DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREB0RN1H ŠUMA.. Šumarski listbr. 5 6, CXXH (1998), 221-233 m 30 SLANA VODA diel. 183 a i i 1995 Slika 5. Profil preborne sastojine u oblasti Oravskih Beskyda Figure 5 The profile of a selection forest štand in the region of Oravske Beskydy god se ne postigne modelna zaliha. S druge strane, treba sjeći bar dio akumuliranog prirasta s ciljem održanja mogućnosti odvijanja dinamike prirodne obnove i sprječavanje visinske nivelacije stabala. Navedeni sastojinski tip šume predstavlja za oblast Oravskih Beskyda, za sit Fap, model s razinom zalihe 350 m´/ha i godišnjim tekućim prirastom 6-7 mVha. Informaciju o regeneracijskim procesima pojedinih vrsta drveća daje tablica 8. Vrijednosti u tablici potvrđuju daje u ovom slučaju preborne sastojine dominantna vrsta smreka. Ovdje se radi o vrsti koja je nositelj produkcije drvne mase. Jela je po brojnosti i dinamici obnove samo svojevrsni stabilizator sastojine. Velika brojnost stabala smreke do starosti 5 godina (33.813 kom/ha), s težištem na poniku, ali uglavnom i na dvogodišnjim jedinkama, potvrđuje redovnu i neprekidnu obnovu osnovne vrste drveta ove preborne šume. S druge strane treba zaključiti, daje broj jedinki visinske kategorije od 21 do 130 cm također znakovito visok, što ukazuje na vrlo povoljne ekološke uvjete za klijanje, preživljavanje, ali i visinski rast (odrastanje) jedinki smreke. Na temelju vizualne procjene cijele sastojine, može se reći da se javlja obnova u većim skupinama, što zahtijeva djelomično zaustavljanje. To se može postići povećanjem pokrovnosti i većim korištenjem raspoloživog prostora, povećanom drvnom zalihom, što smo objasnili kod analize strukture. Jela, kao izrazita vrsta sjenke, s malim visinskim prirastom i glede uvjete tla s manje povoljnim uvjetima za prirodnu obnovu, svojom brojnošću stvara pretpostavke za svoj opstanak i održanje svoje funkcije u prebornoj šumi (tab. 8). Jarebika, kao autoktona prateća vrsta, ima uvjete za svoju regeneraciju i početni visinski rast, ali već kad dostigne najveću visinu donje etaže, nestaje iz sastojine autoredukcijom. Ako usporedimo strukturu donje etaže navedene šume promatrajući jedinke promjera d, , od 0,1 cm do 7,0 cm, možemo zaključiti, daje brojnost obadvije glavne vrste dobra. Možemo zaključiti, daje dinamika prirodne obnove svih vrsta drveća vrlo dobra i u kontinuitetu. |