DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BhUSKOÜA LOVIŠTA (PARKA PRIRODH 1 POS. svojoj knjizi "Lov i motrenja" Rudolf von Oe st erreic h (1887) s ushićenjem piše: "dvanaest orlova štekavaca, jedan orao zmijar, tri orla ribara, jedna šumska sova, osam do devet gavranova, između dvadeset i trideset crnih roda i oko dvadeset gnijezda malih grabljivica. U kojem se to gospodarstvu može naći tolika množina grabljivica? Gdje je dobrobit, u kojem se to dijelu srednje Europe i to još u blizini jednoga grada kakva je Pešta može naći mjesto azila za posvuda već poplašene ptice grabljivice." Ushićen je i krajolikom koji mu pomalo sliči onom na Misisipiju u Americi.*1* Iako je posjet Rudolfa von Oesterreicha i njegovih prijatelja Leopolda Bavarskog, Bombellesa, Homeyera, Brehma imala obilježje znanstvene ekskurzije (Rudolf von Oesterreich, Brehm Homeyer, 1879), njihov opis područja i bogatstvo ptičjeg svijeta tiskan u više različitih znanstvenih izvješća, nesumnjivo daje pobudio pozornost ondašnje europske javnosti i kasnije pomogao u promicanju ideje o potrebi očuvanja ovoga područja za neko buduće vrijeme. S gotovo istovjetnim motivom ovo područje posjećuje nekoliko godina kasnije profesor dr. August Moj si so vies von Mojswar, kustos muzeja*" na Visokoj školi (Joannaeum) u Grazu. Ponesen radovima i opisima putovanja princa Rudolfa, Brehma i Homeyera, brodom od Pešte do Fruške Gore, odlučio je i sam posjetiti ove krajeve. Nakon što je dobio financijsku potporu Ministarstva kulture i školstva*´", uputio se 9. kolovoza 1881. na studijsko putovanje. *8 Landschaftlich war diese Gegend weder pittoresque noch grossartig zu nennen, doch das frische üppige Grün ergoss einen lieblich Anstrich über das ganze Bild .... Die Auen und die beiden mächtigen Ströme haben hier einen mississipiartigen Charakter, die mächtigen Gewässer Amerika´s kann man sich mich imposanter, mich schöner vorstellen. *´ August Mojsisovics je kasnije postao profesor zoologije na Car skoj i kraljevskoj tehničkoj školi u Gratzu. *"´ Die besondere Munificenz des hohen Ministerium für Cultur und Unterricht *" Uralte, zum Theile gipfeldürrc Eichen, mächtige Silberpappeln, Weiden verschidenester Form und Grösse sind durch ein Jeglicher Beschreibung spottendes Dickicht, durch Schlingpflanzen und fast mannshohes Gras inselartig zu einem Ried - Urwalde ein miniature verenigt; umgefallene Baumkolosse, Astwerk, überwachsene Gruben und Mulden dazwischen stehendes Rohr erschweren an machen Stellen das Eindringen derart das man nich selten in die Lage versetzt wird, sich vorerst einen Weg auszubrechen, eine Manipulation, die übringes illusorisch wird, wenn der Fuss an einem der den Boden bedeckenden Hindernisse strauchelt, indess das Auge nur die bunten Sträucher und meterlangen Riedpflanzen als Hemmisse erkennt Donauarm das kleine Eldorado oder richtiger gesagt, er schneidet von dessen östlichem Theile eine schmale Randparthic ab, welche mit dem inneren oder eingedämmten "Ludas" in direktem Zusammenhange steht. *´: Systematisches Vcrzcichniss der in den Jahren 1881.