DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 207-21 I UDK 630* 188.001 (Quercus ilex L.) FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZĐAZELENIH ŠUMA ČESMINE {Querem ilex L.) NA OTOKU ČIOVU* PLANTSOCIOLOGICAL RESEARCHES OF THE EVERGREEN HOLM-OAK (Quercus ilex L.) FORESTS ON THE ISLAND OF ČIOVO (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U raduje izvršena fltocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma česmine (´Quercus ilex L.) na otoku Ciovu u središnjoj Dalmaciji. Istraživanja su pokazala da česminove šume na otoku Ciovu pripadaju asocijaciji Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985. Ključne r ij e ć i: Quercus i lex L., otok Čiovo, šumska vegetacija. UVOD - Introduction Onako kako je Rubić (1952) razdijelio otoke Hrobuhvaćene detaljnijim sintaksonomskim istraživanjivatskoga primorja, otok Čiovo spada u skupinu malema, već su analizirane tek preliminarno, dok je najveća nih otoka. Njegova površina iznosi 28,80 km2, a najviši pozornost posvećena vazdazelenim šumama česmine vrh dosiže visinu od 175 m nad morem, pa je sam otok (Quercus ilex). razmjerno nizak. Zanimljivo je naglasiti da iz središnjega dijela Dal Ako se izuzmu obrađene površine i površine mnomacije, pogotovo iz širega područja Trogirskog primorgobrojnih mjesta i naselja kuća za odmor, prirodnu, reja, o flornom sastavu i gradi česminovih šuma nema u alnu vegetaciju tvore uglavnom kamenjarski pašnjaci i objavljenoj literaturi nikakvih podataka. Kako bi se bar šume, dok vegetacija stjenjača zauzima tek neznatne donekle popunila navedena praznina, pristupilo se fitopovršine. cenološko-sintaksonomskim istraživanjima česmino vih šuma na otoku Čiovu, gdje su one na nekoliko loka Šumsku vegetaciju izgrađuju dva fiziografski razli liteta razmjerno dobro razvijene, iako sastojine meto čita vegetacijska oblika: šume česmine - Quercus ilex i dološki pogodne za fitocenološku analizu ne zauzimaju šume alepskog bora - Pinus halepensis. Kako su šume velike površine. Pokazalo se da česminove šume na alepskoga bora najvećim dijelom subspontane, a proši otoku Čiovu pripadaju čistoj vazdazelenoj šumi česmi rile su se i na mnogobrojne površine napuštenih poljo ne - as. Myrto-Quercetum ilicis. privrednih kultura (vinograda, maslinika), za sada nisu MATERIJAL I METODE - Material and methods Na temelju višekratnih terenskih obilazaka otoka sječe i paše, šumska se vegetacija nalazi danas u razliČiova, moglo se uočiti daje taj otok tijekom povijesti čitim fazama progresivne sukcesije, pa zbog toga nije bio pod jakim utjecajem čovjeka, što se nepovoljno postojao veliki izbor sastojina za florističku analizu. odrazilo na šumski vegetacijski pokrov. Smanjenjem Malene, razmjerno dobro sačuvane i razvijene sastoji ne analizirane su na lokalitetu Sv. Križ, dok je u zapa* Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D-5 dnom dijelu otoka u području Okruga donjeg bilo mo** Prof. drsc. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb guće analizirati nekoliko razmjerno dobro sačuvanih ***Mr se. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i obrazovnih područja, Teslina 12, 21000 Split sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
1. Trinajslić. .1. Kamenjarin: FITOCKNOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDA/KLENU I ŠUMA.. Šumarski lislbr. 5 6. CXX11 (1998). 