DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Od ukupno 78 predloženih kandidata za nagrade su nominirana po najbolja tri u svakoj kategoriji. Dobitnici Godišnjih nagrada i priznanja javno su obznanjeni na svečanosti u Karlobagu 6. lipnja 1998. godine, neposredno nakon odluke Komisije. Šumarski institut, Jastrebarsko u kategoriji Poljoprivreda i šumarstvo dobio je Priznanje za dostignuće u zaštiti okoliša za 1998. godinu, a prema odluci Komisije za dodjelu priznanja i nagrada. Poglavarstvo grada Jastrebarsko bilo je predlagatelj Šumarskog instituta za dodjelu nagrade za dostignuća u zaštiti okoliša na području Zagrebačke županije i Republike Hrvatske. Nastavano dajemo kratki sažetak prijedloga: Šumarski institut znanstveno djeluje više od 50 godina, a u gradu Jastrebarskom gotovo 40 godina. Svojim radom i rezultatima istraživanja u šumarstvu, zaštiti ne samo šuma već i okoliša, međunarodnoj suradnji, dao je značajan doprinos razvoju kako hrvatske šumarske znanosti i prakse, očuvanju raznolikosti naših šuma i zaštiti okoliša, tako i prepoznatljivosti grada Jastrebarskog i njegove bliže i dalje okolice. Posebno ističemo doprinos Šumarskog instituta u davanju stručnog mišljenja u svezi sa štetnim djelovanjem otpadnih tvari (plinova, teških metala) tijekom javnih rasprava o NAGRADE ZA ZNANOST izgradnji nekih objekata ("Chromos", Spalionica otpada), te izbora lokacije za odlaganje otpada. Nemjerljiv je doprinos Šumarskog instituta u ozelenjavanju okoliša na području Jastrebarskog. Djelatnici Šumarskog instituta izradili su velik broj projekata u svezi ozelenjavanja i očuvanja okoliša. Potrebno je napomenuti kako Šumarski institut i njegovi znanstvenici i istraživači aktivno rade u domaćim i međunarodnim udrugama za očuvanje europskih šuma, šumskih genetskiih resursa i okoliša, posebice u svezi motrenja stanja onečišćenja zraka, tla i vode polutantima (EU/ECE, ICP, Forests, 1PGRI-EUFORGEN, "Lijepa naša", Hrvatsko ekološko društvo, "Zelena akcija" i dr.). Šumarski institut i njegovi zaposlenici radili su na problematici očuvanja okoliša na gore opisan način ne samo na jaskanskom području u širem smislu, već i na području naše države. Na kraju koristimo priliku zahvaliti se Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša kao i Komisiji za dodijeljeno PRIZNANJE. Našu zahvalnost izražavamo i Poglavarstvu grada Jastrebarsko kao predlagatelju uz obećanje za daljnju suradnju na zaštiti okoliša našeg grada i lijepe nam domovine. Dr. se. Joso Gračan, ravnatelj OBRAZLOŽENJE POTICAJA ZA PODJELU GODIŠNJE NAGRADE ZA ZNAČAJNO ZNANSTVENO DOSTIGNUĆE UVOD Upravno je vijeće Instituta na 11. sjednici od 14. studenog 1997. godine, zadužilo Znanstveno vijeće da raspravi i izabere iz redova znanstvenika predloženika za pokretanje poticaja za podjelu Godišnje nagrade za značajno znanstveno dostignuće za 1997. godinu. Znanstveno je vijeće na 29. sjednici od 1. prosinca 1997. godine, zaključilo dadr. se. Josu Gračan a, znanstvenog savjetnika, izabere za predloženika za pokretanje poticaja za podjelu Godišnje nagrade za značajno znanstveno dostignuće. Dr. se. Joso Gračan, znanstveni savjetnik, jedan je od utemeljitelja Šumarskog instituta, Jastre barsko i njegov direktor i ravnatelj od 1974. do 1997. godine. Predloženik je u tom razdoblju razvio vr lo živu i raznoliku znanstvenu i stručnu djelatnost u Institutu. Jedan je od pokretača svih aktivnosti, a posebno u svezi usavršavanja i napredovanja mladih znanstvenika, suradnje sa šumarskom praksom na izradi i financiranju znanstvenoistraživačkog rada, suradnje s domaćim i međunarodnim udrugama. Osim toga, predloženik je priznati i vrlo cijenjeni