DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 51     <-- 51 -->        PDF

D. Cici/: ZAŠTITA PRIRODE BELJSK.OGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list hr. 5 6. (XXII (1998). 245-260
loga) interno zaštitio područje proglasivši ga Prirodnim že zaključiti iz uvodnika A. Pongratza u prvom broju
zaštićenim područjem (Naturschutzgebiete), što se mo-"Albertine".*27


NASTANAK SAVEZNIH LOVIŠTA (1952.) I UPRAVLJANOG
PRIRODNOG REZERVATA (1967)
(Lovište "Belje" 1945-1951.; LŠG "Jelen" 1952-1990)


Nastankom Titove Jugoslavije, cijelo je područje, a
posebno divljač (jelenska, srneća, divlje svinje) izložena
nemilom progonu i zatiranju. Tko god da se ćutio
lovcem, ribolovcem ili je imao druge nečiste namjere,
našao bi se na ovom području i uzimao od prirode stoje
htio. Nitko to nije branio. Posebno privilegirana kasta
bili su ondašnji borci - "drugovi". Ulazili su u Kopački
rit i druge dijelove beljskoga lovišta kada su htjeli, lovili
su sve što im je došlo pod pušku, na udicu ili u mrežu.


Danas je teško objektivno objasniti sve motive koji
su doveli do izdvajanja šuma i lovišta iz sustava "Belja".
Razloge i objašnjenja imao je LŠG "Jelen" ("Jelen",
Jubilarno izdanje u povodu 25 godina rada LŠG
"Jelen". 1977). "Do izdvajanja šumskoga kompleksa iz
sastava "Belja" došlo je uslijed neravnopravnog položaja
šumarstva i lovstva u odnosu na poljoprivredu. U
cilju podmirenja velikih rashoda u poljoprivrednoj
proizvodnji vršila se neracionalna i prekomjerna
sječa i iskorištavanje šumskog fonda, istovremeno za
obnovu šuma i razvoj lovstva davala su se neznatna
sredstva stoje dovelo do pojave velikih površina
bez šume .... nije se poklanjala pažnja uređenju lovnih
terena i objekata dok se s fondom divljači nije organizirano
gospodarilo."


Da lije zaista bio u pitanju nemar čelnih ljudi PIK-a
"Belje", određeno nerazumjevanje i neshvaćanje vrijednosti
šuma, divljači, ili su postojali neki drugi razlozi?
U svakom slučaju oni koji su pokrenuli proces za izdvajanjem
lovišta i šuma iz sustava "Belja", danas nisu
živi, ili ako jesu, nemaju prilike da o tome govore, ili
neće s razlogom.


Od 1950. do 1954. godine raznim odlukama, rješenjima
i si. državno-pravnim aktima Vlada Narodne Republike
Hrvatske i Vlada Federativne Narodne Repu


blike Jugoslavije odvajaju i spajaju šumska gospodarstva
i njihove dijelove u jedinstveno lovno-šumsko područje,
tako da će do kraja listopada dozrijeti trenutak
za osnivanje Uprave saveznih lovišta "Jelen" - Beograd*
2", samostalnoga poduzeća, koje će 1959. godine
dobiti naziv Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen".


U to vrijeme PIK "Belje" zalagao se za isušivanje
Kopačkoga rita; predlagala se sječa šuma Haljevo i Kozarac
(Koha) s ciljem dobijanja novih poljorpivrednih
oranica. Po jednom francuskom projektu hidromelioracija
iz prošloga stoljeća, trasa glavnoga nasipa trebala
je ići neposredno uz obalu Dunava i Drave. Daje kojim
slučajem došlo do realizacije projekta, danas gotovo i
ne bi bilo Kopačkoga rita. Na jednom sastanku s čelnicima
"Belja", Josip Broz*2´´je predložio modernizaciju
poljodjelstva, uvođenje suvremene tehnologije u
proizvodnju ratarskih kultura, modernizaciju strojnoga
parka i si., umjesto isušivanja Kopačkoga rita i uklanjanja
šuma Haljevo i Kozarac. Sasvim sigurno daje u
svemu tome postojao i osobni interes Josipa Broza i
njegovih čelnih ljudi ondašnjega političkog etablissementa.
Ustalom osobni interes lovca koji je u jednom
trenutku povijesti bio usmjeren težnji osnivanja velikoga
lovišta zbog ugode i zadovoljstva malobrojnih,
odabranih iz svjetskog i domaćeg "Jet-Seta", doveo je
do učinkovite zaštite današnjega Kopačkog rita.