207-211 U sastojinama izabranim za fitocenološku analizu detaljnije analize antropogeih utjecaja skupina pratiliodređene su fitocenološke snimke veličine 200 m2, ca, raščlanjena je na elemente reda Quercetalia pubessamo jednom 100 nr, a florni sastav procijenjen je precentis, te razreda Erico-Cistetea i Paliuretea. ma standardnoj metodi Zürich-Montpellier. Radi što AS. MYRTO-QUERCETUM ILICIS NA OTOKU CIOVU Čiste, vazdazelenc šume česmine s mirtom (Myrto-Žedno u središnjem dijelu otoka. Snimke 3-6 odnose se Quercetum ilicis) proučavane su na otoku Ciovu na dva na Okrug donji, lokalitet Kava u zapadnom dijelu otoizolirana lokaliteta - Sv. Križ i Okrug donji - a njen je ka. U oba slučaja radi se o sastojinama s jasno razvijeflorni sastav prikazan na temelju 6 fitocenoloških sninim slojem drveća razvijenim iz panja, ali površine u maka ujedinjenih u Tablicu 1, Snimke 1 i 2 odnose se posljednje vrijeme nisu bile utjccane sječom. na područje Sv. Križ, iz sastojina s lijeve strane ceste za Tablica As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić) Trinajstić 1985 Broj snimke (Nr. of veget. record): Nalazište (Locality): Veličina snimke (Size veget. record): Broj vrsta (Nr. of spec, pro veget. record): 1 Sv.B 200 18 2 Lriž 200 17 3 200 26 4 5 Okrug donji 100 23 200 21 6 200 22 I 21 Karakt. vrste asocijacije (char.ass): B Myrtus communis C Myrtus communis 1.3 1.2 + 2.3 +2 3.3 +3 6 1 Diferencijalne vrste asocijacije (dif.ass.): B Prasium majus Juniperus phoenicea Olea europaea Ephedra campylopoda Olea sylvestris +2 1.2 +2 +3 +2 +2 + + + +2 4 2 2 1 1 Karakt. vrste sveze (char.all.) Quercion ilicis, reda (char.order) Onercetalia ilicis i razreda (char, class) Quercetea ilicis: A Quercus ilex 1.1 4.1 1.1 1.1 4.1 4.3 6 Pinus halepensis Juniperus oxycedrus B Quercus ilex 2.4 3.3 3.3 3.3 1.1 + 3.3 1.3 1 1 6 Pistacia lentiscus +3 1.3 1.2 +2 1.2 1.3 6 Juniperus oxycedrus +2 + 1.2 + +2 + 6 Phillyrea media Juniperus macrocarpa Spartium junceum Lonicera implexa Rosa sempervirens 1.3 +2 + 1.3 (+) 1.2 +2 +2 +2 + + +3 +2 +3 +2 + + 5 5 4 2 1 Viburnum tinus + 1 Arbutus unedo + 1 Osyris alba + 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Kamenjarin: ITTOCHNOLOSKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZHLHNIH ŠUMA... Šumarski liši hr. 5 6, CXXI1 (I 9´)X), 207-2 I 1 Tablica 1 (Nastavak) 1 2 Sv. Križ Broj snimke (Nr. of veget. record): Nalazište (Locality): Veličina snimke (Size veget. record): Broj vrsta (Nr. of spec, pro veget. record): Laurus nobilis C Rubia peregrina Carex distachya Asparagus acutifolius Smilax asper a Cyclamen repandum Ruscus aculeatus Clematis flammula Allium subhirsutum Quercus ilex Viburnum tinus Arum italicum Teucrium flavum Pratilice (Comp.): Elementi Quercetaliapubescentis: B Coronilla emeroides Fraxinus ornus Fraxinus ornus C Tamus communis Elementi Erico-Cistetea: C Cistus incanus subsp. creticus Cistus salvifolius Cistus monspeliensis Doiycnium hirsutum Elementi Paliuretea: B Rubus dalmatinus Prunus mahaleb Paliurus spina-christi Ostale (Others): C Brachypodium retusum Salvia officinalis Ceterach officinarum Helictotrichon con volutum Biarum tenuifolium Geranium purpureum 3 200 26 1.3 +2 1.1 2.3 +2 + + +2 + + +2 + 2.3 +2 +2 + + 4 Okrug 100 23 + +2 + + + + + + + +2 +2 +2 1.3 + 5 donj i 200 21 1.3 +2 + 2.3 +3 + 1.2 + + +2 200 18 1.3 1.2 + 1.3 1.2 3.3 + + . 2.2 +2 +2 + 200 17 1.3 1.2 1.2 2.3 2.3 4.4 . . . + 1.2 + + +2 6 200 22 + +3 +2 + 3.4 2.3 + 1.3 + 1.3 + 1.3 1.2 + +3 E 21 1 6 6 6 5 5 4 4 3 1 1 1 1 6 1 1 5 2 2 1 1 3 2 1 4 2 1 1 1 1 A - Sloj drveća (Trees); B - Sloj grmlja (Shrubs); C - Sloj niskog rašća (Herbs) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCHNOLOŠKO-S1NTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZELENIH ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, C´XXII (1998), 207-211 ANALIZA FLORNOG SASTAVA - Analysis of the floral composition Florni sastav as. Myrto-Quercetum ilicis prikazan na tablici 1, na temelju 6 fitocenoloških snimaka obuhvaća sveukupno 45 vrsta, dok pojedine snimke obuhvaćaju 17-26 vrsta ili prosječno 21,2 vrste. Za pojedine sintaksone karakteristično je 29 vrsta, a skupina pratilica zastupljena je sa 16 vrsta. U preko 50% snimaka