tadašnje države. Glavna zapreka daljnjem razvoju Instituta je ustrojenost šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija. Istraživanja iz područja šumarstva tada se odvijaju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci, u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu, te u Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom. Zahvaljujući upornosti dr. Gračana i podršci koju je imao od strane svojih suradnika te ugledu koji je do tada stekao, a uz pomoć čitave šumarske struke dolazi do spajanja ove zadnje tri institucije u jedinstveni Šumarski institut, Jastrebarsko. Daljnji korak je bio povezivanje Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta na zajedičkom programu znanstveno-istraživačkog rada iza kog stoji šumarska privreda. Uspostavom samostalne, neovisne države Hrvatske i osni vanjem Javnog poduzeća "Hrvatskih šuma" p.o. uspostavlja se novi program znanstveno-istraživačkog rada. Taj program ima tri krupna projekta u okviru kojih se istražuju svi najvažniji problemi hrvatskog šumarstva. Pri tome se ne zanemaruju ni temeljna istraživanja iza kojih stoji Ministarstvo znanosti i tehnologije. Institut postaje državni institut. Upravo završava vrlo uspješna prva godina rada na programu trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava" kojeg je direktor dr. se. Nikola Komlenović, a dr. se. Joso Gračan voditelj prve teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje sjemenarstva za obnovu šuma". U tom kratkom razdoblju istraživači koji rade na ovom programu tiskali su 64 rada, a dr. se. Joso Gračan sami u suradnji čak 12 radova. Program je do sada imao četiri teme, a upravo je pozitivno recenzirana i peta tema. Na taj će se način na ovom programu naći svi suradnici Instituta koji su kvalificirani za obavljanje ovih istraživanja. Oni koji ne zadovoljavaju kriterije Ministarstva znanosti i tehnologije naći se će na tržištu. Posebna je zasluga dr. sc. Jose Gračan a stoje kod nas od 1992. do danas ostvarena nezapamćena izdavačaka djelatnost iz područja šumarstva. Tiskana je monografija "Šume u Hrvatskoj", monografija "Šume moje Hrvatske", monografija "Stari hrastici" te monografija "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" kojoj je bio dr. Gračan jedan od urednika. Prigodom obilježavanja 150-te obljetnice Hrvatskog šumarskog društva iz tiska su iza |