DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Osim materijalne pomoći omogućit će se sarajevskim nastavnicima i studentima uključivanje u međunarodnu mrežu šumarskih istraživanja (EFI, IUFRO i dr.) i uspostavljanje kontakata s talijanskom industrijom, a cilj je ubrzanje obnove Bosne i Hercegovine. Ferrari G.: Utezanje i kolaps drva eukaliptusa Glede važnosti volumetrijskih varijacija drva, posebice onih vrsta koje pokazuju pojavu kolapsa, istraživane su korelacije volumetrijskog utezanja i kolapsa sa strukturnim i kemijskim karakteristikama drva osim vrsta eukaliptusa: E. camaldulensis, E. dalrympleana, E. gomphocephala, E. grandis, E. gunnii, E. occidentalis, E. x trabutii i E. viminalis. Istraživani su uzorci drva skupljeni na 1,30 m od tla sa 24 stabla, za svaku vrstu 3, da bi se utvrdili volumetrijsko utezanje, pojava kolapsa, osnovna gustoća, vlaga, duljina provodnih cijevi i drvnih vlakanaca i kemijski sastav. Volumetrijsko utezanje pokazalo je linearnu korelaciju s duljinom vlakanaca i prostornim odnosom staničnih stijenki i lumena, a negativnu korelaciju sa sadržajem ekstrakta u 1% NaOH. Nasuprot tome, za kolaps je utvrđena pozitivna korelacija sa sadržajem ekstrakta u 1% NaOH, a negativna s prostornim odnosom stanične stijenke i lumena i s dužinom vlakanaca. Odnosi s navedenim omjerom i sa sadržajem ekstrakta nisu linearni i mogu se prikladno izraziti paraboličnom funkcijom reda n. Za obadvije značajke velik dio zabilježene varijabilnosti može se smatrati funkcijom relativnog udjela mase staničnih vlakanaca. De Luča V.: Zonacija seoskih i planinskih područja s raštrkanim naseljima pomoću cluster analize U članku se preporuča integrirana metodologija za planiranje seoskih planinskih područja koja karakteriziraju raštrkana naselja. Metodologija ima dvije faze. Prva, "zonacija", sastoji se u razgraničenju značajnih područja glede teritorijalnih entiteta; druga, "optimalna lokalizacija", bavi se racionalizacijom i integracijom servisa na urbanoj razini i odgovarajuće prometne mreže. LEXICON SILVESTRE - Urednici hrvatskog izdanja: Prof. Dr. sc. Vjekoslav Mladen G1 a v a č i Hrvoje G 1 a v a č, prof. Grafička obrada i tehnički urednik: Ratko M a t o š e v i ć Izdavač: "Hrvatske šume" javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb U prvoj fazi, u pokusu na teritoriju jedne općine (Calvera, u okrugu Potenza) primijenjena je cluster analiza na jedinice raštrkanih naselja s postojećim vlasništvom. Analiza je načinjena s unaprijed određenom visinom razdaljine od 1 km. U tu svrhu upotrebljena je prikladna automatska kodifikacija algoritma na osobnom računalu. Dobiveni rezultati dali su osam clustera s odgovarajućim centrima agregacije, koji se prikazuju kao potencijalni polovi između tih zona, naseljenih mjesta i javnih servisa na urbanoj razini. Boggia L.: Sveta Jelena: endemske vrste Nacionalnog parka "Dijanin vrh" Mala britanska kolonija, zabačeni planinski otočić Sveta Jelena, oko 1800 km udaljen od afričke atlantske obale, čuven je po tome što je na njemu kao prognanik umro francuski imperator Napoleon. Manje je poznat po rijetkim endemskim biljkama u Nacionalnom parku "Diana´s Peak" ("Dijanin vrh"). Te se rijetkosti povremeno pojavljuju na serijama poštanskih maraka. Prošle je godine izašla serija od šest zaštićenih endema. To su: 1. Melanodendron integrifolium, drvo iz porodice Asteraceae, 2. Petrobium arboreum iz iste porodice, 3. Dicksonia arborescens, drvolika paprat (Cyantheaceae), 4. Sium Burchellii, (Umbelliferae), 5. Trimeris scaevolifolia (Lobeliaceae), 6. Nesohedyotis arborea (Cornaceae). Prije 30 godina puštena je u promet jedna marka s temom "pošumljavanje", kako bi upozorila na činjenicu daje zbog sječe šuma dvije trećine otoka ugroženo od erozije. Bozzo M.: Obnova alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i kaduljastog bušina {Cistus salviaefolius L.) nakon požara i aspekti njihova