zabilježeno je 18 vrsta, od toga samo 2 vrste među pratilicama. U samo po jednoj snimci zabilježeno je 18 vrsta ili 40%, od toga u skupinama pojedinih sintaksona 10 vrsta ili ± 22%, a medu pratilicama 8 vrsta ili ± 18%. RASPRAVA Nedavno je izvršena fitocenološko-sintaksonomska analiza česminovih šuma na Kozjaku kraj Splita (usp. Trinajstić i Kamenjarin 1997), gdje su razvijene dvije česminove zajednice - Orno-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis. Na otoku Čiovu razvijena je treća česminova šumska zajednica - as. Myrto-Quercetum ilicis. Za nju je, kako je to već više puta istaknuto, u prvom redu znakovito da u svom flornom sastavu praktički ne sadrži listopadne šumske elemente. Svojedobno smo najednom mjestu (Trinajstić 1985) u sintetskoj tablici prikazali florni sastav čistih vazdazelenih šuma česmine Myrto-Quercetum ilicis iz do tada proučenih lokaliteta na temelju podataka Horvatića (1963), Trinaj stića (1968), Zi. Pavletić (1972) iM. Hečimović (1982). Analizom zabilježenih lokaliteta lagano se može uočiti da je as. Myrto- Quercetum ilicis do sada poznata jedino iz otoka Hrvatskoga primorja. Medu kvarnerskim otocima poznata je iz otoka Paga (usp. Horvati ć 1963), a ovom prigodom možemo spomenuti daje ta šumska zajednica razvijena i na otoku Lošinju, kao i na susjednom otočiću Unijama, ali podaci o njenom flornom sastavu iz navedenih otoka još nisu objavljeni. Od sjevernodalmatinskih otoka as. Myrto-Quercetum ilicis bila je proučavana na otocima Ugljanu i Sestrunju (Horvatić 1963), dok najveći broj podataka potječe iz srednjodalmatinskih otoka Brača (Trinajstić 1990), Biševa (Zi. Pavletić 1972), Sveca (Trinajstić 1985), te južnodalmatinskih otoka Korčule (Trinajstić 1985), Lastova (Trinajstić 1968), Mljeta (Horvatić 1963, Trinajstić 1995), Lokruma (Horvatić 1963) i Šipana(M. Hečimović 1982). Na temelju citiranih podataka o flornom sastavu as. Myrto-Quercetum ilicis, može se uočiti da između otoka Kao dobro izražena karakteristična vrsta asocijacije ističe se mirta - Myrtus communis, a njoj se mogu pribrojiti i diferencijalne vrste asocijecije - indikatori tople i suhe klime - značajni za svezu Oleo-Ceratonion. U tom su smislu sastojine iz Sv. Križa (snimke 1-2) znatno mezofilnije, jer se razvijaju u zaštićenoj udolini sjeverne ekspozicije. Na razmjerno vlažnu mikroklimu upućuje i prisutnost vrste Viburnum tinus u snimci broj 1. - Discussion Ugljana na sjeveru i otoka Brača na jugu postoji jedna velika praznina, pa podaci o flornom sastavu navedene šumske zajednice na otoku Čiovu koji se ovom prigodom objavljuju, pridonose njenom poznavanju u trogirskom dijelu našega Primorja. Kad se još prikupe podaci iz otoka šibenskoga, arhipelaga, gdje je fitocenološki detaljno proučen jedino otok Murter, ali ni ti podaci još nisu na odgovarajući način objavljeni (usp. Pandža 1995), moći će se pristupiti detaljnijoj fitogeografskoj analizi flornoga sastava čistih, vazdazelenih šuma česmine as. Myrto-Quercetum ilicis u Hrvatskoj. Kako u pojedinim dijelovima Hrvatskoga primorja vazdazelene šume česmine stoje u sindinamskim odnosima sa šumama alepskog bora (Pinus halepensis), pobliža će fitocenološka analiza pokazati u kojim je dijelovima njena areala moguće bez većih poteškoća i s odgovarajućim uspjehom prevesti šume i kulture alepskog bora u vazdazelene šume česmine. U tom će smislu najveće značenje imati šume alepskoga bora i česmine (as. Querco ilicis-Pinetum dalmaicae) razvijene na dubokim tlima. Prevođenjem takvih šuma alepskoga bora određenim uzgojnim zahvatima u šume česmine, smanjila bi se opasnost od požara, a mjestimično i spriječilo širenje požara na veće površine. U nekim drugim slučajevima, posebice u najtoplijem i najsušem dijelu Hrvatskoga primorja, šume alepskoga bora sa sominom - as. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis treba smatrati terminalnim oblikom šumskoga pokrova, slično kao i u nekim drugim, klimatski analognim dijelovima Sredozemlja. To je ujedno ono područje u kojem su tijekom ljetnoga sušnog razdoblja šume alepskoga bora najosjetljivije na požar. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Irinajslic, .1. Kamcnjarin: ITIOI ´I NOI OSKO-S1NTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZELENIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 207-211 ZAKLJUČAK - Conclusion Otok Čiovo prema površini od 28,80 km2 spada među malene otoke srednjodalmatinske otočne skupine trogirskoga arhipelaga. O šumskoj vegetaciji toga otoka ne postoje nikakvi literaturni podaci, pa se ovim radom bar djelomično popunjava navedena praznina. Šumsku vegetaciju otoka Čiova izgrađuju šume česmine (Quercus ilex) i šume alepskoga bora (Pinus halepensis). Podrobnijoj fitocenološko-sintaksonomskoj analizi podvrgnute su za sada jedino šume česmine koje pripadaju asocijaciji Myrto-Quercetum ilicis. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazanje i analiziran na temelju 6 fitocenoloških snimaka iz područja Sv. Križ u središnjem dijelu otoka i područja Kava u Okrugu donjem, u zapadnom dijelu otoka. Sveukupno je registrirano 45 vrsta, od kojih je 29 vrsta karakterističnih za pojedine sintaksone i 16 vrsta uskupini pratilica. LITERATURA - References Hečimović , M., 1982: Vegetacija razreda Querce-Trinajstić , I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomtea ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu. Acta Bot. ski pregled vazdazelene šumske vegetacije razCroat. 41: 77-85. reda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom pri Horvatić , S., 1963: Biljnogeografski položaj i raš-morju Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31(2-3): 71-96. članjenje našega primorja u svjetlu suvremenih fitogeografskih istraživanja. Acta Bot. Croat. 22: Trinajstić , I., 1990: Šumska vegetacija otoka Bra27- 81. ča. Glasn. Šum. Pokuse 26: 183-205. Pandža , M., 1995: Floristička, fitocenološka i fito-Trinajstić , I., 1995: Vegetacijska značajke otoka geografska obilježja otoka Murtera. Magistarski Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena rad, mscr. Zagreb. valorizacija otoka Mljeta. Priopćenja: 247-269. Pavletić, Zi., 1972: Flora i vegetacija otoka Biševa. Trinajstić, I., Kamenj arin, J., 1997: Fitoceno- Diss. - mscr. Zagreb. loško-sintaksonomska analiza šuma česmine Rubić , I., 1952: Naši otoci na Jadranu. Novo doba. Quercus ilex L. na Kozjaku kraj Splita. Šum. list 121(3-4): 127-131. Split. Trinajstić , I., 1968: Šumska vegetacija otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 26/27: 43-51. SUMMARY: The forest vegetation on the island of Čiovo consist of two physiographically different vegetation types: the holm-oak - Quercus ilex forests and the Aleppo pine - Pinus halepensis -forests. In this work the plantsociological and syntaxonomical analysis of the evergreen holm-oak (Quercus ilex) forests has been made. The researches have shown that the holm-oak forests on the island of Čiovo belong to the association Myrto-Quercetum ilicis. This forest association has been studied on two localities: Sv. Križ in the central part of the island and in Okrug donji in the western part of the island. The floral composition of the ass. Myrto-Quercetum ilicis from the island of Čiovo is shown in table 1, on the basis of 6 plantsociological records. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 10 <-- 10 --> PDF |
8 GeoTeha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Elta R55 Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE S TAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/f ax 01/3735-178, tel 3730-036 |