DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA 1 RHGENERAC1.ISKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXII( 1998). 221-233 Općenito možemo reći, da formiranje preborne šume putem preborne sječe koristi sve zakonitosti koje postoje u prirodnim šumama. Putem oduzimanja drvne zalihe u sastojini, prema određenim kriterijima (zrelost, oplemenjivanje, potpora prirodne obnove) preborne sječe, osigurava se puna biloška automatizacija. Preborni način ne dozvoljava greške koje se javljaju kod oplodnih sječa u fazi obnove, osobito na dobrim staništima, gdje mlade biljke sjenke i polusjenke kod naglog osvjetljavanja nisu tako dobro pripremljene na izmijenjene uvjete, kao travna sinuzia podrasta (Reininger 1990). Prema Korpelu - Sanigi (1993) u donjim slojevima preborne šume, posebice u prizemnom zračnom prostoru i gornjim slojevima tla, za cijelo vrijeme vegetacijskog razdoblja stvaraju se vrlo povoljni ekofiziološki uvjeti za obnovu drveća vrsta sjenke ili polusjenke. Ovo vrijedi ako se preborna šuma sustavno, putem prebornih sječa, uzgojno usmjerava. Kod dugogodišnjeg izostanka prebornog sjeka, ostavljanjem preborne šume prirodnom razvoju, povoljni ekološki uvjeti za prirodnu obnovu zbog velikog povećanja broja stabala i njegove nasljedne nivelacije nestaju, čime prirodna obnova stagnira ili više nema uvjeta za razvoj. Iz navedenog proizilazi spoznaja o potrebnom broju mladih biljaka nastalih prirodnom obnovom i takve strukture, koja bi omogućila njihovo urastanje u srednji sloj, te pokrilo gubitak kod sječe, računajući kod toga i 2. MATERIJAL I METODIKA Predmet istraživanja navedene problematike bile su preborne sastojine Šumarije Korytnica (Niske Tatre), odjel 632a, koja ima prije svega zaštitnu funkciju te sastojina u odjelu 631 s proizvodnom funkcijom. Kao karakterističan predstavnik prebornih šuma u Oravskim Beskidima izabrana je sastojina u odjelu 183a, koja svojom strukturom predstavlja većinu šuma navedene oblasti. U navedenim sastojinama osnovani su trajni pokusi (TVP) s površinom 50 x 50 m (0.25 ha), s transektom u sredini 10 x 60 m. Na transektu su posebice evidentirana stabalca promjera d, 3 od 2 cm na više s označavanjem njihovog prostornog rasporeda u x,y koordinatnom sustavu. Svakom stabalcu izmjerena je i visina (h), promjer d, 3, visina krošnje (hz), širina krošnje, kao njena projekcija na tlu u 4 smjera (x, -x4). s određenom rezervom. U ovom području je relativno malo rezultata. Due (1991) je za švicarske preborne šume u Emmentalu odredio određen raspon biljaka prirodne obnove prema visinskim kategorijama. U fazi rasta mladika trebalo bi biti 75-1460 mladika na 1 ha s visinskim rasponom 50-130 cm. Faza rasta letvika, služeći se poimanjem jednodobne šume, do prosječne debljine 4 cm, 250-750 kom po 1 ha. Iz navedenog proizilazi daje broj jedinki navedenih kategorija vrlo nizak s velikim rasponom varijacija. Ovaj podatak potvrđuje i Trepp (1989), koji navedenu činjenicu objašnjava time, što način gospodarenja više sliči prirodnim procesima, a samim time je za kontinuitet prirodne obnove potreban manji broj jedinki pomladka, odnosno mladika. Većina prebornih šuma u Slovačkoj vezana je za smreku kao osnovnu vrstu drveta. Većina šuma u 7. vegetacijskom stupnju su čiste smrekove šume s pretežitom zaštitnom funkcijom sastojina. Prema Reinin geru (1992) moguće je upravo u ovom vegetacijskom stupnju formirati čiste preborne šume smreke, koje će optimalno ostvarivati sve svoje funkcije. Cilj ovoga rada je prijedlog modela prebornih šuma s pretežitim učešćem smreke, koje imaju ponajprije proizvodno-produkcijsku, odnosno zaštitnu funkciju u oblasti Niskih Tatri i Oravskih Beskida u 6. šumskom vegetacijskom stupnju. - Material and work methods Na pojedinim dijelovima (arima) transekta evidentirana je prirodna obnova prema vrsti drveta, prema starosti i visini na slijedeći način: ponik, 1 god., 2 god., 3 god., 4 god., 5 god. stabalca, stabalca visine 21-50 cm, 51 -130 cm. Dalje su posebno evidentirana stabalca promjera d, 3 od 0,1 do 7 cm. Na cijeloj TVP (trajna pokusna ploha) evidentirana su stabla do visine 130 cm i iznad visine 130 cm s promjerom d, 3 od 0,1 do 7 cm. Dalje su evidentirana stabalca s promjerom d1>3 iznad 8 cm, za koje je izmjerena i visina (h), visina krošnje (hz) i širina krošnje (b) u smjeru slojnica. Na temelju obrade podataka snimljenih na transektima i TVP, izračunali smo stupanj zasjene i iskorišćenje korisnog (raspoloživog) prostora i drvnu zalihu. 3. REZULTATI - Results 3.1. Niske Tatre - 3.1 Low Tatra Mt. Pretežiti dio prebornih šuma u oblasti Niskih Tatri nalazi se u 6. vegetacijskom stupnju, smreke-jele-bu kve. Tu se radi o prebornim šumama formiranim na kiselim tlima. Zbog relativno malog učešća bukve u smjesi, najčešće su sastavljene od dvije vrste: jele i smreke. Ostale vrste, posebice bukva i javor, nalaze se |