antagonizma Članak je prikaz doktorske disertacije iz uzgajanja šuma I (ekologija i opća silvikultura) autora M. B o z z a na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Bariju, školske godine 1995/96. I. Mikloš višejezični šumarski rječnik Pred nama je djelo koje se u stručnoj leksici nacionalnih jezika pojavljuje rijetko, i to je jednim od razloga da je to uvijek događaj prvorazrednog značenja po one kojima je namjenjen, a jednako tako znači obogaćenje naroda na čijem je jeziku djelo napisano. Drugi razlog važnosti ovakvog događaja jest da su stručnjaci praktičari i znanstvenici jedne struke mogu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 72 <-- 72 --> PDF |
bolje sporazumijevati sa svojom subraćom po struci. I jedan i drugi razlog bez sumnje vodi povećanju djelotvornosti djelatnika u struci, a kroz jasnoću u pojmovnom smislu, izbjegava se mogućnost nesporazuma. Ovo je prilika da se prisjetimo ranijih radova na ovom području. Ne činimo to stoga da bi preuveličavali ili podcijenjivali ulogu bilo koga, već da bi ukazali na veliko bogatstvo našega hrvatskog jezika, mar hrvatskih šumarnika i dugotrajan kontinuitet stručnog šumarskog jezikoslovlja. Prve stručne riječi iz šumarstva sežu u najdalju prošlost i najveći njihov dio došao je k nama kroz stoljetnu uporabu narodnog jezika i njegovog razvoja, kao uostalom svakog jezika. Prva stručna terminologija o šumarstvu javlja se u priručnim prijevodima i interpolacijama uredaba o šumarstvu, koje je za područje Hrvatskog primorja izdavala venecijanska uprava u 15 i 17 stoljeću, te austrijske vlasti u područjima sjeveroistočne Hrvatske, odnosno Hrvatskog sabora za područje Banske Hrvatske. Tek uvođenjem hrvatskog jezika kao jedinog službenog na području Trojedne Kraljevine 1861., kada je bansku vlast preuzeo veliki hrvatski ban, general i feldmaršal barun Josip Š o k č e v i ć, stvorene su realne mogućnosti za sustavnu tvorbu hrvatske šumarske leksike. Već godinu dana nakon preuzimanja banske dužnosti, barun Sokčević određuje de se na području Trojedne Kraljevine ima primjenjivati Državni šumarski zakon iz 1852. U tom prijevodu s njemačkog, po prvi put su sustavno nalažene stare hrvatske riječi ili kovane nove za niz pojmova iz šumarstva, ali isto tako i šireg područja gospadarskog, socijalno-ruralnog i socijalnourbanog života Hrvata. U istom zanosu i brzini, kao daje znao da mu predstoji samo nekoliko godina banovanja, ban Sokčević požuruje stvaranje Kraljevskog poljodjelskog i šumarskog učilišta u Križevcima, vidjevši de se ne samo Državni šumarski zakon iz 1852., već ni lijepe, gotovo djevičanske šume u Hrvarskoj ne mogu očuvati ako nije osigurana o njima stručna skrb, stoje istini za volju bila bit tog Reichforstgesetz-a. Pod banovanjem Josipa Sokčevića uspjelo se još osnovati Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Odstupio je ne želeći činiti kompromise se svojom patriotskom savješću: Ugri su sklopili s Austrijancima nagodbu. Austrijsko je carstvo time prestalo postojati, postade to Austro-Ugarska Monarhija, koja je imala životariti još pola stoljeća da bi nestala. Hrvatska pak potpade pod Ugre, poslije bi predana kao ratni plijen Srbiji. Sto trideset godina od nastupnog govora Josipa Sokčevića u Hrvatskom državnom saboru trebat će proći da bi Hrvatska konačno, uz silne žrtve, dobila svoju samostalnost. No, šumarska se leksika unatoč uzletima i padovima nastavila. Prvi hrvatski šumarnici, obrazovani na visokim učilištima, bijahu đaci visokih šumarskih učilišta diljem Europe, vrativši se kući, skupljahu hrvatsku šumarsku stručnu i znanstvenu terminologiju, po kojoj je hrvatski jezik danas bogat kao i jezici daleko većih naroda i u gospodarskim i političkim prilikama neusporedivo boljim od hrvatskoga križnog puta u razvoju. Spomenimo samo neka velika imena Tomića, Kozarca, Kesterčaneka, Hlavinke, Petračića, Ugrenovića, Nenadića i mnogih drugih koji će slijediti. U