DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPLRS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233 UDK 630* 231. 001 STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA S PRETEŽITIM UČEŠĆEM SMREKE U SLOVAČKOJ THE STRUCTURE AND REGENERATION PROCESSES OF SELECTED SELECTION FOREST TYPES WITH DOMINANT PROPORTION OF SPRUCE IN SLOVAKIA Milan SANIGA* SAŽETAK: Preborni način gospodarenja šumama Slovačke produkcijski je učinkovita i funkcijski poželjna koncepcija, koja je vezana za šumske ekosustave s velikim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešća uporaba ove metode s najmanje problema, provodi se u šumama 5. šumskog vegetacijskog tipa (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog tipa (smreka-bukva-jela). Proučavanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u geografskoj oblasti Niskih Tatri, potvrdilo je da se kod prebornih šuma s dominantnom produkcijskom funkcijom ne bi trebalo ići na zalihu drvne mase iznad 400-420 m´ /ha i ciljanim promjerom stabala preko 60-65 cm. Uprebornim šumama s dominantnom zaštitnom funkcijom bi se drvna zaliha trebala kretati oko 300 m! /ha s ciljanim promjerom 60 cm. U geografskoj oblasti Oravskih Beskyda preborne šume bi trebale imati svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mJ /ha spoželjnom debljinom 65 cm. KIj u č n e r ij e č i: preborna šuma, prirodna obnova, smreka, jela. 1. UVOD I PROBLEMATIKA - Introduction and main issues Izmijenjeni ekološki uvjeti šumskih ekosustava Uporaba prebornog načina gospodarenja u šumama (imisije, učinak staklenika, ozon) izrazito utječu na njis posebnom namjenom (naročito zaštitnih), ali i u goshov ekološki stabilitet. Navedene činjenice prisiljavaju podarskim šumama namijenjena je uglavnom za mješumarskog stručnjaka da putem uzgojnih mjera usmješovite sastojine smreke-jele, smreke-jele-bukve i jelerava sastojine u smjeru funkcijski integriranog šumbukve. skog gospodarstva. Jedna forma je i europsko udružeAutoktone preborne sastojine smreke poznate su u nje Pro silva, koje udružuje šumare, vlasnike šuma i isSlovačkoj u 7. šumsko-vcgctacijskom stupnju (lvs), ali traživače u šumarstvu. Ova organizacija se orijentira na i u 5. šumsko-vegetacisjskom stupnju, uglavnom na kikoncepcije gospodarenja u šumi, koje su vrlo slične priselim tlima (Fageto - abietino -piceosum), gdje je buk rodnim procesima. Autoktonost šumskih ekosustava sa va u prošlom stoljeću, ali i početkom 20. stoljeća, bila sposobnošću obnove prirodnom obnovom, uvjeti su za pretežito sječena za paljenje drvenog ugljena (Korytniovu pretpostavku. Prema vrsti drveta, gospodarenje je ca, Stare hory), a jela je zbog intenzivnog sušenja nesta usmjereno na prirodno pomlađivanje putem preborne la iz prethodne smjese drveća (Oravske Beskydy). tehnike. PoAmmonu (1937) i Treppi (1974) navedene Šume Slovačke po vrsti drveta sadrže oko 70-80% su tri vrste drveća, koje se odlikuju visokom tolerancišuma prethodne autoktone strukture. Navedena pretpojom prema svjetlu u čistim sastojinama i sposobne su stavka omogućava postupno povećavanje učešća priroformirati prebornu strukturu. Kao primjer prebornih di blizkih gospodarskih načina ili gospodarskih formi. šuma bukve može poslužiti objekat Keula i Langula (Gerold -Biehl, 1992). * Prof. inž. Milan Saniga, đr. se , Zvolcn, Češka Republika |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA 1 RHGENERAC1.ISKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXII( 1998). 221-233 Općenito možemo reći, da formiranje preborne šume putem preborne sječe koristi sve zakonitosti koje postoje u prirodnim šumama. Putem oduzimanja drvne zalihe u sastojini, prema određenim kriterijima (zrelost, oplemenjivanje, potpora prirodne obnove) preborne sječe, osigurava se puna biloška automatizacija. Preborni način ne dozvoljava greške koje se javljaju kod oplodnih sječa u fazi obnove, osobito na dobrim staništima, gdje mlade biljke sjenke i polusjenke kod naglog osvjetljavanja nisu tako dobro pripremljene na izmijenjene uvjete, kao travna sinuzia podrasta (Reininger 1990). Prema Korpelu - Sanigi (1993) u donjim slojevima preborne šume, posebice u prizemnom zračnom prostoru i gornjim slojevima tla, za cijelo