DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BHLJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski listbr. 5-6, CXXII (1998). 245-260 Iz toga vremena je zanimljivo izvješće Getza (dopis iz 1968.), koje oslikava tadašnji stav LŠG "Jelen" prema Zakonu, Zagrebu i njegovim znanstvenim institucijama. Izvješće je upućeno Republičkom zavodu za zaštitu prirode i Institutu za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, a u njemu je opisan slučaj protjerivanja Vladimira Pfeiffera*42 poznatog zaštitnika prirode i ptica s područja Kopačkoga rita. Pfeiffer je namjeravao hvatati i prstenovati ptice u svezi s jednim višegodišnjim projektom Renate i Drage Rucnera, što je samo djelomično obavljeno, jer je po nalogu direktora "Jelena" morao prekinuti posao, napustiti Kopački rit i Baranju. U razdoblju od 1967 do 1990. godine, područje Zoorezervata i Parka prirode bilo je pod neprekidnim pritiskom zvjerokradica, sakupljača životinja za zoološke vrtove (Getz , 1972), ribokradica (udičara i "mrežara") (Getz, 1973). No, najveća je opasnost prijetila od (i još i danas nije otklonjena) od vodograđevnih radova*43 (Getz , 1990), na obrambenim nasipima, koji su u spomenutom razdoblju i u prošlosti izazivali najveće štete i promjene u ekosustavu, ugrozivši njegov životinjski svijet posebice ptice močvarice. Također nije otklonjena opasnost od izgradnje vodne stepenice "Osijek" na 30 r.km, kao i novoga Osijeka na lijevoj obali Drave, zbog kojih će biti prekinut ekološki kontinuitet dunavsko- dravskog zaobalja te povećan pritisak civilizacije na rubnim dijelovima Zoorezervata (Getz , 1988). Nakon prestanka rada ONI-a u Bilju, mnogi znanstvenici nastavljaju započeta istraživanja u okviru Pedagoškog, Tehnološko-prehrambenog, Poljoprivrednog i drugih fakulteta i sveučilišta u bivšoj Jugoslaviji i sada Hrvatskoj. Nažalost, mnogi su se prestali baviti is RASPRAVA I Rad na ovoj temi zahtijevlo bi više vremena. Pri obradi teme poslužili smo se objavljenim radovima, poznatom povijesnom faktografijom, usmenim priopćenjima osoba koje su veći dio svoga života proveli u Baranji ili bili poslovno i na neki drugi način povezani s Kopačkim ritom. traživačkim radom. Istraživanjima faune i flore Kopačkoga rita i njihovom zaštitom bavi se danas oko pedesetak istraživača, koji povremeno objavljaju svoje radove u domaćim, i u inozemnim znanstvenim časopisima. Područja njihovih istraživanja su različita. Tako npr. mikrobe slatkih voda istražuje: Živanović, Kalinović, Todorović, Stilinović; više i niže biljne zajednice: Topić, Rauš,Gucunski, ekologijom slatkovodnih ekosustava (limnologijom) bave se: G u c u n ski, Mihalj ević, Horvatić, Cesar, Mišetić, Popović J., Surmanović, Seleši, Brajović, Čačić; oblice {Nematoda) istražuje: Vidaković, Šamota, Ivezić, Raspudić, Milaković, Popadić ; maločetinjašc (Oligochaeta): Jelić; pijavice (Hirudinea): Mikuska J., dvokrilce (Diptera): Merdić, Mikuska J., griziicc (Psocoptera): Kalinović, Günther, ribu (Pisces): Mikuska J., Popovi ć J.,ptice (Aves): Getz,Mikuska J., Mikuska T.,Lakatoš,Ham,Ouweneel, Robert D. i B. Mo en; male sisavce (Micromammalia): Mikuska J., Vuković; sisavce - lovna divljač: Brna,Nikolandić, Manojlović, Urošević; problematikom zaštite prirode bave se: Mikulić, Getz, Mikuska J. Jedan dio istraživača bivšeg LSG "Jelen" i Uprave šuma Osijek nastavio je započeta istraživanja pri Znanstvenoj jedinici "Bilje" (Centar za znanstvena istraživanja u lovstvu), koja je osnovana 19. travnja. 1986. godine, uz financijsku potporu bivšeg LSG "Jelen" i kasnije od 1. siječnja 1991. JP "Hrvatske šume" i Ministarstva znanosti, tehnologije, informatike iz Zagreba. Prestala je s radom 1993. godine, odlukom JP "Hrvatskih šuma" o pripajanju Šumarskom institutu u Jastrebarskom. ZAKLJUČCI Neke naše tvrdnje zasnivaju se na subjektivnoj procjeni i iskustvu sa suprotnom stranom, korisnicima lovišta i Kopačkog rita, a koji zbog svojih interesa nisu mogli podržati namjere zaštite prirode. Ovaj rad treba shvatiti i kao pokušaj povijesnog sučeljavanja politike, agrara, šumarstva i lovstva sa zašti *4: Institut za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za ornitologiju zatražio je odobrenje od Republičkog zavoda za zaštitu prirode i LŠG "Jelena" za hvatanje i prstenovanje ptiea. U zahtjevu je bilo naznačeno da će Vladimir Pfeiffer suradnik Instituta boraviti na području Kopačkoga rita tijekom studenoga 1968. godine, pa se moli za pomoć pri obilasku područja i nužnoj opremi za kretanje kroz rit (čamac, vesla itd.). Budući da LŠG "Jelen" nije odgovorio u zakonskom roku, smatralo se daje izostanak odgovora znak odobravanja. Istog mišljenja bio je Sime Mil et ić, ondašnji voditelj Zajedničkih službi u Bilju. Pfeiffer je zajedno sGetzom boravio na području Kopačkog rita od 15. do 28. studenog 1968. godine, kada je po nalogu direktora LŠG "Jelen" u pratnji lugara doslovce otjeran iz Kopačkoga rita i Baranje. U tom kratkom razdoblju, sa suvremenim japanskim mrežama uhvaćeno je 213 ptica od 35 vrsta. Kasnije dobijeni nalazi dopunili su neka saznanja o migraciji divljih pataka. *45 Tako napr. zbog rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačevo" (od 1980-1984) na dionici kod Ribnjaka "Podunavlje", bile su zasipane prinasipne bare, okupljalište močvarica; nastalo je jezero "Rupa" koje je privuklo brojne ribokradice. Nadalje, zbog izgradnje dionice nasipa "Drava-Dunav" (od 1967 - 1971) u dužini od 6,5 km bio je probijen (bagerom) hulovski prag, zbog čega je presušilo Kopačko jezero. Kasnije nakon pokušaja podizanja praga na kotu +0,80 m bagerskim nasipavanjem pijeskom iz Dunava, došlo je do opličavanja južnoga dijela Kopačkoga jezera. Propao je i pokušaj gradnje praga s fašinskim šibljcm i kamenom, koji je voda raznijela, stvorivši istovremeno veći liman koji je ugrozio staru (više od 100 godina) ribarsku kuću "Hulovo". Bilo je i drugih slučajeva. |