DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 47     <-- 47 -->        PDF

D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BhUSKOÜA LOVIŠTA (PARKA PRIRODH 1 POS.
svojoj knjizi "Lov i motrenja" Rudolf von Oe st erreic
h (1887) s ushićenjem piše: "dvanaest orlova štekavaca,
jedan orao zmijar, tri orla ribara, jedna šumska
sova, osam do devet gavranova, između dvadeset i
trideset crnih roda i oko dvadeset gnijezda malih
grabljivica. U kojem se to gospodarstvu može naći tolika
množina grabljivica? Gdje je dobrobit, u kojem se to
dijelu srednje Europe i to još u blizini jednoga grada
kakva je Pešta može naći mjesto azila za posvuda već
poplašene ptice grabljivice." Ushićen je i krajolikom
koji mu pomalo sliči onom na Misisipiju u Americi.*1*


Iako je posjet Rudolfa von Oesterreicha i njegovih
prijatelja Leopolda Bavarskog, Bombellesa, Homeyera,
Brehma imala obilježje znanstvene ekskurzije (Rudolf
von Oesterreich, Brehm Homeyer, 1879),
njihov opis područja i bogatstvo ptičjeg svijeta tiskan u
više različitih znanstvenih izvješća, nesumnjivo daje
pobudio pozornost ondašnje europske javnosti i kasnije
pomogao u promicanju ideje o potrebi očuvanja ovoga
područja za neko buduće vrijeme.


S gotovo istovjetnim motivom ovo područje posjećuje
nekoliko godina kasnije profesor dr. August Moj si
so vies von Mojswar, kustos muzeja*" na Visokoj
školi (Joannaeum) u Grazu. Ponesen radovima i opisima
putovanja princa Rudolfa, Brehma i Homeyera, brodom
od Pešte do Fruške Gore, odlučio je i sam posjetiti
ove krajeve. Nakon što je dobio financijsku potporu
Ministarstva kulture i školstva*´", uputio se 9. kolovoza
1881. na studijsko putovanje.


*8 Landschaftlich war diese Gegend weder pittoresque noch grossartig
zu nennen, doch das frische üppige Grün ergoss einen lieblich
Anstrich über das ganze Bild .... Die Auen und die beiden mächtigen
Ströme haben hier einen mississipiartigen Charakter, die mächtigen
Gewässer Amerika´s kann man sich mich imposanter, mich
schöner vorstellen.


*´ August Mojsisovics je kasnije postao profesor zoologije na Car


skoj i kraljevskoj tehničkoj školi u Gratzu.
*"´ Die besondere Munificenz des hohen Ministerium für Cultur
und Unterricht


*" Uralte, zum Theile gipfeldürrc Eichen, mächtige Silberpappeln,
Weiden verschidenester Form und Grösse sind durch ein Jeglicher
Beschreibung spottendes Dickicht, durch Schlingpflanzen und fast
mannshohes Gras inselartig zu einem Ried - Urwalde ein miniature
verenigt; umgefallene Baumkolosse, Astwerk, überwachsene Gruben
und Mulden dazwischen stehendes Rohr erschweren an machen
Stellen das Eindringen derart das man nich selten in die Lage
versetzt wird, sich vorerst einen Weg auszubrechen, eine Manipulation,
die übringes illusorisch wird, wenn der Fuss an einem der
den Boden bedeckenden Hindernisse strauchelt, indess das Auge
nur die bunten Sträucher und meterlangen Riedpflanzen als Hemmisse
erkennt Donauarm das kleine Eldorado oder richtiger
gesagt, er schneidet von dessen östlichem Theile eine schmale
Randparthic ab, welche mit dem inneren oder eingedämmten "Ludas"
in direktem Zusammenhange steht.


*´: Systematisches Vcrzcichniss der in den Jahren 1881.-1888. für
die Umgebung des Drau - Eckes nachgewicssenen Vögel.
*´´ U muzejskoj zbirci u dvorcu u Bilju nalazilo se u vitrinama 322
primjerka ptica od 194 vrste. Zbirka je bila kratkoga vijeka, jer veći
dio dermoplastičkih preparata nakon jubilarne izložbe lova i ribolova
u Budimpešti 1900. godine nije vraćen Belju. Preostali dio razdjeljenje
po školama (Rucner, I960.).