znanstvenik iz oplemenjivanja šumskog drveća, a od 1974. godine vrlo uspješno vodi Šumarski institut, Jastrebarsko. Kako bi se dobio što temeljitiji uvid u rad i aktivnost predloženika, smatramo potrebitim potanko obrazložiti postignute rezultate u znanstvenoj djelatnosti i vođenju Šumarskog instituta, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZNANSTVENA DJELATNOST Znanstvena djelatnost predloženika započinje njegovim dolaskom u bivši Institut za četinjače 1966. godine. Odmah se uključuje u rad na projektu "Hibridizacija četinjača različitih provenijencija", američki projekt, koji vodi akademik Mirko Vidaković, zatim selekciju i izbor plus stabala, planiranje i osnivanje terenskih pokusa, osnivanje i motrenje testa potomstva polusrodnika europskog ariša, stoje bio njegov magistarski rad. Predloženik je proveo godinu dana (1971) na usavršavanju u Raleigh-u, SAD, položivši 6 ispita iz programa doktorskog studija (North Carolina State University). Nakon magistarskog rada (1973) posebno se bavi istraživanjima varijabilnosti provenijencija obične smreke što mu je poslužilo za izradbu doktorske disertacije (1984). Dokazao je kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajućim provenijencija može povećati stabilnost šumskih ekosustava te unaprijediti proizvodnja biomase. Od 1991. do 1995. surađuje na projektu "Šumske kulture, zaštita i obnova šumskih ekosustava" za što financijsku potporu osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Vrlo aktivno surađuje i na projektu "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske", koji financiraju "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Sada je voditelj teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje proizvodnje šumskog sjemena za obnovu šuma", prve teme iz programa trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava". Financijsku potporu za ovaj program osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Surađuje i na programu "Hrvatskih šuma", ponajprije potprojektu "Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina". Bio je voditelj tima koji je izradio "Razdjelbu šuma Hrvatske na sjemenske oblasti zone i jedinice". Uključen je u međunarodna istraživanja genetske varijabilnosti obične bukve (EU). Koordinator je rezolucije: S2 - Očuvanje šumskog genofonda (Strasbourg 1990) i H2 - Očuvanje biološke raznolikosti europskih šuma (Helsinki 1993). Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva nacionalni je koordinator u okviru programa očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Posebno se bavi socijalnim listačama - hrastom lužnjakom i kitnjakom, običnom bukvom te običnom smrekom. U okviru projekta Svjetske banke "Obnova i zaštita obalnih šuma" koordinator je istraživačkog projekta "Uzgoj, oplemenjivanje i uporaba alepskog i brucijskogbora". Dr.sc. Joso Gračan predstavnik je Hrvatske u Europskom šumarskom institutu sa sjedištem u Joensuu (Finska) i Međunarodnoj udruzi za mediteranske šume u Marseilleu. Znanstvena djelatnost predloženika obuhvaća ne samo problematiku oplemenjivanja šumskog drveća, nego i genetsku specifičnost mineralne prehrane šumskog drveća, očuvanje biološke raznolikosti naših šuma, kao sušenje i propadanje šuma. Predloženik je rezultate svojih istraživanja objavio u šestdesetjednom (61) znanstvenom radu, od čega su tri (3) znanstvena rada prve (a,) skupine i indeksirana u Science Citation Index (SCI), četrnaest (14) su znanstveni radovi druge (a2) skupine indeksirani u CAB-u, a trinaest (11) su znanstveni radovi treće (a3) skupine objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s recenzijom uredništva. Ostala tridesettri rada (33) su