DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 207-21 I UDK 630* 188.001 (Quercus ilex L.) FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZĐAZELENIH ŠUMA ČESMINE {Querem ilex L.) NA OTOKU ČIOVU* PLANTSOCIOLOGICAL RESEARCHES OF THE EVERGREEN HOLM-OAK (Quercus ilex L.) FORESTS ON THE ISLAND OF ČIOVO (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U raduje izvršena fltocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma česmine (´Quercus ilex L.) na otoku Ciovu u središnjoj Dalmaciji. Istraživanja su pokazala da česminove šume na otoku Ciovu pripadaju asocijaciji Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić 1985. Ključne r ij e ć i: Quercus i lex L., otok Čiovo, šumska vegetacija. UVOD - Introduction Onako kako je Rubić (1952) razdijelio otoke Hrobuhvaćene detaljnijim sintaksonomskim istraživanjivatskoga primorja, otok Čiovo spada u skupinu malema, već su analizirane tek preliminarno, dok je najveća nih otoka. Njegova površina iznosi 28,80 km2, a najviši pozornost posvećena vazdazelenim šumama česmine vrh dosiže visinu od 175 m nad morem, pa je sam otok (Quercus ilex). razmjerno nizak. Zanimljivo je naglasiti da iz središnjega dijela Dal Ako se izuzmu obrađene površine i površine mnomacije, pogotovo iz širega područja Trogirskog primorgobrojnih mjesta i naselja kuća za odmor, prirodnu, reja, o flornom sastavu i gradi česminovih šuma nema u alnu vegetaciju tvore uglavnom kamenjarski pašnjaci i objavljenoj literaturi nikakvih podataka. Kako bi se bar šume, dok vegetacija stjenjača zauzima tek neznatne donekle popunila navedena praznina, pristupilo se fitopovršine. cenološko-sintaksonomskim istraživanjima česmino vih šuma na otoku Čiovu, gdje su one na nekoliko loka Šumsku vegetaciju izgrađuju dva fiziografski razli liteta razmjerno dobro razvijene, iako sastojine meto čita vegetacijska oblika: šume česmine - Quercus ilex i dološki pogodne za fitocenološku analizu ne zauzimaju šume alepskog bora - Pinus halepensis. Kako su šume velike površine. Pokazalo se da česminove šume na alepskoga bora najvećim dijelom subspontane, a proši otoku Čiovu pripadaju čistoj vazdazelenoj šumi česmi rile su se i na mnogobrojne površine napuštenih poljo ne - as. Myrto-Quercetum ilicis. privrednih kultura (vinograda, maslinika), za sada nisu MATERIJAL I METODE - Material and methods Na temelju višekratnih terenskih obilazaka otoka sječe i paše, šumska se vegetacija nalazi danas u razliČiova, moglo se uočiti daje taj otok tijekom povijesti čitim fazama progresivne sukcesije, pa zbog toga nije bio pod jakim utjecajem čovjeka, što se nepovoljno postojao veliki izbor sastojina za florističku analizu. odrazilo na šumski vegetacijski pokrov. Smanjenjem Malene, razmjerno dobro sačuvane i razvijene sastoji ne analizirane su na lokalitetu Sv. Križ, dok je u zapa* Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D-5 dnom dijelu otoka u području Okruga donjeg bilo mo** Prof. drsc. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb guće analizirati nekoliko razmjerno dobro sačuvanih ***Mr se. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i obrazovnih područja, Teslina 12, 21000 Split sastojina. |