vremenima druge polovice prošlog i četrdesetak godina ovog stoljeća, potreba za višejezičnim šumarskim rječnikom bijaše manja zbog toga što su mnogi šumarnici, a posebno tehničari i trgovci iz šumske industrije vladali stranim jezicima imali predodžbe o značenju hrvatskih šumarskih termina na stranim jezicima s kojima su komunicirali sa svojim mušterijama. Poznavanje stranih jezika u tim vremenima bijaše uopće pretpretpostavkom zapošljenja u onovremenim, potpuno stranim tvrtkama u šumskoj industriji. Dvadesetih godina ovoga stoljeća, naš poznati profesor i akademik A. Ugrenović u svojim knjigama o trgovini i tehnologiji drveta, gdjegod je za to imao priliku uz hrvatske stručne termine dodaje značenja na stranim jezicima: francuskom, njemačkom i engleskom, te povremeno talijanskom. Za sve one koji nisu vladali stručnom terminologijom na stranim jezicima, bijahu knjige prof. Ugrenovića nezaobilaznom priručnom literaturom, a to su još i danas. Za svjetski Kongres IUFRO 1981. izdali su Japanci mali multilingualni riječnik stručnih šumarskih termina, koji je bio velikom pomoći u međusobnom sporazumijevanju među šumarnicima svijeta, uz sve njegove nedostatke. Taj džepni riječnik na japanskom, engleskom, njemačkom i francuskom dakako daje mogao i može slabo poslužiti hrvatskim šumarnicima koji ne vladaju kojim od tih jezika, pa čak i ako vladaju, a ne znaju stručne šumarske termine. Godine 1980. izlazi Rječnik iz područja iskorišćivanja šuma i šumskih komunikacija u izdanju Delo iz Ljubljane, a priredio gaje glavni urednik Z. Turk (Ljubljana) u suradnji s velikim brojem stručnjaka i znanstvenika (iz Hrvarske prof. dr. S. B o j a n i n i prof, dr. R. Benić) te obuhvaća 3865 riječi i termina na hrvatskom, srpskom, slovenskom, makedonskom, njemačkom i engleskom. Konačno, sada je pred nama leksikografski višejezični šumarski rječnik, 1. dio. kojeg su na više jezika priredili znanstvenici na Visokom šumarskom učilištu u Eberswalde pokraj Berlina. Hrvatski dio priredio je prof. dr. sc. Vjekoslav Mladen Glavač i njegov sin prof. Hrvoje Glavač. Prof. dr. sc. Vjekoslav Mladen Glavač, sveučilišni profesor u miru, rodio se 1930. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, te diplomirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu i promo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 73 <-- 73 --> PDF |
viran je za inženjera šumarstva 1953. godine. 1954/55 radi u Odjelu za uređivanje šuma u Ogulinu. Od 1955. do 1963. radi kao asisent u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Svečultišta u Zagrebu (predstojnik akad. prof. dr. sc. M. A n i ć). U međuvremenu je na studijskom boravku 1959/60. u Monpellier-u, koji će kasnije izrasti kao drugo visoko šumarsko učilište u metropolitanskoj francuskoj, uz Nancy, te još dva frankofonska visoka šumarska učilišta, jedno u Pondicherry (Indija) a drugo u francuskoj Guyani. Godine 1961. doktorira na matičnom Šumarskom fakultetu zapaženom disertacijom: "Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko- uzgojnog gledišta". Godine 1963. odlazi prvo u Švicarsku gdje radi i objavljuje zapažene radove na šumarskim institutima, sve do 1966. Te godine prelazi u Bonn-Bad Godesberg, a 1971. habilitira na šumarskom fakultetu sveučilišta u Göttingenu. Godine 1972. izabran je za redovitog profesora predmeta Biljne, vegetacijske i krajobrazne ekologije na Sveučilištu u Kasselu, gdje 1988/89 obnaša i dužnost dekana Biološko-kemijskog fakulteta, te predsjednika Sveučilišnog senata u Kasselu (24 fakulteta). Tijekom okrutne srpske agresije na Hrvatsku ističe se u borbi dokazivanja prava Hrvata na nezavisnost, koja će u njemačkoj javnosti i među vladinim dužnosnicima ostaviti jake dojmove, stoje znatno pridonijelo i stavu Njemačke prema Hrvatskoj i njezinoj potpori. Prof. dr. Glavač je od 1993. u mirovini, dobra je zdravlja i nadamo se da će nas još dugi niz godina nagrađivati svojim