Nastavljajući tradiciju europskoga lovstva, kojega
su začetnici mađarsko-tešenski Habsburzi, LŠG "Jelen"
je nažalost, unatoč proklamiranom bratstvu i jedinstvu
svih južnih Slavena, provodio određenu pro-srpsku
politiku, favorizirajući sve stoje dolazilo iz Srbije i
Beograda, a na štetu ostalih naroda i narodnosti bivše
Jugoslavije. Veći dio visoko obrazovnog osoblja "Jelen"
dolazio je s beograskog Sveučilišta. Malo je bilo


*:7 Ertzhcrzog Albrecht deklarierte nich nur grosse Teile der Herschaft Bellyc Naturschutzgebiete, sonder verlieh auf seinem entschiedenen
Wunsche Ausdruck, an dieser Stelle eine biologische Forschungsstatiton zu errichtet
*lx U prosincu 1944. godine beljske šume i lovište preuzima Direkcija šuma u Somboru (Vojvodina). Rješenjem Ministarstva poljoprivrede
FNR Jugoslavije (od 2.11.1945) ponovno se vraćaju "Bclju". Na temelju tog rješenja Glavna uprava državnoga dobra "Belje" osniva šumsko
odjeljenje koje upravlja šumama i lovištem do 1. 1. 1950., kada je osnovano Šumsko gospodarstvo "Košutnjak", kao samostalna poslovna jedinica
u sastavu "Belja". Slijedi Rješenje Vlade FNRJ br. IV-0444 od 4. 2. 1952., kojim se Savezna lovišta pri Savjetu za poljoprivredu i
šumarstvo prenose na Vladu FNRJ, zatim nekako u isto vrijeme Generalni sekretar Vlade FNRJ odlukom br. IV-521/52 od 22. 3. 1952. predaje
Vladi NR Srbije dio iločkog lovišta "Srijemski borac", koji se nalazi na teritoriju NR Srbije, dok je sva ostala lovišta zadržao u Predsjedništvu
Vlade FNRJ u Upravi saveznih lovišta. Zatim Vlada NR Hrvatske Rješenjem POV 287/52 od 2.06.1952. prenosi na Vladu FNRJ:
Poljoprivredno dobro "Zlatna Greda" (Kneževi Vinogradi), Preduzeće za ribolov i preradu ribe "Dunav" u Apatinu, sa svim ribolovnim vodama
osim Stare Drave (Biljski rit - Dravica) i dunavca na Puškašu, Šumsko gospodarstvo "Košutnjak" (Bilje) osim šuma Šarkanj, Busiklica,
Haljevo, Biljski rit i pilane u Kneževu. Vlada FNRJ Rješenjem br. 1V-2590 od 28.07.1952. proglašava Upravu saveznih lovišta - Beograd privrednom
ustanovom sa samostalnim poslovanjem. Slijedi, Rješenje Saveznog izvršnog vijeća (SIV) br. 431 od 18. 10. 1954., kojim se ukida
spomenuta Uprava saveznih lovišta i osniva Uprava uzgajališta divljači "Jelen"-Bcograd sa samostalnim financiranjem. Tek 1959. godine
Rješenjem SIV-a R. p. br. 295 od 24.11.1959. Uprava uzgajališta divljači "Jelen" mijenja naziv u Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen"-Beograd.
*-" Josip Broz, političar, predsjednik SR Jugoslavije od 1945.-1980.g.