vrijeme vegetacijskog razdoblja stvaraju se vrlo povoljni ekofiziološki uvjeti za obnovu drveća vrsta sjenke ili polusjenke. Ovo vrijedi ako se preborna šuma sustavno, putem prebornih sječa, uzgojno usmjerava. Kod dugogodišnjeg izostanka prebornog sjeka, ostavljanjem preborne šume prirodnom razvoju, povoljni ekološki uvjeti za prirodnu obnovu zbog velikog povećanja broja stabala i njegove nasljedne nivelacije nestaju, čime prirodna obnova stagnira ili više nema uvjeta za razvoj. Iz navedenog proizilazi spoznaja o potrebnom broju mladih biljaka nastalih prirodnom obnovom i takve strukture, koja bi omogućila njihovo urastanje u srednji sloj, te pokrilo gubitak kod sječe, računajući kod toga i 2. MATERIJAL I METODIKA Predmet istraživanja navedene problematike bile su preborne sastojine Šumarije Korytnica (Niske Tatre), odjel 632a, koja ima prije svega zaštitnu funkciju te sastojina u odjelu 631 s proizvodnom funkcijom. Kao karakterističan predstavnik prebornih šuma u Oravskim Beskidima izabrana je sastojina u odjelu 183a, koja svojom strukturom predstavlja većinu šuma navedene oblasti. U navedenim sastojinama osnovani su trajni pokusi (TVP) s površinom 50 x 50 m (0.25 ha), s transektom u sredini 10 x 60 m. Na transektu su posebice evidentirana stabalca promjera d, 3 od 2 cm na više s označavanjem njihovog prostornog rasporeda u x,y koordinatnom sustavu. Svakom stabalcu izmjerena je i visina (h), promjer d, 3, visina krošnje (hz), širina krošnje, kao njena projekcija na tlu u 4 smjera (x, -x4). s određenom rezervom. U ovom području je relativno malo rezultata. Due (1991) je za švicarske preborne šume u Emmentalu odredio određen raspon biljaka prirodne obnove prema visinskim kategorijama. U fazi rasta mladika trebalo bi biti 75-1460 mladika na 1 ha s visinskim rasponom 50-130 cm. Faza rasta letvika, služeći se poimanjem jednodobne šume, do prosječne debljine 4 cm, 250-750 kom po 1 ha. Iz navedenog proizilazi daje broj jedinki navedenih kategorija vrlo nizak s velikim rasponom varijacija. Ovaj podatak potvrđuje i Trepp (1989), koji navedenu činjenicu objašnjava time, što način gospodarenja više sliči prirodnim procesima, a samim time je za kontinuitet prirodne obnove potreban manji broj jedinki pomladka, odnosno mladika. Većina prebornih šuma u Slovačkoj vezana je za smreku kao osnovnu vrstu drveta. Većina šuma u 7. vegetacijskom stupnju su čiste smrekove šume s pretežitom zaštitnom funkcijom sastojina. Prema Reinin geru (1992) moguće je upravo u ovom vegetacijskom stupnju formirati čiste preborne šume smreke, koje će optimalno ostvarivati sve svoje funkcije. Cilj ovoga rada je prijedlog modela prebornih šuma s pretežitim učešćem smreke, koje imaju ponajprije proizvodno-produkcijsku, odnosno zaštitnu funkciju u oblasti Niskih Tatri i Oravskih Beskida u 6. šumskom vegetacijskom stupnju. - Material and work methods Na pojedinim dijelovima (arima) transekta evidentirana je prirodna obnova prema vrsti drveta, prema starosti i visini na slijedeći način: ponik, 1 god., 2 god., 3 god., 4 god., 5 god. stabalca, stabalca visine 21-50 cm, 51 -130 cm. Dalje su posebno evidentirana stabalca promjera d, 3 od 0,1 do 7 cm. Na cijeloj TVP (trajna pokusna ploha) evidentirana su stabla do visine 130 cm i iznad visine 130 cm s promjerom d, 3 od 0,1 do 7 cm. Dalje su evidentirana stabalca s promjerom d1>3 iznad 8 cm, za koje je izmjerena i visina (h), visina krošnje (hz) i širina krošnje (b) u smjeru slojnica. Na temelju obrade podataka snimljenih na transektima i TVP, izračunali smo stupanj zasjene i iskorišćenje korisnog (raspoloživog) prostora i drvnu zalihu. 