objavljena u sekundarnim časopisima. Ukupan "impact factor" časopisa u kojima su radovi predloženika objavljeni iznosi 13,7. Poslije zadnjeg izbora u znanstveno zvanje taj faktor iznosi 9,5. Predloženik je ukupno objavio 89 znanstvenih i stručnih radova, koji daju potpuni pregled njegove aktivnosti kao priznatog i poznatog znanstvenika iz oplemenjivanja šumskog drveća, ne samo u nas nego i u inozemstvu, vrsnog direktora i ravnatelja šumarskog instituta, te sposobnog promicatelja hrvatske šumarske znanosti i Hrvatske u cjelini. Na brojnim međunarodnim kongresima i znanstvenim skupovima svojom mirnoćom i skromnošću, dobrim znanjem engleskog jezika je širio istinu o Hrvatskoj i Hrvatima. Najbolji znanstveni radovi predloženika (17) indeksirani su u SCI i CAB-u, kao i objavljeni u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova (13). Ipak, smatramo za potrebito istaći, kako bi se 14 znanstvenih radova (SCI i CAB) od ukupno 30, moglo smatrati zaista kao najbolji, odnosno izvorni. Nastavno navodimo sažet pregled znanstvenih radova: USPIJEVANJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA Sedamnaest indeksiranih znanstvenih i četrnaest ranekih unešenih (introduciranih) vrsta šumskog drveća dova iz skupine b) obuhvaćaju opsežna istraživanja us( sitkanska smreka i Pinus contorta). Ova istraživanja uz pijevanja različitih provenijencija najvažnijih domaćih vođenje Šumarskog instituta spadaju u najvažnija znan( hrast lužnjak, bukva, smreka, jela i obični bor) kao i stvena ostvarenja predloženika. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Na temelju rezultata ovih istraživanja, dokazali smo kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajuće provenijencije pojedine vrste može povećati drvna masa i stabilnost šumskih ekosustava. Veliki je doprinos predloženika stoje svojim znan stvenim dostignućima osnovao prve pokuse proveni jencija: hrasta lužnjaka (16) jesen 1987 i proljeće 1988. godine; rezultati su objavljeni u radovima: 2, 14, 15, 23 i 26; obične bukve (49) - međunarodni pokus u okviru EZ i EU, osnovan na području šumarije Bjelovar u proljeće 1995. godine, te novi pokus u rasadniku Instituta od 22 domaćih provenijencija, proljeće 1995. godine; rezultati su objavljeni u radu 25, i u pripremi za tisak. obične smreke (43), od čega je 13 domaćih i 30 stranih provenijencija, pokus je osnovan na 3 odvojena poljska testa (Zelendvor, Duga Resa, Skrad) u ukupnoj površini od 12 ha u proljeće 1980 godine; rezultati su objavljeni u radovima 9, 12, 19, 20. Predloženik je doktorirao na temi: Varijabilnost provenijencija obične smreke u dijelu prirodnog rasprostranjenja 1984. godine. - jele, osnovan je rasadnički test od 20 domaće provenijencije u proljeće 1995. godine; o rezultatima pokusa provenijencija jele u svijetu i u nas raspravlja se u radu 37 (skupina b). običnog bora (22) - međunarodni pokus u okviru EU s 4 provenijencije iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Pokus je osnovan u proljeće 1985. godine. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u radovima 1, 3,21,22 i28. Kad se radi o različitim provenijencijama unešenih vrsta drveća (sitkanska smreka i Pinus contorta), predloženik je na tim istraživanjima surađivao s drugim znanstvenicima. Rezultati su objavljeni u indeksiranim radovima. Međutim, ovi su rezultati potvrdili kako ove dvije američke vrste šumskog drveća ne uspijevaju dobro u Hrvatskoj, te ih se ne preporuča koristiti u umjetnoj obnovi. Treba i ovdje istaći, kako su ovi rezultati istraživanja predloženika dali značajan doprinos izradbi "Razdjelbe šuma Hrvatske na sjemenske oblasti, zone i jedinice", te izradi prijedloga