DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 61     <-- 61 -->        PDF

jezda nomadskih stočara iz Bosne i Hercegovine na
naša polja i šumske površine.


To lijepo ilustrira fotografija kojom je kolega Starčević
opremio članak, nastala, pretpostavljam, u to vrijeme.


Brigu o suzbijanju zaraznih bolesti i parazitnih oboljenja
prepustimo stručnim veterinarskim službama.


Sukladno odredbama Pravilnika o sporednim šumskim
proizvodima u Planu je propisano da za stoku na ispaši
vlasnik mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju.


Plan korištenja šuma i šumskih zemljišta donio je
Upravni odbor "Hrvatskih šuma" p. o. Zagreb na sjednici
održanoj 23. prosinca 1997. godine.


Ponoviti cu s


Rubrika "Izazovi i suprotstavljanja" u našem stručnom
glasilu, plodje mojih nastojanja da se stručno, slobodno
i moralno razmišljanje suprotstavi okvirima
naših šumarskih propisa i shvaćanja u onim dijelovima
gdje su propisi ili naši pogledi pregaženi od vremena ili
su u suprotnosti s razvojem šumarske i ekološke misli.


Sigurno se s manje stresova, kroz život prolazi uz
bezpogovorno izvršavanje naredbi i poštivanje propisa.
Ova rubrika, s povratkom slobode, otvara prostor za
slobodu iskazivanja osobnih ideja i pogleda te mogućnost
njihovom suprotstavljanju.


Zato, uvaženi kolega Milkoviću, ja se člankom


o paši, žirenju i brstu u šumama, ne suprotstavljam Vama,
već pojavi, koja je naslijeđe duboko urezano u naš
mentalitet.
Ja znam da Zakon o šumama, pa onda i svi propisi u
njegovoj provedbi, nose sa sobom taj, usudio bih se
reći, preživjeli odnos stoka - šuma (na nesreću ne samo
to) pa sam digao svoj glas protiv.


KNJIGE I ČASOPISI


ČIJE JE 1


PRIRUČNIK ZA PREPOZNAVANJE


Za štetu koju počini divljač odgovoran je ovlaštenik
prava lova u lovištu u kojem ta divljač stalno živi...
Štetu koju nanese zaštićena životinja dužna je nadoknaditi
država.


Ovim je odredbama pitanje naknade štete, kada se
radi o divljači, odredio zakon o lovu (Narodne novine
10/1994.) odnosno Zakon o zaštiti prirode (Narodne
novine 30/1994.) kada je u pitanju zaštićena životinjska
vrsta.


Mišljenja smo da će primjena njegovih odredbi značiti
napredak u odnosu na stanje koje smo, kada se radi


o korištenju šumskih površina za potrebe stočarstva,
imali prije njegove izrade i donošenja.
Otvoreni smo za razgovor o ovoj temi, i spremni prihvatiti
sve prijedloge koji bi doprinijeli daljnjem napretku
u rješavanju problematike korištenja šumskih
površina za potrebe stočarstva.


Ivica Milković, dipl. inž. šum.


je; PROTIV!


Kada bi samo kao država i struka malo više htjeli,
mogli bismo barem prostornim planovima razgraničiti
šumske površine od površina namijenjenih stoci ili poljoprivredi.
Ovako smo svjedoci prisutnosti svinja i stoke
u lužnjakovim sastojinama Posavine, s ogromnim
štetama u pomlađivanju te "pustopašice" ovaca na našim
otocima i brstu koza na Velebitu ili Biokovu, koji
smo proglasili parkom prirode.


Citirat ću samo jednu rečenicu iz mog članka u Šumarskom
listu br. 3-4/1998. godine:


"Kako ne bi bili isključivi u raspravi o problemu paše,
žirenja i brsta u (državnim) šumama Hrvatske, sigurno
je da uvijek postoje rješenja koja najmanje destabiliziraju
šumske ekosustave, pa sve do socijalnih ili
političkih potresa na razini Hrvatske ".


I dodatak za kraj. U takva rješenja treba uložiti osim
struke, ljubavi i morala, još i nešto više smjelosti.


Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.


O DJELO?
TRAGOVA PREDATORA NA ŽRTVI


Sam način i postupak utvrđivanja štete koju nanese
divljač ili zaštićena životinja, posebno postupanje oštećenika,
obavljanje očevida i postupanje stručne osobe
koja provodi očevid (vještak) razrađen je posebnim
Naputkom o postupku utvrđivanja štete koju nanese
predator Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. U
njemu je još istaknuto da utvrđivanje činjenica u svezi s
nastalom štetom, posebno počinitelja štete, utvrđuje
vještak koji za to postupanje ima ovlaštenje imenovane
Državne uprave.