DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI1 (1998), 235-243 UDK 630* 383 + 432.1. : 651 RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE I IZNALAŽENJE TROŠKOVNO POVOLJNIJIH MODELA A CROSS SECTION OF A NORMAL SIDE VIEW OF A FOREST FIRE PREVENTION ROAD AND FINDING EXPENDITURE FAVORABLE MODELS Dragutin PIČMAN* & Tibor PENTEK** SAŽETAK: S intenzivnijom gradnjom šumskih protupožarnih cesta na području Republike Hrvatske započelo se 1990. godine, da bi danas ovo bila jedina kategorija šumskih cesta koja se izvodi u značajnijoj količini. Proučavanjem strukture troškova s posebnim naglaskom na troškove zemljanih radova, a polazeći od normalnog propisanog poprečnog projila SPPC, željelo se utvrditi je li momentalno važeći normalni poprečni profil SPPC uistinu najpogodniji za područje krša, te je li primijenjena tehnologija gradnje na/ekonomičnija. Dobiveni rezultati su u najmanju ruku diskutabilni. U radu je predložena nova tehnologija gradnje tzv. bočnom kompenzacijom zemljanih masa, izvedeni su matematski izrazi kojima se omogućuje dosta točan izračun troškova zemljanih radova pojedine inačice ŠPPC, te odabir najpovoljnije. Cjelokupna metoda bazirana je osobnim računalom i temelji se na digitaliziranim kartama i na njima položenim nul-linijama koje predstavljaju inačice pojedinih SPPC, te na izrađenim digitalnim modelima terena. Izrađen je kompjutorski program TROŠAK, koji se pak temelji na izvedenim matematskim izrazima. Ključne r ij eči: šumske protupožarne ceste, troškovi zemljanih radova, normalni poprečni profil, bočna kompenzacija zemljanih masa. UVOD - Introduction Šumske protupožarne ceste (ŠPPC) su posebna katKao takove šumske se protupožarne ceste odlikuju egorija šumskih cesta, koje su izravno vezane uz meditnizom svojih posebnosti, koje su prije svega povezane s eransko i submediteransko područje pridolaska naših postupkom njihova planiranja, projektiranja i izvedbe. obalnih i priobalnih šuma. Primarna im je zadaća preJedan od osnovnih zahtjeva pri dizajniranju mreže ventivna zaštita šuma od šumskih požara, a u slučaju ŠPPC je minimaliziranje troškova njihove izvedbe s ciizbijanja šumskog požara one moraju pružiti najpoljem izgradnje što veće količine kilometara cesta, otvavoljnije uvjete za njegovo lokaliziranje te konačno ranje što većih površina neotvorenih ploština uz poštisuzbijanje. Važnost im se može se potkrijepiti rječima vanje zahtjeva za kakvoćom izvedenih cestovnih objeAndroić (1971.): "Zato... između najvažnijih problekata. U strukturi troškova izgradnje šumskih cesta, najma zaštite šuma na kršu, u mediteranskoj zoni, šumske veći se upliv može izvršiti na troškove zemljanih radopožare, bez ikakve dileme, stavljam na prvo mjesto kao va koji u pravilu najviše opterećuju ukupnu cijenu stalnu opasnost za kulture i za šume ovoga područja". ŠPPC na krškom području. Zbog navedenog, prišlo se raščlambi normalnog poprečnog profila ŠPPC, njegovih osnovnih sastavnica i njihova utjecaja na troškove zemljanih radova. Istražene su prednosti i nedostaci trenutno važećeg normalnog poprečnog profila, te je pred *Doc. dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb **Mr. se. Tibor Pcntek, Šumarski fakultet Zagreb ložena mogućnost uklanjanja nedostataka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Pičman, T. I´enlek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA SUMSKK PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6. CXX11 (1998), 235-243 PROBLEMATIKA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA The problems and results of the research Pri izboru određene inačice šumske protupožarne ceste, veliku ulogu ima konačna cijena izvedbe. Troškovi