novog Zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama. IZUČAVANJE GENETSKE VARIJABILNOSTI DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA U magistarskom radu i nekim radovima analiziraju se rezultati uspijevanja biljaka u prvom testu potomstva polusrodnika europskog ariša (Larix decidua L.) u starosti od 8 godina. Analizirani su debljinski i visinski prirast, broj grana na dužini od 1 m visine od vrha, promjer najdublje grane, duljina najdeblje grane, promjer debla u sredini krošnje, kut inercije grana, pravnost i preživljavanje biljaka. Rezultati su detaljno i točno interpretirani, te su utvrđene i statistički opravdane razlike za pojedina svojstva između 19 polusrodnika (posebno za visinski i debljinski rast, te preživljavanje). Ovi su rezultati upućivali na to kako se sva izabrana plus stabla europskog ariša u populaciji Varaždinbreg ne mogu koristiti za drugu generaciju klonskih sjemen- GENETSKA SPECIFIČNOST MINERALNE skih plantaža. U Istri je osnovana nova klonska sjemenska plantaža europskog ariša na temelju rezultata novih testova polusrodnika, koji su potvrdili ranije rezultate. U svezi s izučavanjem oplemenjivanja domaćih i unešenih vrsta šumskog drveća, raspravlja se i u radovima pod 34, 35, 36, 39, dok se pod brojem 57 i 58 govori o rezultatima na oplemenjivanju topola i vrba, te genetskoj izdiferenciranosti populacija hrasta lužnjaka. Ovdje, svakako treba istaći rad koji je rezultat suradnje u okviru EZ i EU, a prvi put u nas iznose rezultati istraživanja genetske strukture obične bukve (Fagus sylvatica L.). Rad je objavljen u vrlo poznatom svjetskom časopisu Silvae Genetica 46, Heft 4, 229-236. PREHRANE HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNE SMREKE I AMERIČKOG BOROVCA Predloženik je ovu problematiku istraživao u suradnji s znanstvenicima iz prehrane i fiziologije šumskog drveća (N. Komlenović, P. Rastovski). U terenskim pokusima utvrđeno je kako gnojidba dušikom i fosforom pozitivno utječe na urod sjemena američkog borovca. U prvoj godini nakon gnojidbe jače je djelovala gnojidba dušikom, a u drugoj godini, kada nije bilo gnojidbe jače djelovanje pokazao je fosfor, primjenjen u prvoj godini. Povećanje uroda sjemena u prvom je redu vezano za veći broj češera i više sjemenki u češešrima stabala tretiranih mineralnim gnojivima. Kod stabala sa većim urodom sjemena utvrđene su niže koncentracije dušika i fosfora u iglicama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Genetska specifičnost mineralne prehrane najviše je istraživana kod obične smreke. Utvrđeno je kako obična smreka unutar areala prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj pokazuje značajne razlike u rastu. S obzirom na mineralnu prehranu te su razlike najviše povezane sa stanjem prehrane dušikom. U rasadničkom pokusu provenijencije smreke s nižih nadmorskih visina općenito su brže rasle i intenzivnije reagirale na gnojidbu fosforom, kalijem i dušikom. Utvrđeno je kako biljke hrasta lužnjaka imaju općenito veće zahtjeve za hranivima od biljaka kitnjaka, medunca i crnike. Na posebnim supstratima bez primjene odgovarajuće gnojidbe ne mogu se proizvesti kvalitetne sadnice lužnjaka i drugih hrastova. S obzirom na djelovanje gnojidbe utvrđena je razlika između vrsta hrastova, ali i između provenijencija hrasta lužnjaka. