DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 73 <-- 73 --> PDF |
viran je za inženjera šumarstva 1953. godine. 1954/55 radi u Odjelu za uređivanje šuma u Ogulinu. Od 1955. do 1963. radi kao asisent u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Svečultišta u Zagrebu (predstojnik akad. prof. dr. sc. M. A n i ć). U međuvremenu je na studijskom boravku 1959/60. u Monpellier-u, koji će kasnije izrasti kao drugo visoko šumarsko učilište u metropolitanskoj francuskoj, uz Nancy, te još dva frankofonska visoka šumarska učilišta, jedno u Pondicherry (Indija) a drugo u francuskoj Guyani. Godine 1961. doktorira na matičnom Šumarskom fakultetu zapaženom disertacijom: "Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko- uzgojnog gledišta". Godine 1963. odlazi prvo u Švicarsku gdje radi i objavljuje zapažene radove na šumarskim institutima, sve do 1966. Te godine prelazi u Bonn-Bad Godesberg, a 1971. habilitira na šumarskom fakultetu sveučilišta u Göttingenu. Godine 1972. izabran je za redovitog profesora predmeta Biljne, vegetacijske i krajobrazne ekologije na Sveučilištu u Kasselu, gdje 1988/89 obnaša i dužnost dekana Biološko-kemijskog fakulteta, te predsjednika Sveučilišnog senata u Kasselu (24 fakulteta). Tijekom okrutne srpske agresije na Hrvatsku ističe se u borbi dokazivanja prava Hrvata na nezavisnost, koja će u njemačkoj javnosti i među vladinim dužnosnicima ostaviti jake dojmove, stoje znatno pridonijelo i stavu Njemačke prema Hrvatskoj i njezinoj potpori. Prof. dr. Glavač je od 1993. u mirovini, dobra je zdravlja i nadamo se da će nas još dugi niz godina nagrađivati svojim eruditivnim znanstvenim opusom. Njegov sin, gospodin prof. Hrvoje Glavač sin je svog oca: marljiv, pouzdan; obrazovan i poliglot. Ostaje nam da mu poželimo mnogo sreće, očekujući od njega i njegova oca ne samo preostalih pet dijelova leksikona, već i mnoge druge radove. Samoprijegorni, tihi i uvijek prisutan gdje ga trebaju, dipl. ing. Ratko Matoševi ć tehničkim je urednikom i likovnim kreatorom ovog važnog djela. Po svojem izgledu, što je zaslugom g. ing. Matoševića, ova knjiga pruža osim sadržajnih vrijednosti, jednako tako dobar i estetski užitak. Nikada u našoj šumarskoj praksi nismo imali mogućnost da objavljujemo toliki broj knjiga i znanstvenih rasprava iz područja šumarske prakse i znanosti, koliko to imamo od osnutka jedinstvenog javnog poduzeća za gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj, tj. od 1. siječnja 1991. godine. Za brojne od objavljenih naslova dobivena su blistava priznanja mnogobrojnih svjetski poznatih sveučilišta, ustanova i poduzeća. Takvim djelovanjem "Hrvatske šume" širile su istinu o Hrvatskoj po svijetu, i ne nalaze se samo u citiranoj literaturi, već i u srcima mnogih, koji su nam postali prijatelji. Recenzija ne može dati ocjenu eventualnih lektorskih kontroverza, kojih i ako bi ih bilo, ne mogu umanjiti pravu vrijednost ove knjige. Ovaj prvi dio rječnika šumarskih leksikografskih termina priređen je na njemačkom, engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku i obuhvaća 1000 riječi koje su objašnjene po značenjima leksikonski. Svaki pojam pokriven je odgovarajućom terminološkom klasifikacijom, iza koje slijedi broj pod kojim je taj pojam moguće naći u svakom od četiri jezika na kojem je ovaj leksikon tiskan. Leksikon, kako je rečeno, obuhvaća 1000 pojmova za koje njegovi autori vjeruju da su u najčešćoj uporabi, iako za to nema relevantnih statističkih dokaza. Kako autori ove knjige koju danas promoviramo ističu, cijeli leksikon sastojat će se od šest dijelova, svaki s po tisuću pojmova. Tek tada ćemo moći procijeniti da se ovdje radi o sjajnom projektu, koji bi u potpunosti trebao ukloniti sve one muke, dobro poznate našim šumarnicima koji pišu na stranim jezicima ili prevode s njih, tražeći pogodne termine za pojmove iz šumarstva. Ovaj prvi dio, s malim brojem pojmova od samo jedne tisuće, već daje brzo i lako ogovore na najveći broj pitanja, ako ne iz vrlo sofisticiranih radova, onda barem u potpunosti ili gotovo u potpunosti pri prevođenju kolokvijalnih tekstova. ŠUMARSKI LEKSIKON I. dio nije knjiga koja se uzme i čita poput nekog romana ili znanstvenog djela. Ona se rabi prema ukazanim potrebama, pa će i eventualne nedostatke, a možda i pogreške biti uočene tek s vremenom. To je uostalom u svim ovakvim slučajevima praksa, pa se obično, nakon prvih dojmova i listanja naprečac može dati sud o tome da li je konkretno djelo dobro ili nije. U ovom slučaju takve naprečac načinjene probe pokazuju da se radi o vrhunskom djelu. Ranije istaknuta utilitarnost, posebno u nas, kada su naši šumarnici prisiljeni da brzo i točno saznaju što napredan svijet u šumarstvu čini, kako to čini i s kakvim rezultatima. Za takve potrebe ovaj leksikon-rječnik nezamjenjivo je oruđe, koje može jamčiti brži napredak i ulazak u svijet razvijenih. Taj rječnik je i oruđe za svladavanje nekakve autarkije mišljenja i istraživanja. Svi zajedno smo premaleni da bi se svatko bavio svime. Podjela i korištenje rezultata istraživanja i prakse preduvjet je djelotvornosti, koja jedino u bespoštednoj utakmici za ostanak na tržištu znanja, roba, usluga i rada može naciji jamčiti napredak i blagostanje, jedan od uvjeta slobode i mogućnosti njezina uživanja. Ova knjiga, koju danas predstavljamo našoj šumarskoj stručnoj javnosti, jedan je od prinosa takvome cilju. Promocija održana 22. svibnja 1998. u 12 sati u dvorani Hrvatskoga šumarskog društva. Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi (recenzija djela) |