zemljanih radova predstavljaju glavni izvor troškova na koje se pri planiranju buduće trase protupožarne ceste može utjecati. Položaj šumskih protupožarnih cesta u postupku njihova planiranja moguće je na digitaliziranoj šumsko-gospodarskoj karti dovoljno krupnoga mjerila i sa prihvatljivom gustoćom ucrtanih slojnica, predstaviti nul-linijama različitoga nagiba, ovisno o nagibu terena. Značajka je svake nul-linije daje kota nivelete u osi buduće ceste jednaka koti terena u točkama dobivenim projektiranjem nul-linije na digitaliziranoj karti (točkama koje leže na slojnicama). Teren m^:! a ŠP/2 Budući daje poznat normalni poprečni profil šumske protupožarne ceste i daje položena nul-linija koja aproksimira buduću situaciju na terenu, moguće je u vrlo kratkom vremenu odrediti i usporedne cijene više inačica budućih trasa šumskih protupožarnih cesta. Teoretske pretpostavke su daje poprečan nagib terena (nagib terena okomit na nul-liniju) stalan za čitavu širinu planuma ŠPPC, za određeni segment nul-linije, koja kod normalnog poprečnog profila iznosi 4.00 m. Izgled normalnog poprečnog profila šumske protupožarne ceste prikazan je na slici 1. Kolnička konstrukcija (drobljeni kamen debljine 15 cm) 2% n=l:l ŠP/2 """"^ ŠP= 4,00 Slika 1: Normalni poprečni profil šumske protupožarne ceste Figure 1: A regular cross profile of a forest fire prevention road gdjeje: SP - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, a - kut nagiba terena okomito na nul liniju,c m = 4:1 - projektirani nagib kosine zasjeka, n = 1:1 - projektirani nagib kosine nasipa. Pri izvođenju matematičkih izraza za izračun površina iskopa i nasipa koji su nam potrebni za dobivanje volumena zemljorada i u konačnici za dobivanje približnih troškova zemljorada, uporabit ćemo trokute površina P| i PN. Slika 2: Trokuti P, i PN iz kojih računamo površine iskopa i nasipa Figure 2: Triangles P, and PN of which we calculate the surface to be excavated and dumped on |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Pieman. T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 235-243 Slika 3: Prikaz osnovnih sastavnica za izračun površine iskopa Figure 3: A view of basic components for the calculation of the surface to be excavated Kut a je kut nagiba terena kojeg očitamo s digitalnoga modela terena. Veličinu b izračunamo iz poznate ukupne širine planuma ŠPPC: P Iz planirane kosine zasjeka označene s trt, izračunat ćemo manji kut između kosine zasjeka i horizontale (8,): S, -arctg(m) Iz slike 3 vidimo da vrijedi odnos: X,+ö, =180" ^,=180°-5, Suma kutcva u bilo kojem trokutu iznosi 180°, pa možemo pisati: a + ßl+x: =m0=>ßI=m0-a-Xl Vrijede i matematički izrazi: sina sin/3; sinj, sina sin ß, sina b a, b sin ß j Ako uporabimo pravilo daje površina trokuta jednaka umnošku duljina dviju stranica trokuta podijeljenim s dva i pomnoženim sa sinusom kuta između njih, imamo sve poznate elemente pomoću kojih možemo izračunati površinu trokuta P,: a, -b P sin*, gdjeje: a - kut nagiba terena okomito na nul liniju, °, ß, - kut između kosine zasjeka i terena, °, X] - veći kut između kosine zasjeka i horizontale, °, 5, - manji kut između kosine zasjeka i horizontale, °, Pp - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, m - projektirani nagib kosine zasjeka, a, - duljina kosine iskopa, m, P, - površina iskopa, m2. Slika 4: Prikaz osnovnih sastavnica za izračun površine nasipa Figure 4: A view of basic components for the calculation of the surface to be dumped on Postupak izvoda potrebitih obrazaca za izračun površine nasipa isti je kao i kod izvoda formula za izračun površine iskopa. Dobivene formule razlikuju se samo u indeksima uz oznake i veličine. Konačni izrazi su: P b = — 2 <5V = arctg(n) z„ = 180-5», ßN = 180 -a -X N sina sin ß , sin % A sin a b -= a ,v b cN sin ß v a N b D sinj. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 36 <-- 36 --> PDF |
