DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Na temelju rezultata ovih istraživanja, dokazali smo kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajuće provenijencije pojedine vrste može povećati drvna masa i stabilnost šumskih ekosustava. Veliki je doprinos predloženika stoje svojim znan stvenim dostignućima osnovao prve pokuse proveni jencija: hrasta lužnjaka (16) jesen 1987 i proljeće 1988. godine; rezultati su objavljeni u radovima: 2, 14, 15, 23 i 26; obične bukve (49) - međunarodni pokus u okviru EZ i EU, osnovan na području šumarije Bjelovar u proljeće 1995. godine, te novi pokus u rasadniku Instituta od 22 domaćih provenijencija, proljeće 1995. godine; rezultati su objavljeni u radu 25, i u pripremi za tisak. obične smreke (43), od čega je 13 domaćih i 30 stranih provenijencija, pokus je osnovan na 3 odvojena poljska testa (Zelendvor, Duga Resa, Skrad) u ukupnoj površini od 12 ha u proljeće 1980 godine; rezultati su objavljeni u radovima 9, 12, 19, 20. Predloženik je doktorirao na temi: Varijabilnost provenijencija obične smreke u dijelu prirodnog rasprostranjenja 1984. godine. - jele, osnovan je rasadnički test od 20 domaće provenijencije u proljeće 1995. godine; o rezultatima pokusa provenijencija jele u svijetu i u nas raspravlja se u radu 37 (skupina b). običnog bora (22) - međunarodni pokus u okviru EU s 4 provenijencije iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Pokus je osnovan u proljeće 1985. godine. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u radovima 1, 3,21,22 i28. Kad se radi o različitim provenijencijama unešenih vrsta drveća (sitkanska smreka i Pinus contorta), predloženik je na tim istraživanjima surađivao s drugim znanstvenicima. Rezultati su objavljeni u indeksiranim radovima. Međutim, ovi su rezultati potvrdili kako ove dvije američke vrste šumskog drveća ne uspijevaju dobro u Hrvatskoj, te ih se ne preporuča koristiti u umjetnoj obnovi. Treba i ovdje istaći, kako su ovi rezultati istraživanja predloženika dali značajan doprinos izradbi "Razdjelbe šuma Hrvatske na sjemenske oblasti, zone i jedinice", te izradi prijedloga novog Zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama. IZUČAVANJE GENETSKE VARIJABILNOSTI DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA U magistarskom radu i nekim radovima analiziraju se rezultati uspijevanja biljaka u prvom testu potomstva polusrodnika europskog ariša (Larix decidua L.) u starosti od 8 godina. Analizirani su debljinski i visinski prirast, broj grana na dužini od 1 m visine od vrha, promjer najdublje grane, duljina najdeblje grane, promjer debla u sredini krošnje, kut inercije grana, pravnost i preživljavanje biljaka. Rezultati su detaljno i točno interpretirani, te su utvrđene i statistički opravdane razlike za pojedina svojstva između 19 polusrodnika (posebno za visinski i debljinski rast, te preživljavanje). Ovi su rezultati upućivali na to kako se sva izabrana plus stabla europskog ariša u populaciji Varaždinbreg ne mogu koristiti za drugu generaciju klonskih sjemen- GENETSKA SPECIFIČNOST MINERALNE skih plantaža. U Istri je osnovana nova klonska sjemenska plantaža europskog ariša na temelju rezultata novih testova polusrodnika, koji su potvrdili ranije rezultate. U svezi s izučavanjem oplemenjivanja domaćih i unešenih vrsta šumskog drveća, raspravlja se i u radovima pod 34, 35, 36, 39, dok se pod brojem 57 i 58 govori o rezultatima na oplemenjivanju topola i vrba, te genetskoj izdiferenciranosti populacija hrasta lužnjaka. Ovdje, svakako treba istaći rad koji je rezultat suradnje u okviru EZ i EU, a prvi put u nas iznose rezultati istraživanja genetske strukture obične bukve (Fagus sylvatica L.). Rad je objavljen u vrlo poznatom svjetskom časopisu Silvae Genetica 46, Heft 4, 229-236. PREHRANE HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNE SMREKE I AMERIČKOG BOROVCA Predloženik je ovu problematiku istraživao u suradnji s znanstvenicima iz prehrane i fiziologije šumskog drveća (N. Komlenović, P. Rastovski). U terenskim pokusima utvrđeno je kako gnojidba dušikom i fosforom pozitivno utječe na urod sjemena američkog borovca. U prvoj godini nakon gnojidbe jače je djelovala gnojidba dušikom, a u drugoj godini, kada nije bilo gnojidbe jače djelovanje pokazao je fosfor, primjenjen u prvoj godini. Povećanje uroda sjemena u prvom je redu vezano za veći broj češera i više sjemenki u češešrima stabala tretiranih mineralnim gnojivima. Kod stabala sa većim urodom sjemena utvrđene su niže koncentracije dušika i fosfora u iglicama. |