DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 73     <-- 73 -->        PDF

viran je za inženjera šumarstva 1953. godine. 1954/55
radi u Odjelu za uređivanje šuma u Ogulinu. Od 1955.
do 1963. radi kao asisent u Zavodu za uzgajanje šuma
Šumarskog fakulteta Svečultišta u Zagrebu (predstojnik
akad. prof. dr. sc. M. A n i ć). U međuvremenu je na
studijskom boravku 1959/60. u Monpellier-u, koji će
kasnije izrasti kao drugo visoko šumarsko učilište u
metropolitanskoj francuskoj, uz Nancy, te još dva frankofonska
visoka šumarska učilišta, jedno u Pondicherry
(Indija) a drugo u francuskoj Guyani. Godine
1961. doktorira na matičnom Šumarskom fakultetu zapaženom
disertacijom: "Crna joha u Posavskoj i Podravskoj
Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-
uzgojnog gledišta".


Godine 1963. odlazi prvo u Švicarsku gdje radi i
objavljuje zapažene radove na šumarskim institutima,
sve do 1966. Te godine prelazi u Bonn-Bad Godesberg,
a 1971. habilitira na šumarskom fakultetu sveučilišta u
Göttingenu. Godine 1972. izabran je za redovitog profesora
predmeta Biljne, vegetacijske i krajobrazne ekologije
na Sveučilištu u Kasselu, gdje 1988/89 obnaša i
dužnost dekana Biološko-kemijskog fakulteta, te predsjednika
Sveučilišnog senata u Kasselu (24 fakulteta).


Tijekom okrutne srpske agresije na Hrvatsku ističe
se u borbi dokazivanja prava Hrvata na nezavisnost, koja
će u njemačkoj javnosti i među vladinim dužnosnicima
ostaviti jake dojmove, stoje znatno pridonijelo i
stavu Njemačke prema Hrvatskoj i njezinoj potpori.


Prof. dr. Glavač je od 1993. u mirovini, dobra je
zdravlja i nadamo se da će nas još dugi niz godina nagrađivati
svojim eruditivnim znanstvenim opusom.


Njegov sin, gospodin prof. Hrvoje Glavač sin je
svog oca: marljiv, pouzdan; obrazovan i poliglot.
Ostaje nam da mu poželimo mnogo sreće, očekujući od
njega i njegova oca ne samo preostalih pet dijelova leksikona,
već i mnoge druge radove.


Samoprijegorni, tihi i uvijek prisutan gdje ga trebaju,
dipl. ing. Ratko Matoševi ć tehničkim je urednikom
i likovnim kreatorom ovog važnog djela. Po svojem
izgledu, što je zaslugom g. ing. Matoševića, ova
knjiga pruža osim sadržajnih vrijednosti, jednako tako
dobar i estetski užitak.


Nikada u našoj šumarskoj praksi nismo imali mogućnost
da objavljujemo toliki broj knjiga i znanstvenih
rasprava iz područja šumarske prakse i znanosti, koliko
to imamo od osnutka jedinstvenog javnog poduzeća za
gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj, tj. od


1. siječnja 1991. godine. Za brojne od objavljenih naslova
dobivena su blistava priznanja mnogobrojnih svjetski
poznatih sveučilišta, ustanova i poduzeća. Takvim
djelovanjem "Hrvatske šume" širile su istinu o Hrvatskoj
po svijetu, i ne nalaze se samo u citiranoj literaturi,
već i u srcima mnogih, koji su nam postali prijatelji.
Recenzija ne može dati ocjenu eventualnih lektorskih
kontroverza, kojih i ako bi ih bilo, ne mogu umanjiti
pravu vrijednost ove knjige.


Ovaj prvi dio rječnika šumarskih leksikografskih
termina priređen je na njemačkom, engleskom, francuskom
i hrvatskom jeziku i obuhvaća 1000 riječi koje
su objašnjene po značenjima leksikonski. Svaki pojam
pokriven je odgovarajućom terminološkom klasifikacijom,
iza koje slijedi broj pod kojim je taj pojam moguće
naći u svakom od četiri jezika na kojem je ovaj leksikon
tiskan.


Leksikon, kako je rečeno, obuhvaća 1000 pojmova
za koje njegovi autori vjeruju da su u najčešćoj uporabi,
iako za to nema relevantnih statističkih dokaza.


Kako autori ove knjige koju danas promoviramo ističu,
cijeli leksikon sastojat će se od šest dijelova, svaki
s po tisuću pojmova. Tek tada ćemo moći procijeniti da
se ovdje radi o sjajnom projektu, koji bi u potpunosti
trebao ukloniti sve one muke, dobro poznate našim
šumarnicima koji pišu na stranim jezicima ili prevode s
njih, tražeći pogodne termine za pojmove iz šumarstva.


Ovaj prvi dio, s malim brojem pojmova od samo
jedne tisuće, već daje brzo i lako ogovore na najveći
broj pitanja, ako ne iz vrlo sofisticiranih radova, onda
barem u potpunosti ili gotovo u potpunosti pri prevođenju
kolokvijalnih tekstova.


ŠUMARSKI LEKSIKON I. dio nije knjiga koja se
uzme i čita poput nekog romana ili znanstvenog djela.
Ona se rabi prema ukazanim potrebama, pa će i eventualne
nedostatke, a možda i pogreške biti uočene tek s
vremenom. To je uostalom u svim ovakvim slučajevima
praksa, pa se obično, nakon prvih dojmova i listanja
naprečac može dati sud o tome da li je konkretno djelo
dobro ili nije. U ovom slučaju takve naprečac načinjene
probe pokazuju da se radi o vrhunskom djelu. Ranije istaknuta
utilitarnost, posebno u nas, kada su naši šumarnici
prisiljeni da brzo i točno saznaju što napredan svijet
u šumarstvu čini, kako to čini i s kakvim rezultatima.
Za takve potrebe ovaj leksikon-rječnik nezamjenjivo je
oruđe, koje može jamčiti brži napredak i ulazak u svijet
razvijenih. Taj rječnik je i oruđe za svladavanje nekakve
autarkije mišljenja i istraživanja. Svi zajedno smo
premaleni da bi se svatko bavio svime. Podjela i korištenje
rezultata istraživanja i prakse preduvjet je djelotvornosti,
koja jedino u bespoštednoj utakmici za ostanak
na tržištu znanja, roba, usluga i rada može naciji
jamčiti napredak i blagostanje, jedan od uvjeta slobode
i mogućnosti njezina uživanja. Ova knjiga, koju danas
predstavljamo našoj šumarskoj stručnoj javnosti, jedan
je od prinosa takvome cilju.


Promocija održana 22. svibnja 1998. u 12 sati u dvorani
Hrvatskoga šumarskog društva.


Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi
(recenzija djela)