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST NAŠIH ŠUMA Hrvatske šume spadaju među bolje gospodarene i očuvane šume u Europi. To je jedan od razloga stoje biološka raznolikost naših šuma bogata i raznolika. Ipak, globalne klimatske promjene, negativno djelovanje zagađivača i loše gospodarenje imaju za posljedicu smanjenje biološke raznolikosti. Predloženik je koordinator Republike Hrvatske za rezolucije S2 (Strasbourg) - Očuvanje šumskog genofonda, H2 (Helsinki) - Smjernice za očuvanje raznolikosti europskih šuma, te nacionalni koordinator za mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Prvi rezultati objavljeni su u radu "Present state of Noble Hardwoods in Croatia", tj. "Stanje plemenitih tvrdih listača u Hrvatskoj". Nije nepoznato kako plemenite listače (javori, jaseni, pitomi kesten, brijestovi, divlja trešnja, i druge voćkarice) nepovratno nestaju iz naših šuma bilo prekomjernim sječama bilo usljed bolesti. VOĐENJE INSTITUTA Dr. se. Joso G r a č a n dolazi na čelo Instituta za četinjače pred 25 godina, u vrijeme kada se je taj Institut nalazio u najvećim kadrovskim i financijskim teškoćama i kada je izgledalo kako će on prestati radom. Zahvaljujući izuzetnim organizacijskim sposobnostima, upornošću i smislom za znanstvenoistraživački rad dr. Gračana Institut postupno kadrovski, organizacijski i financijski jača. Oživljava se rasadnička proizvodnja i izrađuje novi znanstvenoistraživački programi koji se povjeravaju mladim istraživačima. Uspostavljaju se čvrste veze sa šumarskom privredom, ali i veze sa svijetom, tako da Institut postaje prepoznatljiv van granica Hrvatske i tadašnje države. Glavna zapreka daljnjem razvoju Instituta je ustrojenost šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija. Istraživanja iz područja šumarstva tada se odvijaju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci, u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu, te u Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom. Zahvaljujući upornosti dr. Gračana i podršci koju je imao od strane svojih suradnika te ugledu koji je do tada stekao, a uz pomoć čitave šumarske struke dolazi do spajanja ove zadnje tri institucije u jedinstveni Šumarski institut, Jastrebarsko. Daljnji korak je bio povezivanje Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta na zajedičkom programu znanstveno-istraživačkog rada iza kog stoji šumarska privreda. Uspostavom samostalne, neovisne države Hrvatske i osni vanjem Javnog poduzeća "Hrvatskih šuma" p.o. uspostavlja se novi program znanstveno-istraživačkog rada. Taj program ima tri krupna projekta u okviru kojih se istražuju svi najvažniji problemi hrvatskog šumarstva. Pri tome se ne zanemaruju ni temeljna istraživanja iza kojih stoji Ministarstvo znanosti i tehnologije. Institut postaje državni institut. Upravo završava vrlo uspješna prva godina rada na programu trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava" kojeg je direktor dr. se. Nikola Komlenović, a dr. se. Joso Gračan voditelj prve teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje sjemenarstva za obnovu šuma". U tom kratkom razdoblju istraživači koji rade na ovom programu tiskali su 64 rada, a dr. se. Joso Gračan sami u suradnji čak 12 radova. Program je do sada imao četiri teme, a upravo je pozitivno recenzirana i peta tema. Na taj će se način na ovom programu naći svi suradnici Instituta koji su kvalificirani za obavljanje ovih istraživanja. Oni koji ne zadovoljavaju kriterije Ministarstva znanosti i tehnologije naći se će na tržištu. Posebna je zasluga dr. sc. Jose Gračan a stoje kod nas od 1992. do danas ostvarena nezapamćena izdavačaka djelatnost iz područja šumarstva. Tiskana je monografija "Šume u Hrvatskoj", monografija "Šume moje Hrvatske", monografija "Stari hrastici" te monografija "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" kojoj je bio dr. Gračan jedan od urednika. Prigodom obilježavanja 150-te obljetnice Hrvatskog šumarskog društva iz tiska su iza |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 82 <-- 82 --> PDF |