D. Pieman. T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNO« POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. S 6, CXXII (1998), 235-243 gdje je: n - projektirani nagib kosine nasipa, a - kut nagiba terena okomito na nul liniju, °, aN - duljina kosine nasipa, m, ßN - kut između kosine nasipa i terena, °, PN - površina nasipa, m2. XN- veći kut između kosine nasipa i horizontale, °, Pomoću dobivenih matematskih formula, a za razliSN - manji kut između kosine nasipa i horizontale,´ čite širine planuma SPPC, izračunate su površine iskoP - širina planuma, m, pa i površine nasipa na normalnom poprečnom profilu. Kao promjenjiva veličina uzet je i poprečni nagib tere b - pola širine planuma, m, na, a dobviveni rezultati prikazani su na slici 5. 2.5 Površina iskopa za ŠP=3,00 m Površina iskopa za ŠP=3,50 m Površina iskopa za ŠP=4,00 m Površina iskopa za ŠP=4,50 m 1.5 Površina iskopa za ŠP=5,00 m I 0.5 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Nagib terena, ° 5 r .5 - Površina nasipa za ŠP=3,00 m - Površina nasipa za ŠP=3,50 m 4 - Površina nasipa za ŠP=4,00 m .5 Površina nasipa za ŠP=4,50 m 3 - Površina nasipa za ŠP=5,00 m .5 2 c ;«> i .5 > Q. o 1 .5 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Nagib terena, ° Slika 5: Odnosi površine iskopa i površina nasipa ŠPPC kod različitih poprečnih nagiba terena Figure 5: The relation between the surface to be excavated and the dumped surface of a FFPR at various diagonal gradients of a site. Površine iskopa kao i površine nasipa za šumsku šinom iskopa u odnosu na površinu nasipa kod stalne protupožarnu cestu stalne širine planuma povećavaju širine planuma ali kod promjene poprečnog nagiba tese proporcionalno s povećanjem poprečnoga nagiba te rena rena, (slika 5). Postavlja se pitanje što se dešava s povr |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. I´ičman, T. Penlck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6. CXXH (1998). 235-243 7 CM co CL ´co 5 co c — 4 co Q. O T CO 12 - >CO > 1 o Q. 1 3 14 12 c\j E CO CL co „ CO 8 c CO c CL O o « 4 co O CL 13 25 1 20 co" CL co c CO g-10 j^ CO CO C 5 >co > o °-0 Površina nasipa za ŠP=3,00 m Površina iskopa za ŠP=3,00 m ; : ; ´ 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 Nagib terena, ° Površina nasipa za ŠP=4,00 m Površina iskopa za ŠP=4,00 m 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 Nagib terena, ° Površina nasipa za ŠP=5,00 m Površina iskopa za ŠP=5,00 m 10 - Površina nasipa za ŠP=3,50 m CM 9 . Površina iskopa za ŠP=3,50 m 8 «- % 1 2 6 i 5 ° 4 co 3 c KÖ 2 11 0 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 Nagib terena, ° Površina nasipa za ŠP=4,50 m Površina iskopa za ŠP=4,50 m ^16 i I I co" 12 CO f8 co rd c 4 >w L—-_ 0 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 Nagib terena, " 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 Nagib terena, ° Slika 6: Grafički prikaz ovisnosti površine iskopa i nasipa na karakterističnom poprečnom profilu ŠPPC pri različitom poprečnom nagibu terena i širini planuma Figure 6: A graphical view of the dependence of the surface to be excavated and dumped on, on a characteristic cross profile of a FFPR at various cross gradients of a site and the width of the project Iz slike 6 uočljiv je manjak zemlje za izradbu nasipa (crvena boja) kod propisanih planiranih kosina nasipa i zasjeka. Manjak zemlje za izradbu nasipa u odnosu na raspoloživu zemlju iskopanu pri izvedbi zasjeka proporcionalno