3. REZULTATI - Results 3.1. Niske Tatre - 3.1 Low Tatra Mt. Pretežiti dio prebornih šuma u oblasti Niskih Tatri nalazi se u 6. vegetacijskom stupnju, smreke-jele-bu kve. Tu se radi o prebornim šumama formiranim na kiselim tlima. Zbog relativno malog učešća bukve u smjesi, najčešće su sastavljene od dvije vrste: jele i smreke. Ostale vrste, posebice bukva i javor, nalaze se |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRBBORNIH ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221 -233 samo pojedinačno. Uzornim modelnim primjerima za navedene biljne zajednice su sastojine 632a i 631, koje su dugi niz godina uzgajane prebormm načinom i pracene putem Katedre za uzgoj šuma. rti 30 20 10 Sastojina 631 - Forest stand 631 Tipološki pripada u skupinu šumskih asocijacija Fageto- abietino piceosum, nalazi se na blagoj padini ju LS-KORYTNICA 60 m Slika 1: Profil sastojine preborne šume s dominantnom produkcijskom funkcijom Figure 1 The profile of a selection forest stand with dominant production function goistočne ekspozicije nadmorske visine 900-920 m. Udjel vrsta drveta prema drvnoj masi: smreka 92%, jela 7%, ariš 1%. Sastojinsku strukturu prikazuje sastojinski profil (slika 1.). Navedena sastojina ima prioritetno produkcijsku funkciju. Iako još djelomično nedostaje srednji sloj sastojine, kod pažljivog oduzimanja drvne zalihe gornjeg sloja sastojine (tab. 1), uglavnom iz debljinskih razreda 38-46 cm ili 58-62 cm, moguće je srednji sloj ispuniti vitalnim stabalima donjega sloja na temelju dinamike njihovog visinskog prirasta. Liocourtova krivulja koja polazi od stvarnog broja stabala prema debljinskim razredima, izrađena je za ciljanu debljinu 60 cm; s optimalnom drv nom masom oko 350 mVha. Moguće je ustvrditi daje stvarna zaliha navedene sastojine visoka, što negativno djeluje na dinamiku prirodne obnove koja dolazi u zastoj, kao i na ritam rasta u visinu donjeg sloja (tab. 1, si. 2). Produkcijsko korišćenje raspoloživog prostora je relativno visoko 22,2%, s visokim koeficijentom pokrovnosti od 1,66. Srednji sloj nije srazmjerno zastupljen, na što ukazuju ova dva pokazatelja (tab. 3). U donjem sloju, ali isto tako i u gornjem sloju, nagomilan je veliki broj stabala, što negativno utječe na dinamiku prirodne obnove. Regenaracijski procesi smreke, ali i jele, u zadnje su vrijeme usporeni upravo većom gustinom donjeg sloja |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK.I PROCESI IZABRANIH PIROVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXII (1998), 221 -233 Stvarni i optimalan broj stabala i zaliha drvne mase preborne šume s dominantnom proizvodnom funkcijom (Niske Tatre) Real and optimal number of trees and wood mass stock of a selection forest with dominant productive function (Low Tatra Mountains) Tablica 1. -Table 1 stvarna optimalna (A= 159, q=l,29) real optimal (A=159,q= 1,29) debljinski d.,3 broj stabala zaliha broj stabala zaliha razred cm n/ha mVha n/ha mVha diameter class d i,3 number of trees wood stock number of trees wood stock cm n/ha mVha n/ha mVha 1 10 189 8.30 159 7.22 2 14 93 9.57 123 12.76 3 18 54 10.63 96 19.00 4 22 51 17.79 74 24.76 5 26 54 28.36 57 29.68 6 30 57 42.18 45 32.68 7 34 56 56.75 35 34.31 8 38 47 60.88 27 34.47 9 42 38 61.62 21 33.61 10 46 30 59.70 16 31.98 11 50 22 52.52 12 29.68 12 54 16 45.00 10 27.08 13 58 8 26.07 7 24.30 14 62 4 15.00 6 21.77 15 66 2 8.50 4 19.12 16 70 3 14.28 3 16.60 17 74 1 5.30 3 14.33 Svega - All 725 522.45 698 413.36 preborne šume (tab. 2). Unatoč bogatom urodu sjemena smreke (godina 1993) i jele (1992), naša mjerenja koja su bila izvršena 1994. godine, nisu potvrdila naša očekivanja za velikim brojem 1-godišnjih biljaka smreke i 2-godišnjih biljaka jele. Proredom stabala koja urastaju, oduzimanjem 80-90 mVha, prije svega iz gornjeg sloja, poboljšavaju se ekološki uvjeti potrebni za procese obnove i omogućava povećanje dinamike rasta donjeg sloja. Sastojina 632a - Forest stand 632a Tipološki pripada u skupinu biljnih zajednica na kiselim tlima, šumske zajednice Fageto-abietino piceosum, s geološkom podlogom od granita, s prevladajućim tlom tipa rankera. Funkcija sastojina je pretežito zaštitna (protulavinska). Volumno učešće vrste drveta sastoji se od smreke 91%, jele 7% i bukve 2%. Ističe se idealnom prebornom strukturom (si. 3). U sastojini se već 60 godina sustavno provodi preborna sječa s ophodnjicom od 10 godina, s intenzitetom sječe 30-40 m3 /ha. Intenzitet preborne sječe odgovara 10-togodišnjem prirastu drvne mase, koji se u ovom tipu preborne šume kreće oko 38-40 mVha. Predložena optimalna Liocourtova krivulja skoro je istovjetna sa stvarnim brojem stabala po debljinskim razredima. Sastojina predstavlja model prebornih sastojina u Niskim Tatrama, koje imaju dominantnu zaštitnu funkciju. Optimalna struktura računa s drvnom zalihom 270-290 mVha (tab. 4, si. 4). U navedenoj strukturi preborne sastojine odvija se i dobra dinamika prirodne obnove (tab. 5). Redovna i re |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5 6. (XXII (1998). 