REPUBLIKA "»I HRVATSKA -LA -/.MAfios-f nagrađuje se Dr. sc Joso Gračan u |i o ri r u i J ii biotehničkih znanosti, ZA značajno znanstveno dostignuće u očuvanju biološke raznolikosti i genetskih resursa šumskog drveća u Hrvatsko) ZAGREB. 30 . SVIBNJA 19 Akademik Vlatko Patiletić šle dvije knjige pod naslovom "Skrb za hrvatsko šumarstvo 1846.-1996" i "Stari slavonski hrastici". U tim su se knjigama našli i radovi dr. Gračan a. Obilježavajući 50-tu obljetnicu Šumarski institut, Jastrebarsko izdao je i Bibliografiju radova svojih suradnika. Iz tiska je upravo izašla knjiga Ivana Pleše "Sumrak goranskih šuma" koju izdaje Šumarski institut i "Hrvatske šume" p.o. a njen je urednik dr. se. Joso Gračan . Radovi Šumarskog instituta postaju vrlo traženi u Hrvatskoj i u svijetu. Citiraju se u Forestry Abstracts i CAB Abstracts. Radovi podliježu i međunarodnoj recenziji. U Institutu je donesen čvrsti plan za usavršavanje kadrova koji se uspješno ostvaruje. Pored oslanjanja na šumarsku privredu poduzimaju se odlučni koraci za što čvršćim povezivanjem sa svijetom. Dr. Gračan je nacionalni koordinator dva međunarodna projekta: EUFORGEN i Obnova i zaštita obalnih šuma (znanstveni dio) kojeg financira Svjetska banka. Šumarski institut je koordinacijsko središte za Hrvatsku "International Co-operative programme on assessment and monitoring air pollution effects on forest" kog su pokrenuli UN/ECE i EU. Na tom programu surađuje 30 europskih zemalja, SAD i Kanada. Hrvatska je jedina zemlja s područja bivše države koja se uključila i u 2. razinu istraživanja iz ovog programa. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG Temeljem iznesenog Znanstveno vijeće Šumarskog instituta, Jastrebarsko zaključuje kako je dr. se. Joso Gračan, znanstveni savjetnik priznati i poznati znanstvenik u Hrvatskoj i svijetu. Vijeće je mišljenja kako je dr. se. Joso Gračan ponajprije zaslužan za: - razvoj oplemenjivanja šumskog drveća, osnivanje i vrlo uspješno vođenje šumarskog in stituta, Jastrebarsko, uspostavu jedinstvenog programa znanstvenois traživačkog rada u polju šumarstva i čvrsto pove zivanje šumarske znanosti i gospodarstva. Svojim je nastupima i brojnim vezama sa najpoznatijim šumarskim znanstvenicima i javnim djelatnicima van zemlje značajno doprinijeo ugledu Hrvatske u svijetu i upoznavanju stranih šumarskih stručnjaka sa Hrvatskom i njenim šumarstvom. Njega krasi izuzetna skromnost, poštenje, ogromna radna energija, upornost, organizacijske sposobnosti i nadarenost za istraživački rad. Uvijek je spreman pomoći mladima i svima onima kojima je pomoć najpotrebnija. Predloženik je član 6 međunarodnih društava, radnih grupa i udruga te 4 domaća znanstvena drušva. Potpredsjednik je Akademije šumarskih znanosti i njezin redoviti član. Pročelnik je Sekcije za šumarstvo Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZ-u. član je Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva, koje je prije dvije godine proslavilo svoju 150 obljetnicu. Voditelj je tima koji je izradio "Razdjelbu hrvatskih šuma na sjemenske oblasti, zone i jedinice". Posebno je zaslužan za intenzivno bogatu šumarsku izdavačku djelatnost u zadnjih pet godina. Najaktivniji je šumarski znanstvenik u međunarodnoj suradnji. Zbog svega izloženog Znanstveno vijeće Šumarskog instituta Jastrebarsko predlaže Odboru za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskog državnog sabora da se dr. se. Josi Gračanu podijeli godišnja nagrada za značajno znanstveno dostignuće za 1997. godinu. Znanstveno vijeće Šumarskog instituta Jastrebarsko (U Jastrebarskom, 20. prosinca 1997. g.) |