DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 59     <-- 59 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


O PAŠI, ŽIRENJU I BRSTU 1


U "Šumarskom listu" br. 3-4/1998. u rubrici "Izazovi
i suprotstavljanja" objavljenje članak "O paši, žirenju
i brstu u šumama; za ili protiv?"


Cijenjeni kolega Tomislav Starčević , dipl. inž.
šum. u navedenom članku kritički se osvrnuo na Plan
korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke,
iznio svoja razmišljanja i pozvao na dobronamjernu,
javnu i stručnu raspravu o ovoj temi.


U članku su, igrom slučaja, prezentirani i netočni
podaci, koji kod čitateljstva stvaraju krivu sliku o
rješenjima koja su u Planu ponuđena.


Iako sam rukovodio poslovima na izradi navedenog
Plana, ponukan sam pojasniti okolnosti njegovoga nastanka,
odredbe i stručnu utemeljenost.


Plan korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu
stoke izradila je Služba za uređivanje šuma u suradnji s
Odjelima za uređivanje šuma i Šumarijama.


Citirani dopis Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
bio je samo poticaj, ali ne i jedini razlog njegove
izrade.


Izrada "Plana korištenja šuma i šumskih zemljišta
za ispašu stoke" jedna je od obveza "Hrvatskih šuma"


p. o. Zagreb, koja, između ostalog, slijedi iz "Programa
razvoja (1991-2025 god.).
Kolega Starčevi ć citirao je dijelove navedenog
Programa s kojima sam, također, u cijelosti suglasan.
Međutim, promaklo mu je spomenuti poglavlje 5.5.
Sporedni šumski proizvodi (str. 114).


Zbog nedostatka prostora neću citirati cijelo poglavlje
već samo dio koji glasi:


"Da bi korištenje sporednih šumskih proizvoda bilo
u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja
JP "Hrvatske šume " učinit će sljedeće:


snimiti stanje korištenja sporednih šumskih proizvoda
po upravama šuma,


iskazati mogućnosti korištenja sporednih proizvoda
po vrstama (plodine, ljekovito bilje, gljive, humus,
mahovine, pijesak, šljunak, kamen, smolarenje,
pašarenje, žirenje, brst i dr.),


izraditi opći akt kojim će se regulirati korištenje
sporednih šumskih proizvoda,


izraditi programe za povećanje proizvodnje tržišno
atraktivnih sporednih šumskih proizvoda,


izučiti mogućnost uključivanja privatnog poduzetništva
u proizvodnju i korištenje sporednih šumskih
proizvoda,
ŠUMAMA; ZA ILI PROTIV?


surađivati sa općinskim skupštinama i županijama
oko donošenja sličnih akata i programa za privatne
šume. "
Citirani tekst ujedno je i odgovor na drugo pitanje
cijenjenog kolege Starčevića.


Kod izrade elaborata uzete su u obzir odredbe Zakona
o šumama, Zakona o lovu, Zakona o zaštiti prirode,
Pravilnika o uređivanju šuma, Pravilnika o korištenju
sporednih šumskih proizvoda i Sumskogospodarske
osnove područja te propisi osnova gospodarenja i programa
za gospodarenje šumama.


Isto tako, pri njegovoj izradi koristili smo više znanstvenih
i stručnih radova iz ovog područja.
Planom je precizno definirano sljedeće:


lokacije koje su predviđene za neki od načina korištenja
(žirenje, ispaša, brst). Za svaku od predviđenih
lokacija navedena je površina, gospodarska jedinica,
odsjek, uređajni razred, dob sastojine i predviđeni
način korištenja. Neuređene površine prikazane
su na priloženim kartama;


razdoblje u godini tijekom kojega je dopušteno korištenje;


maksimalni dopušteni intenzitet korištenja. Odlukom
upravitelja Uprave šuma određuje se, ovisno o
stanišnim prilikama, intenzitet korištenja za svaku
pojedinu površinu. Maksimalni broj grla po jedinici
površine određenje na temelju raspoloživih spoznaja
iz tog područja (šumarski priručnik, rezultati istraživanja
Vrdolj ak &Topić iTopić &Šupe);


uvjeti i način korištenja;


način ustupanja površina na korištenje.
Predviđeno je godišnje revidiranje i usklađivanje
Plana.


Kroz navedene odredbe nastojali smo "krasne misli"
iz uvodnog dijela pretočiti u stvarnost. Vjerujemo
da smo, makar dijelom, u tome i uspjeli.


Pri razradi odredbi plana imali smo na umu i misao
napisanu u članku "Korištenje degradiranih šumskih
površina na kršu za potrebe stočarstva" (Vrdolja k &
Topić , Šumarski list 1990), a u svezi s ulogom šumarskih
stručnjaka u razvoju stočarske proizvodnje na degradiranom
kršu:


"Iz ovoga proizlazi da je zadatak šumarstva da na
površinama namijenjenim stočarskoj proizvodnji kojima
ono upravlja uspostavit takav način gospodarenja
kojim će se sjedne strane osigurati što veća i kvalitetni