-1888. für die Umgebung des Drau - Eckes nachgewicssenen Vögel. *´´ U muzejskoj zbirci u dvorcu u Bilju nalazilo se u vitrinama 322 primjerka ptica od 194 vrste. Zbirka je bila kratkoga vijeka, jer veći dio dermoplastičkih preparata nakon jubilarne izložbe lova i ribolova u Budimpešti 1900. godine nije vraćen Belju. Preostali dio razdjeljenje po školama (Rucner, I960.). *14 Ervin Rössler objavio je u časopisu "Aquila" svoja zapažanja s gospodarstva "Belje" i popis ptica Muzeja u Bilju. ZOP REZERVATA "KOPAČKI RIT ")s Šumarski list br. 5-6. CXXI1 (1998), 245-260 Vjerovatno mu toga trenutka nije bilo ni nakraj pameti da će se ova kratka ekskurzija pretvoriti u višegodišnje "hodočašće" koje će uroditi brojnim znanstvenim prilozima, izvješćima i priopćenjima. U razdoblju od 1881. do 1895. godine, osim "Belja" (Kopačkog rita), posjetio je Obedsku baru, Frušku Goru, Vizić baru kraj Červića, pustaru Neštin, baru Palaču kraj Osijeka. U Baranji gaje posebno oduševio Dunavsko-Dravski kut, Keskenderska šuma*" (šuma Kozarac), lokaliteti kao što su Ludoš i drugi. Bio je vrstan ornitolog i još bolji putopisac. Vrlo su zanimljivi njegovi opisi krajolika, ljudi i običaja (M oj sisovics , 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.," 1889). U opisu bare Palače (Kolodvarski rit) dao je vrlo uvjerljivu sliku nekadašnje vrlo velike kolonije čaplji. U odnosu na današnje vrijeme Mojsisovics je bio nesumnjivo jedan od najuvjerljivijih promicatelja ekoloških i estetskih vrijednosti ovoga područja. Završnica njegova rada je popis ptica okolice Dravskoga kuta. U popisu se nalazi 251 vrsta ptica, od čega 225 potječu iz muzejske zbirke iz Bilja.*12 Svaki dolazak Mojsisovicsa na gospodarstvo "Belje" bio je popraćen velikim štovanjem uposlenih i direktora. Mojsisovicsu je često bio od velike pomoći šumarski savjetnik Josef Phennigberger, inače vrstan vodič i poznavatelj područja. Šumar po struci a u duši veliki zaljubljenik u prirodu, nije mogao ostati samo ravnodušni sudionik jednoga vremena, a ne reagirati na pojave koje su se zbivale u šumama i ritovima prouzročene materijalnim interesima vlasnika veleposjeda. Njemu se pripisuje osnivanje ornitološke zbirke i velika uloga pri izradi znanstvenoga kataloga*" te sigurno jedna velika, nažalost nevidljiva uloga, uloga pravoga zaštitara prirode. Izvjesno je da R ö s s 1 e r kasnije ne bi mogao napisati svoj poznati rad o Muzeju u Bilju*14 i Kopačkom ritu, u kojemu između ostaloga sa žaljenjem piše o području nakon izgradnje nasipa i hidromelioracija. Nestankom staroga šumara, piše Rös sle r (1908), koji nije bio samo ljubitelj prirode već i izvrsni poznavatelj faune i odličan motritelj, a koji je Gospodarstvu "Belje" darovao svu svoju ljubav i interes za prirodu, iščeznut će ideali suprotstavljeni konzervativnim gledištima da sve počiva na čistim materijalnim interesima, a što će (zbog ove doktrine) utjecati i na ptičji svijet, budući da se sustavno i sukcesivno pogoršavaju uvjeti opstanka Sigurno je jedan od boljih poznavatelja Dunavsko- Dravskoga ugla bio upravo Ervin Rössler . Još kao gimnazijalac, i kasnije student zoologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, počeo se baviti ornitologijom. U Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga društva objavljivao je od 1896. do 1900. godine svoja motrenja ptica osječke okolice (Rössler , 1898., 1899., 1901.). Kasnije kao pročelnik Ornitološke centrale u Zagrebu organizirao je mrežu motritelja, pa je tako došao do dra |