eruditivnim znanstvenim opusom. Njegov sin, gospodin prof. Hrvoje Glavač sin je svog oca: marljiv, pouzdan; obrazovan i poliglot. Ostaje nam da mu poželimo mnogo sreće, očekujući od njega i njegova oca ne samo preostalih pet dijelova leksikona, već i mnoge druge radove. Samoprijegorni, tihi i uvijek prisutan gdje ga trebaju, dipl. ing. Ratko Matoševi ć tehničkim je urednikom i likovnim kreatorom ovog važnog djela. Po svojem izgledu, što je zaslugom g. ing. Matoševića, ova knjiga pruža osim sadržajnih vrijednosti, jednako tako dobar i estetski užitak. Nikada u našoj šumarskoj praksi nismo imali mogućnost da objavljujemo toliki broj knjiga i znanstvenih rasprava iz područja šumarske prakse i znanosti, koliko to imamo od osnutka jedinstvenog javnog poduzeća za gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj, tj. od 1. siječnja 1991. godine. Za brojne od objavljenih naslova dobivena su blistava priznanja mnogobrojnih svjetski poznatih sveučilišta, ustanova i poduzeća. Takvim djelovanjem "Hrvatske šume" širile su istinu o Hrvatskoj po svijetu, i ne nalaze se samo u citiranoj literaturi, već i u srcima mnogih, koji su nam postali prijatelji. Recenzija ne može dati ocjenu eventualnih lektorskih kontroverza, kojih i ako bi ih bilo, ne mogu umanjiti pravu vrijednost ove knjige. Ovaj prvi dio rječnika šumarskih leksikografskih termina priređen je na njemačkom, engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku i obuhvaća 1000 riječi koje su objašnjene po značenjima leksikonski. Svaki pojam pokriven je odgovarajućom terminološkom klasifikacijom, iza koje slijedi broj pod kojim je taj pojam moguće naći u svakom od četiri jezika na kojem je ovaj leksikon tiskan. Leksikon, kako je rečeno, obuhvaća 1000 pojmova za koje njegovi autori vjeruju da su u najčešćoj uporabi, iako za to nema relevantnih statističkih dokaza. Kako autori ove knjige koju danas promoviramo ističu, cijeli leksikon sastojat će se od šest dijelova, svaki s po tisuću pojmova. Tek tada ćemo moći procijeniti da se ovdje radi o sjajnom projektu, koji bi u potpunosti trebao ukloniti sve one muke, dobro poznate našim šumarnicima koji pišu na stranim jezicima ili prevode s njih, tražeći pogodne termine za pojmove iz šumarstva. Ovaj prvi dio, s malim brojem pojmova od samo jedne tisuće, već daje brzo i lako ogovore na najveći broj pitanja, ako ne iz vrlo sofisticiranih radova, onda barem u potpunosti ili gotovo u potpunosti pri prevođenju kolokvijalnih tekstova. ŠUMARSKI LEKSIKON I. dio nije knjiga koja se uzme i čita poput nekog romana ili znanstvenog djela. Ona se rabi prema ukazanim potrebama, pa će i eventualne nedostatke, a možda i pogreške biti uočene tek s vremenom. To je uostalom u svim ovakvim slučajevima praksa, pa se obično, nakon prvih dojmova i listanja naprečac može dati sud o tome da li je konkretno djelo dobro ili nije. U ovom slučaju takve naprečac načinjene probe pokazuju da se radi o vrhunskom djelu. Ranije istaknuta utilitarnost, posebno u nas, kada su naši šumarnici prisiljeni da brzo i točno saznaju što napredan svijet u šumarstvu čini, kako to čini i s kakvim rezultatima. Za takve potrebe ovaj leksikon-rječnik nezamjenjivo je oruđe, koje može jamčiti brži napredak i ulazak u svijet razvijenih. Taj rječnik je i oruđe za svladavanje nekakve autarkije mišljenja i istraživanja. Svi zajedno smo premaleni da bi se svatko bavio svime. Podjela i korištenje rezultata istraživanja i prakse preduvjet je djelotvornosti, koja jedino u bespoštednoj utakmici za ostanak na tržištu znanja, roba, usluga i rada može naciji jamčiti napredak i blagostanje, jedan od uvjeta slobode i mogućnosti njezina uživanja. Ova knjiga, koju danas predstavljamo našoj šumarskoj stručnoj javnosti, jedan je od prinosa takvome cilju. Promocija održana 22. svibnja 1998. u 12 sati u dvorani Hrvatskoga šumarskog društva. Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi (recenzija djela) |