raste s povećanjem poprečnoga nagiba terena i povećanjem širine planuma. To je u suprotnosti sa zahtjevom da SPPC budu što jeftinije, kako bismo mogli izvesti što više kilometara ŠPPC uz jednaka financijska ulaganja. To znači da bi manjak materijala za izradbu nasipa trebalo riješiti na najekonomičniji način. Ideja o tomu kako riješiti ovaj problem bila je u primjeni tehnologije gradnje tzv. bočnom kompenzacijom zemljanih masa. Drugim riječima, sva zemlja koja se iskopa kod izvedbe zasjeka, ugrađuje se u nasip ŠPPC, pa je nepotrebno otvarati pozajmišta (ako postoji mogućnost) ili dovoziti materijal. Radi osiguranja potrebite količine zemlje, a na najekonomičniji način, neophodno je bilo pronaći visinu c, za koju je kotu nivelete trebalo spustiti ispod kote terena. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 38 <-- 38 --> PDF |
D. Pieman, T. Penlck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPRKČNOCi PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6, CXX1I (1998), 235-243 Teren f Kota nivelete Kota terena Trokut Pv / X bi bN --^~ -/ ŠP Slika 7: Spuštanje kote nivelete normalnoga poprečnoga profila ŠPPC ispod kote terena Figure 7: Lowering the elevation (final height) ofa normal cross profile ofa FFPR below the determined elevation (height) gdjeje: Površine iskopa i nasipa iskazane su u ovisnosti o b, šP - širina planuma, m, i BN, i u ovisnosti o poprečnome nagibu terena mogu se b - pola širine planuma, m, iskazati ovim izrazima. b, - širina planuma u iskopu za koju je površina sinj, -b2 sina iskopa jednaka površini nasipa, m, bN - širina planuma u nasipu za koju je površina 2 sin ß iskopa jednaka površini nasipa, m, sinj v -bN2 -sina c - razlika između kote terena i kote nivelete, m. ^v Treba zamijetiti dvije promjene što nastaju pri po2 sin ß v micanju kote nivelete ispod kote terena, a koje su važne za daljnji tijek rada: 1. sadašnja površina iskopa jednaka je površini naZa planiranu kosinu iskopa m = 4:1 i planiranu kosisipa, nu nasipa n = 1:1, uvrštavanjem u gornje formule dobit 2. odnos širine planuma u zasjeku i širine planuma u ćemo: nasipu više nije 1:1. 0,970-b,2 -srna P, Radi novonastalih promjena, bilo je nužno pronaći ´ ~2-sin(75,95-a) novi omjer širina planuma SPPC u iskopu i u nasipu: 0,707 -bN2 sina 2 sin(45- a) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 39 <-- 39 --> PDF |
D. Pieman, T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski listbr. 5-6, CXX1I (1998), 235-243 Budući se radi o bočnoj kompenzaciji, mora biti zadovoljen uvjet daje površina iskopa jednaka površini nasipa: bj_ 0,707- sin(75,95-g) N=>bN~\ ´~ 0,970-sin(45-a) Označimo li izraz pod korijenom sa k i ako znamo ukupnu širinu planuma, vrijedi: b,+bN =P b» = ITT Rješavanjem dvije jednadžbe s dvije nepoznanice(b] i bN), jednostavno ćemo izračunati širinu planuma u zasjeku i širinu planuma u nasipu. Slika 8: Prikaz trokuta Px iz kojega računamo kotu nivelete Figure 8: A view of triangle Px from which we calculate the final layer Iz trokuta PX izračunat će se razlika kote terena i kote nivelete (c): tga = —— => c = tga (b, -b) Kad znamo površine iskopa i nasipa koje vrijede za svaki segment nul-linije, a određuju se na sredini segmenta, moguće je, budući daje svaki segment nul-linije jednake duljine (duljina je jednaka izračunatom koraku šestara za određeni nagib), odrediti i volumen zemljorada iskopa i nasipa za svaki segment nul-linije i to ovim izrazima: V,=Prl V = P / dok će se za čitavu protupožarnu cestu, volumen potrebitih iskopa i nasipa izračunati prema formulama: rt V - 7 V r /t/A´. ć-l I, 1=1 n ´ NUK. ~ Z—TN, a želimo li doći do ukupnoga troška izvedbe iskopa i nasipa na