DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Genetska specifičnost mineralne prehrane najviše je
istraživana kod obične smreke. Utvrđeno je kako obična
smreka unutar areala prirodnog rasprostranjenja u
Hrvatskoj pokazuje značajne razlike u rastu. S obzirom
na mineralnu prehranu te su razlike najviše povezane sa
stanjem prehrane dušikom. U rasadničkom pokusu provenijencije
smreke s nižih nadmorskih visina općenito
su brže rasle i intenzivnije reagirale na gnojidbu fosforom,
kalijem i dušikom.


Utvrđeno je kako biljke hrasta lužnjaka imaju
općenito veće zahtjeve za hranivima od biljaka kitnjaka,
medunca i crnike. Na posebnim supstratima bez
primjene odgovarajuće gnojidbe ne mogu se proizvesti
kvalitetne sadnice lužnjaka i drugih hrastova. S obzirom
na djelovanje gnojidbe utvrđena je razlika između
vrsta hrastova, ali i između provenijencija hrasta
lužnjaka.


BIOLOŠKA RAZNOLIKOST NAŠIH ŠUMA


Hrvatske šume spadaju među bolje gospodarene i
očuvane šume u Europi. To je jedan od razloga stoje biološka
raznolikost naših šuma bogata i raznolika. Ipak,
globalne klimatske promjene, negativno djelovanje zagađivača
i loše gospodarenje imaju za posljedicu smanjenje
biološke raznolikosti.


Predloženik je koordinator Republike Hrvatske za
rezolucije S2 (Strasbourg) - Očuvanje šumskog genofonda,
H2 (Helsinki) - Smjernice za očuvanje raznolikosti
europskih šuma, te nacionalni koordinator za


mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih
šuma (EUFORGEN).


Prvi rezultati objavljeni su u radu "Present state of
Noble Hardwoods in Croatia", tj. "Stanje plemenitih
tvrdih listača u Hrvatskoj". Nije nepoznato kako plemenite
listače (javori, jaseni, pitomi kesten, brijestovi,
divlja trešnja, i druge voćkarice) nepovratno nestaju iz
naših šuma bilo prekomjernim sječama bilo usljed
bolesti.


VOĐENJE INSTITUTA


Dr. se. Joso G r a č a n dolazi na čelo Instituta za četinjače
pred 25 godina, u vrijeme kada se je taj Institut
nalazio u najvećim kadrovskim i financijskim teškoćama
i kada je izgledalo kako će on prestati radom.
Zahvaljujući izuzetnim organizacijskim sposobnostima,
upornošću i smislom za znanstvenoistraživački rad
dr. Gračana Institut postupno kadrovski, organizacijski
i financijski jača. Oživljava se rasadnička proizvodnja
i izrađuje novi znanstvenoistraživački programi
koji se povjeravaju mladim istraživačima. Uspostavljaju
se čvrste veze sa šumarskom privredom, ali i veze sa
svijetom, tako da Institut postaje prepoznatljiv van granica
Hrvatske i tadašnje države. Glavna zapreka daljnjem
razvoju Instituta je ustrojenost šumarskih znanstvenoistraživačkih
organizacija. Istraživanja iz područja
šumarstva tada se odvijaju na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za kontrolu šumskog
sjemena u Rijeci, u Institutu za šumarska istraživanja u
Zagrebu, te u Jugoslavenskom institutu za četinjače u
Jastrebarskom. Zahvaljujući upornosti dr. Gračana i
podršci koju je imao od strane svojih suradnika te ugledu
koji je do tada stekao, a uz pomoć čitave šumarske
struke dolazi do spajanja ove zadnje tri institucije u jedinstveni
Šumarski institut, Jastrebarsko. Daljnji korak
je bio povezivanje Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta
na zajedičkom programu znanstveno-istraživačkog
rada iza kog stoji šumarska privreda. Uspostavom
samostalne, neovisne države Hrvatske i osni


vanjem Javnog poduzeća "Hrvatskih šuma" p.o. uspostavlja
se novi program znanstveno-istraživačkog rada.
Taj program ima tri krupna projekta u okviru kojih se
istražuju svi najvažniji problemi hrvatskog šumarstva.
Pri tome se ne zanemaruju ni temeljna istraživanja iza
kojih stoji Ministarstvo znanosti i tehnologije. Institut
postaje državni institut. Upravo završava vrlo uspješna
prva godina rada na programu trajne istraživačke djelatnosti
"Obnova i zaštita šumskih ekosustava" kojeg je
direktor dr. se. Nikola Komlenović, a dr. se. Joso
Gračan voditelj prve teme "Oplemenjivanje šumskog
drveća i unapređenje sjemenarstva za obnovu
šuma". U tom kratkom razdoblju istraživači koji rade
na ovom programu tiskali su 64 rada, a dr. se. Joso
Gračan sami u suradnji čak 12 radova. Program je do
sada imao četiri teme, a upravo je pozitivno recenzirana
i peta tema. Na taj će se način na ovom programu naći
svi suradnici Instituta koji su kvalificirani za obavljanje
ovih istraživanja. Oni koji ne zadovoljavaju kriterije
Ministarstva znanosti i tehnologije naći se će na tržištu.
Posebna je zasluga dr. sc. Jose Gračan a stoje kod nas
od 1992. do danas ostvarena nezapamćena izdavačaka
djelatnost iz područja šumarstva. Tiskana je monografija
"Šume u Hrvatskoj", monografija "Šume moje Hrvatske",
monografija "Stari hrastici" te monografija
"Hrast lužnjak u Hrvatskoj" kojoj je bio dr. Gračan
jedan od urednika. Prigodom obilježavanja 150-te
obljetnice Hrvatskog šumarskog društva iz tiska su iza