DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Saniga: STRUKTURA 1 RHGENERAC1.ISKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXII( 1998). 221-233
Općenito možemo reći, da formiranje preborne
šume putem preborne sječe koristi sve zakonitosti koje
postoje u prirodnim šumama. Putem oduzimanja drvne
zalihe u sastojini, prema određenim kriterijima (zrelost,
oplemenjivanje, potpora prirodne obnove) preborne
sječe, osigurava se puna biloška automatizacija.


Preborni način ne dozvoljava greške koje se javljaju
kod oplodnih sječa u fazi obnove, osobito na dobrim
staništima, gdje mlade biljke sjenke i polusjenke kod
naglog osvjetljavanja nisu tako dobro pripremljene na
izmijenjene uvjete, kao travna sinuzia podrasta (Reininger
1990).


Prema Korpelu - Sanigi (1993) u donjim slojevima
preborne šume, posebice u prizemnom zračnom
prostoru i gornjim slojevima tla, za cijelo vrijeme vegetacijskog
razdoblja stvaraju se vrlo povoljni ekofiziološki
uvjeti za obnovu drveća vrsta sjenke ili polusjenke.


Ovo vrijedi ako se preborna šuma sustavno, putem
prebornih sječa, uzgojno usmjerava. Kod dugogodišnjeg
izostanka prebornog sjeka, ostavljanjem preborne
šume prirodnom razvoju, povoljni ekološki uvjeti za
prirodnu obnovu zbog velikog povećanja broja stabala i
njegove nasljedne nivelacije nestaju, čime prirodna obnova
stagnira ili više nema uvjeta za razvoj.


Iz navedenog proizilazi spoznaja o potrebnom broju
mladih biljaka nastalih prirodnom obnovom i takve
strukture, koja bi omogućila njihovo urastanje u srednji
sloj, te pokrilo gubitak kod sječe, računajući kod toga i


2. MATERIJAL I METODIKA
Predmet istraživanja navedene problematike bile su
preborne sastojine Šumarije Korytnica (Niske Tatre),
odjel 632a, koja ima prije svega zaštitnu funkciju te sastojina
u odjelu 631 s proizvodnom funkcijom. Kao karakterističan
predstavnik prebornih šuma u Oravskim
Beskidima izabrana je sastojina u odjelu 183a, koja
svojom strukturom predstavlja većinu šuma navedene
oblasti. U navedenim sastojinama osnovani su trajni
pokusi (TVP) s površinom 50 x 50 m (0.25 ha), s transektom
u sredini 10 x 60 m. Na transektu su posebice
evidentirana stabalca promjera d, 3 od 2 cm na više s označavanjem
njihovog prostornog rasporeda u x,y koordinatnom
sustavu. Svakom stabalcu izmjerena je i visina
(h), promjer d, 3, visina krošnje (hz), širina krošnje,
kao njena projekcija na tlu u 4 smjera (x, -x4).


s određenom rezervom. U ovom području je relativno
malo rezultata. Due (1991) je za švicarske preborne
šume u Emmentalu odredio određen raspon biljaka prirodne
obnove prema visinskim kategorijama. U fazi rasta
mladika trebalo bi biti 75-1460 mladika na 1 ha s visinskim
rasponom 50-130 cm. Faza rasta letvika, služeći
se poimanjem jednodobne šume, do prosječne debljine
4 cm, 250-750 kom po 1 ha.


Iz navedenog proizilazi daje broj jedinki navedenih
kategorija vrlo nizak s velikim rasponom varijacija. Ovaj
podatak potvrđuje i Trepp (1989), koji navedenu
činjenicu objašnjava time, što način gospodarenja više
sliči prirodnim procesima, a samim time je za kontinuitet
prirodne obnove potreban manji broj jedinki pomladka,
odnosno mladika.


Većina prebornih šuma u Slovačkoj vezana je za
smreku kao osnovnu vrstu drveta. Većina šuma u 7. vegetacijskom
stupnju su čiste smrekove šume s pretežitom
zaštitnom funkcijom sastojina. Prema Reinin geru
(1992) moguće je upravo u ovom vegetacijskom
stupnju formirati čiste preborne šume smreke, koje će
optimalno ostvarivati sve svoje funkcije.


Cilj ovoga rada je prijedlog modela prebornih šuma
s pretežitim učešćem smreke, koje imaju ponajprije
proizvodno-produkcijsku, odnosno zaštitnu funkciju u
oblasti Niskih Tatri i Oravskih Beskida u 6. šumskom
vegetacijskom stupnju.


- Material and work methods
Na pojedinim dijelovima (arima) transekta evidentirana
je prirodna obnova prema vrsti drveta, prema starosti
i visini na slijedeći način: ponik, 1 god., 2 god., 3
god., 4 god., 5 god. stabalca, stabalca visine 21-50 cm,
51 -130 cm. Dalje su posebno evidentirana stabalca promjera
d, 3 od 0,1 do 7 cm.


Na cijeloj TVP (trajna pokusna ploha) evidentirana
su stabla do visine 130 cm i iznad visine 130 cm s promjerom
d, 3 od 0,1 do 7 cm. Dalje su evidentirana stabalca
s promjerom d1>3 iznad 8 cm, za koje je izmjerena
i visina (h), visina krošnje (hz) i širina krošnje (b) u
smjeru slojnica.


Na temelju obrade podataka snimljenih na transektima
i TVP, izračunali smo stupanj zasjene i iskorišćenje
korisnog (raspoloživog) prostora i drvnu zalihu.


3. REZULTATI - Results
3.1. Niske Tatre - 3.1 Low Tatra Mt.
Pretežiti dio prebornih šuma u oblasti Niskih Tatri
nalazi se u 6. vegetacijskom stupnju, smreke-jele-bu


kve. Tu se radi o prebornim šumama formiranim na kiselim
tlima. Zbog relativno malog učešća bukve u
smjesi, najčešće su sastavljene od dvije vrste: jele i
smreke. Ostale vrste, posebice bukva i javor, nalaze se