DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACT.ISK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221-233
4. ZAKLJUČAK - 4. Conclusion
Problematika provođenja načela prebornog načina njača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešće se provogospodarenja
šumama Slovačke, dobiva u posljednje di, a najmanje problema ima u šumama 5. šumskog vevrijeme
u stručnim šumarskim krugovima sve više na getacijskog stupnja (jela-bukva) i 6. šumskog vegetaznačaju,
koji mu s pravom i pripada. Šumarska praksa cijskog stupnja (smreka-bukva-jela).
pak treba modelne primjere za proizvodnu službu, koje


Istraživanje modela (sastojinskih tipova) prebornih


bi za šumara predstavljale stvarne provedbene upute,


šuma u oblasti Niske Tatre, potvrdilo je da kod prebor


ukoliko bi bila ostvarena u jednakim ili sličnim sasto


nih šuma s dominantnom proizvodnom funkcijom ne


jinskim uvjetima.


treba s optimalnom drvnom zalihom ići preko 400-420


Polazni okvir za to su šumsko-vegetacijski stupnjemVha
i ciljanim promjerom 60-65 cm. U prebornim šuvi
i vezivanje na raznodobne, visinski izrazito izdife-mama s dominantnom zaštitnom funkcijom drvna zalirencirane
sastojine, koje imaju približno ili u potpunoha
bi se trebala kretati oko 300 mVha, s ciljanim prosti
nekadašnju prirodnu strukturu po vrsti drveta. mjerom 60 cm.


Preborni način gospodarenja kao produkcijski učinU
oblasti Oravske Beskydy preborne šume bi trebakovit
i funkcijski poželjna koncepcija u šumama Slole
imati svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mVha, s
vačke, vezana je za ekosustave s visokim učešćem četiciljanim
promjerom 65 cm.


5. LITERATURA - References
1. Ammon , W., 1946: Vyberkovy princip vo švaj- 4. Reininger , M., 1990: Das Plcenterprizip
čiarskom lesnom hiospodärstve. Bratislava II.-Anwendungsbereiche Öster. Fostzeitung
SNLP, 115s. 103(4):20-21
Gerold, D., Bi eh 1, R., 1992: Vergleich zwischen Trepp, W., 1974: Der plenterwald ein LichBuchenplenterwald
und Buchenbetriebsklasse. twuschbetrieb - beste Schutz - und WohlfahrtAllg.
Forstzeitschrift (2): 91-94 swirkungen und hohste nachhaltige Erträge.


Hespa-Mitteilung 66, 68s.


Korpel, S., - Saniga, M., 1993: Vyberny hospodärsky
spösob. Matica lesnicka Pisek, 127s.


SUMMARY: The application of the sustainable forest management principle
in Slovakia is an issue that has lately with good reason increasingly drawn
attention in forestry circles. However, forestry practice needs production models
to be used as real instructions.


A starting point should be forest vegetation degrees and connecting to the
uneven-aged, height-differentiated stands with nearly or entirely original natural
structure as to the tree species.


A productively effective and functionally desirable concept, selective forest
management in Slovakian forests is associated with the ecosystems with high
proportion of shade-tolerating conifers. It is mainly practiced, and with fewest
problems in the forests of 5th (fir/beech) and 6th forest vegetation degrees
(spruce-beech-fir).


The research on the selection forest models (stand types) in the region of
Low Tatra Mountains has proved that in case of selection forests with dominant
productive function the optimal wood stock need not go over 400-420 mi/ha,
the target diameter 60-65 cm. In selection forests with dominant protective
function the stock should be about 300 mi/ha, the target diameter 60 cm.


In the region of Oravske Beskydy, selection forests should have their optimal
wood stock of 320-350 m3/ha, the target diameter 65 cm.
Professor Milan Saniga, Ph.D.