protupožarnoj cesti, uporabit ćemo ove obrasce: * /UK. = ´ IUK. ´ ^ I T =V C 1NUK. ´NUK. ^N gdjeje: V, - volumen iskopa pojedinog segmenta nul linije, m\ VN - volumen nasipa pojedinog segmenta nul linije, 1 m, P, - površina iskopa izračunata na pola segmenta nul linije, m2, PN - površina nasipa izračunata na pola segmenta nul linije, m2, 1 - duljina segmenata nul linije, m, VIUK. - ukupni volumen zemljorada iskopa za cijelu ŠPPC, m\ VNUK. - ukupni volumen zemljorada nasipa za cijelu ŠPPC, m\ i - redni broj segmenta nul linije, T|UK. - ukupni troškovi zemljorada iskopa za cijelu ŠPPC, kn, TNUK. - ukupni troškovi zemljorada nasipa za cijelu ŠPPC, kn, C| - cijena izradbe 1 m3 iskopa, kn, CN - cijena izradbe 1 m3 nasipa, kn. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I). I´ičmaii, T. Pi-ntck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE TESTE... Šumarski list br. 5 6. CXXH (1998), 235-243 ZAKLJUČAK - Conclusion Kod normalnog poprečnog profila šumskih protupožarnih cesta javlja se znatan manjak zemlje potrebite za izradbu nasipa u odnosu na raspoloživu zemlju iskopanu pri izradi zasjeka. To pretpostavlja dopremu materijala ili otvaranje pozajmišta ukoliko to terenske prilike dozvoljavaju. Oba navedena rješenja znatno poskupljuju konačnu cijenu izgrađene SPPC, stoje u potpunoj suprotnosti s osnovnim zahtjevom za izgradnjom što više kilometara šumskih cesta uz što manja ulaganja. Detaljnija raščlamba normalnog poprečnog profila ŠPPC pokazala je da se treba nešto mijenjati promijeniti u svezi s konačnom zadaćom rješavanja navedenih problema. Jedan od mogućih puteva kojim treba krenuti je primjena tehnologije bočne kompenzacije zemljanih masa iskopa i nasipa na određenoj duljini SPPC. Izvedeni su matematski izrazi koji za propisani normalni poprečni profil ŠPPC omogućuju izračun veličine potrebitog spuštanja kote nivelete ispod kote trerena (veličina c). Daljnjim postupkom uvođenja duljine segmenta nul-linije dobije se nužna količina iskopa i nasipa iskazana u m5, a kada uvedemo važeće cijene koje imaju upliv na zemljane radove dobit ćemo trošak zemljanih radova pojedinog segmenta nul-linije buduće šumske protupožarne ceste. Sumiranjem troškova zemljanih radova za svaki segment nul-linije dobiju se ukupni troškovi ove kategorije troškova za sveukupnu duljinu ŠPPC. LITERATURA Androić,M. , 1971: Zaštita šuma na kršu. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu, s. 93-107, Zagreb. P e n t e k, T., 1995: Protupožarne ceste u Upravi šuma Buzet i njihova uloga pri spriječavanju požara, Diplomski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 1-73. P e n t e k , T. 1998: Šumske protupožarne ceste kao posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistarski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., s. 1-119. Pičman,D.,Pentek, T. 1996: Fire-prevention roads in the area of the Forest enterprise Buzet, Zbornik gozdarsta in lesarstva 49, Ljubljana, Slovenija, 1996., s. 187-203. Pieman, D., Pentek, U, 1997: Forest fire prevention roads on the Karst area of Republic of Croatia, International Scientific Conference FOREST- WOOD-ENVIRONMENT 1997., Working Što sve navedeno znači u postupku planiranja ŠPPC, moći će se egzaktno odgovoriti tek po značajnijoj primjeni predložene metode u privredi. Na osnovi izvedenih matematskih izraza izrađen je u programskom jeziku C++ kompjutorski program, koji u vrlo kratkom vremenu na osnovu temeljnih sastavnica normalnoga poprečnog profila ŠPPC i poprečnoga nagiba terena očitanog na sredini svakog segmenta nul-linije, daje dovoljno točne podatke za vrlo brz i precizan odabir troškovno najpovoljnije inačice ŠPPC, u ovoj fazi planiranja