*14 Ervin Rössler objavio je u časopisu "Aquila" svoja zapažanja s
gospodarstva "Belje" i popis ptica Muzeja u Bilju.


ZOP REZERVATA "KOPAČKI RIT ")s Šumarski list br. 5-6. CXXI1 (1998), 245-260


Vjerovatno mu toga trenutka nije bilo ni nakraj pameti
da će se ova kratka ekskurzija pretvoriti u višegodišnje
"hodočašće" koje će uroditi brojnim znanstvenim prilozima,
izvješćima i priopćenjima. U razdoblju od 1881.
do 1895. godine, osim "Belja" (Kopačkog rita), posjetio
je Obedsku baru, Frušku Goru, Vizić baru kraj Červića,
pustaru Neštin, baru Palaču kraj Osijeka. U Baranji gaje
posebno oduševio Dunavsko-Dravski kut, Keskenderska
šuma*" (šuma Kozarac), lokaliteti kao što su Ludoš i
drugi.


Bio je vrstan ornitolog i još bolji putopisac. Vrlo su
zanimljivi njegovi opisi krajolika, ljudi i običaja (M oj sisovics
, 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.," 1889). U
opisu bare Palače (Kolodvarski rit) dao je vrlo uvjerljivu
sliku nekadašnje vrlo velike kolonije čaplji. U odnosu
na današnje vrijeme Mojsisovics je bio nesumnjivo
jedan od najuvjerljivijih promicatelja ekoloških i estetskih
vrijednosti ovoga područja. Završnica njegova rada
je popis ptica okolice Dravskoga kuta. U popisu se
nalazi 251 vrsta ptica, od čega 225 potječu iz muzejske
zbirke iz Bilja.*12


Svaki dolazak Mojsisovicsa na gospodarstvo "Belje"
bio je popraćen velikim štovanjem uposlenih i direktora.
Mojsisovicsu je često bio od velike pomoći šumarski
savjetnik Josef Phennigberger, inače vrstan
vodič i poznavatelj područja. Šumar po struci a u
duši veliki zaljubljenik u prirodu, nije mogao ostati samo
ravnodušni sudionik jednoga vremena, a ne reagirati
na pojave koje su se zbivale u šumama i ritovima
prouzročene materijalnim interesima vlasnika veleposjeda.
Njemu se pripisuje osnivanje ornitološke zbirke i
velika uloga pri izradi znanstvenoga kataloga*" te sigurno
jedna velika, nažalost nevidljiva uloga, uloga
pravoga zaštitara prirode. Izvjesno je da R ö s s 1 e r kasnije
ne bi mogao napisati svoj poznati rad o Muzeju u
Bilju*14 i Kopačkom ritu, u kojemu između ostaloga sa
žaljenjem piše o području nakon izgradnje nasipa i hidromelioracija.
Nestankom staroga šumara, piše Rös sle
r (1908), koji nije bio samo ljubitelj prirode već i
izvrsni poznavatelj faune i odličan motritelj, a koji je
Gospodarstvu "Belje" darovao svu svoju ljubav i interes
za prirodu, iščeznut će ideali suprotstavljeni konzervativnim
gledištima da sve počiva na čistim materijalnim
interesima, a što će (zbog ove doktrine) utjecati i
na ptičji svijet, budući da se sustavno i sukcesivno
pogoršavaju uvjeti opstanka


Sigurno je jedan od boljih poznavatelja Dunavsko-
Dravskoga ugla bio upravo Ervin Rössler . Još kao
gimnazijalac, i kasnije student zoologije na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, počeo se baviti ornitologijom.
U Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga društva
objavljivao je od 1896. do 1900. godine svoja motrenja
ptica osječke okolice (Rössler , 1898., 1899., 1901.).
Kasnije kao pročelnik Ornitološke centrale u Zagrebu
organizirao je mrežu motritelja, pa je tako došao do dra