DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ACTA FACULTATIS ECOLOGIAE ZVOLEN, Zbornik slovačog Fakulteta ekologije i environmentalistike Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, 1996. sadrži ove priloge: Kri žo, M.: Utjecaj egzogenih giberelina (GA3) na mirovanje pupova odabranih vrsta drveća, N i č, J.: Istraživanje promjena u sinuzijalnom kompleksu podrasta skupine šumskih tipova Fageto abietum više zone, Kmet´ , J., Blaho , J.: Sadržaj fotosintetičkih pigmenata u iglicama smreke (Picea abies Ih.I Karst.) iz raznih nadmorskih visina, Jaloviar, P., Kmet´, J.: Sumskouzgojni i fiziološki aspekti smrekovih sastojina oštećenih od imisija na području šumarije Sihla, Dubova, M., Bublinec, E.: Kakvoća površinskih voda u rukavcu Dunava na području Gabčikovo, Repa č , I.: Utjecaj mješavine šumskog listinca i komposta u mineralnim tlima na rast i stvaranje mikorize na smrekinim sjemenjacima golog korjena, San i ga, M.: Struktura sastojine u poodmaklom stadiju prelaza u prebornu šumu, Reh , J.: Rast, razvoj i zaliha prirodne mješovite šume u rezervatu prirode Jedlinka, Saniga , M., S zan y i, O.: Dinamika prirodne obnove u odabranim tipovima prebornih šuma, G u b k a, K.: Sastojinska struktura gornje granice šume u ovisnosti o ekspoziciji i nadmorskoj visini, Hladik, M, Sedmak, R.: Utjecaj prorjedana strukturu i proizvodnju bukove sastojine (na primjeru trajne pokusne plohe Poruba), Smelko , S.: Nasumični načini utvrđivanja plošnih udjela kvalitativnih i kvantitativnih značajki stanja šume i njihova moguća točnost, S cheer , L´.: Modeli procjene nekih karakteristika stanja šume na temelju satelitskih snimaka, Zihvalnik, S., Tunäk, D.: Poligonizacija u šumovitim područjima pomoću elektroničkih tahimetara, Pavličkova, A., Frandel, M.: Utjecaj uskladištenja dendrokronološkog materijala na veličinu radij alnog prirasta, Garaj , R: Trofejna kakvoća muflona (Ovis musimon Pali.) u Slovačkoj, Jakubis , M.: Istraživanja o bujičnim karakteristikama pritoka vodnog bazena Hrinova u području zaštićenog krajolika Poljana, rezervata biosfere, Koren , J.: Površinsko otjecanje i vodna erozija šumskog tla oštećenog privlačenjem traktora s kotačima, Lukač , T.: Stabilnost, mobilnost i djelotvornost malog traktora s kotačima MKT 6x6, Tuček , J.: Prikupljanje empiričkog materijala za modeliranje dimenzija smrekinih grana, Demko , J.: Toplina spaljivanja smole četinastih vrsta drveća, Marko , J.: Studij geometrije oruđa bezivernogreznog mehanizma, Mikleš , M.: Stabilnost šumskih tegljača na padinama, Smrtnik, J., Abdusalamovovä, V.: Procjena potražnje drva u Republici Slovačkoj. I. Mikloš MONTI E BOSCHI, 1. siječanj- veljača 1998. Bounous G., Giacalone G., Mondo M.: Aktualna situacija i problematika uzgajanja kestena u pokrajini Cuneo U sjeverozapadnoj Italiji pitomi je kesten vrijedan prirodni resurs i karakterističan element njezina krajobraza. Povećano zanimanje za proizvodnju kvalitetnih plodova i preradu drva potaklo je istraživanja u pokrajini Cuneo sa ciljem da se utvrde opće značajke nasada, površina, proizvodnja, zdravstveno stanje sastojina i komercijalni aspekt proizvodnje. Rezultati istraživanja pokazali su da kesten zaprema površinu od oko 25.000 ha s ukupnom proizvodnjom od 8.400 tona u godini 1996. Većina kestenika starija je od 40 godina. Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i tintana bolest (Phytophthora spp.) još su uvijek čimbenici koji ograničavaju proizvodnju. U pokrajini postoji vrlo velika genetička raznolikost. Utvrđena su 43 kultivara ili ekotipova, koji se odlikuju specifičnom kakvoćom plodova pa se koriste za kandiranje, pečenje, kuhanje, kao suhi plodovi i kao brašno. LaMarca 0.,Gambi L.,Pignatti G.,Sanesi G.: Istraživanja vegetacije i staništa na jednom odlagalištu otpada podvrgnutom rekultivaciji Prikazani su rezultati petogodišnjih opažanja (19921996) na nekoliko nasada zeljastih biljaka, grmova i dr |