predstavljene nul-linijom, sa stajališta najmanjih troškova zemljanih radova. Program bi uz doradu i uključivanje ostalih vrsta troškova koji se javljaju pri izgradnji šumskih cesta mogao biti još djelotvorniji. Uz navedena unapređenja na području pojeftinjenja izgrađenog kilometra ŠPPC, u daljnjim bi istraživanjima posebnu pozornost trebalo obratiti na planiranu kosinu nasipa i zasjeka, budući se ŠPPC na području krša većinom izvode u materijalu IV i V, a nešto rjeđe III i VI kategorije. Isto tako treba ispitati nosivost nasipa za veće poprečne nagibe terena i male širine planuma, jer dolazi do produljenja nožice nasipa, pa eventualno treba predvidjeti tehničke mjere osiguranja kosine nasipa, što dakako poskupljuje cijenu ŠPPC pa su stoga nužne detaljnije kalkulacije. - References Group 1: Forest Ecology and Integrated Forest Protection, 8-11. September 1997, Zvolen (Slovakia), Zbornik, s. 287-295. Pičman,D., Pentek,T. &B. Mikić, 1997: Planiranje i projektiranje šumskih prometnica primjenom osobnog računala, šumarski list CXXI (1112), Zagreb, Hrvatska, 1997., s. 609-616. Potočn i k, I., 1989: Odvisnost širine cestnega telesa od naklona terena in vrste kamnine. Gozdarski Vestnik, 19, Ljubljana, s. 439-441. S p i n e 11 i, R., 1996: A literature review of the environmental impacts of forest road construction, Seminar on "Environmentaly sound forest roads and wood transport", Sinaia (Romania), 17-22 June 1996., voluntary paper, p. 1-15. ****** 1995: Prijedlog izgradnje protupožarnih prometnica na području krša od 1995. do 1999. godine, J.P. Hrvatske šume, Zagreb, s. 1-5. ****** 1997: Izvješće o problematici gradnje i održa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 41 <-- 41 --> PDF |
D. Pičman. T. Pcntck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROLILA SUMSKH PROTUPOŽARNI: CTSTE... Šumarski lisl br. 5 6, CXX1I (I9´)X), 235-243 vanja šumskih i protupožarnih prometnica i sta- ****** 1997: Prijedlog metodologije izrade katastra nju otvorenosti šuma, J.P. Hrvatske šume, Za- šumskih i protupožarnih prometnica na području greb, s. 1-11. J. P. Hrvatske šume, Zagreb, s. 1-14. SUMMARY: A more intensive road construction of forest fire prevention roads has been started in 1990 in the Republic of Croatia, leaving this the only category of forest roads being built extensively today. By studying the structure of the expenditures with a special accent on the costs of the excavation process, with initial reference to the regular prescribed cross profile of a forest fire prevention road (from here on referred to as a FFPR), it was intended to determine whether the cross profile of a FFPR, valid at this moment, is really the most appropriate for a rocky ground area, and whether or not the applied construction technology is the most affordable. The results acquired are quite debatable. A new technology of work has been recommended, a so called side compensation of large ground loads. Within it, mathematical expressions have been traced out which enable a quite accurate calculation of the costs for the excavation process of individual versions of a FFPR and the choice of the most favorable. The whole method is supported by personal computers and is based on digitized cards, and on the ground centre lines set on them that represent versions of specific FFPRs and on constructed digitized models of the site. There is a computer program named "Trošak" ("Cost") that is based on derived mathematical expressions. Keywords: forest fire prevention roads, side compensation of large ground loads, a regular cross profile. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 42 <-- 42 --> PDF |
\Ö\VNIKOHERC d.o.o. |