221-233 200 180 160 140 -Y 120 --- -\\ 5. 100 \ 80 60 40 20 10 14 18 22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 d1.3 Slika 2. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prcborne sastojinc s dominantnom proizvodnom funkcijom (Niske Tatrc) Fig. 2 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection forest stand with dominant production function (Low Tatra Mt.) Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 631) s dominantnom proizvodnom funkcijom The structure of natural regeneration in a selection forest stand (631) with dominant production function Tablica 2-Table 2 Kategorija Vrsta drveta (kom/ha) category wood species (pes/ha) smreka jela bukva svega % spruce fir beech all % ponik 1 god. 33 50 0 83 2 young growth 1 year 2 god.- 2 years 83 83 0 166 3 3 god.-3 years 50 200 0 250 5 4 god. -4 years 83 283 0 366 7 5 god. -5 years 100 267 0 367 7 21 -50 cm 617 417 0 1034 20 51 -80 cm 213 617 0 830 16 81-130 cm 270 400 0 670 13 131 +cm ad ,>3 do 2 cm 396 908 52 1356 26 Svega-All 1845 3225 52 5122 100 % 36 63 1 100 d i_3 od 2 cm do 7 cm 550 783 83 920 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRRBORNIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 22 I -233 lativno dobra je prirodna obnova smreke. Jela se ističe odgovarajućom prirodnom obnovom, koja je s obzirom na kiselo tlo i ekstremne uvjete (tlo tipa rankera) dovoljna radi njenog osiguranja u smjesi preborne sastojine. Dobra dinamika prirodne obnove obje vrsteje pored uvjeta tla uvjetovana i uskladenošću sastojinske strukture, koja je određena optimalnim brojem pokrovnosti tla 1,48 i ravnomjernim korištenjem raspoloživog (korisnog) prostora od strane svih vrsta ove preborne sastojine (tab. 6). 3.2. Oravske Beskydy - 3.2 Oravske Beskydy Sastojina 183 - Forest stand Strukturu prebornih sastojina navedene oblasti predstavlja sastojina 183. Dominantna funkcija ovog ti pa šume je produkcijska. Tipološki sastojina pripada šumskim biljnim zajednicama formiranim na kiselim tlima, tipa A, šumske zajednice tipa Fageto-abietino piceosum. Tlo je fliš koji prevladava u cijeloj oblasti. Učešće vrsta drveta po drvnoj masi je sljedeće: smreka 95%, a jela 5%. Strukturu sastojine odlikuje profil na slici 5. Debljinska struktura i njena odgovarajuća drvna zaliha je prikazana je na tablici 7 i slici 6. Uvodno treba reći, daje starosna struktura ove preborne sastojine optimalna, glede nedostataka najdebljih stabala. Najveću starost od 120 godina imalo je stablo promjera d13 60 cm. Unatoč raznolike starosne strukture stabala, težište broja stabala je starosti oko 80-90 godina. Debljinska struktura sastojine ukazuje na prebornu strukturu. Ova sastojina je relativno mlada, produkcijsko korisćenje prostora za rast je niže, i zbog toga je i Slika 3. Profil sastojine preborne šume s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Figure 3 The profile of a selection forest stand with dominant protective function (stand 632a) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA 1 REGENERACUSK] PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRHBORNIH ŠUMA... Šumarski list br. 5 6. CXXI1 (1CW8), 22 1-233 Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom proizvodnom funkcijom (Niske Tatre) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant production function (Low Tatra) Tablica 3 - Table 3 pokrovnost krošanj stabala tree crown cover (canopy) (m2) % sloj - layer/600m2 1. sloj - 1st layer 441.55 44.35 0.74 2. sloj - 2nd layer 146.15 14.68 0.24 3 sloj - 3rd layer 407.80 40.96 0.68 svega - all 995.50 100.00 1.66 korištenje raspoloživog prostora use of available space (m3) % sloj-layer/18000m5 1. sloj - 1st layer 605.53 18.50 0.03 2. sloj - 2nd layer 515.14 15.74 0.03 3 sloj - 3rd layer 2152.89 65.77 0.12 Svega - all 3273.56 100.00 0.18 160 T 140 - 10 14 18 22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 d 1.3 Slika 4. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja preborne sastojine s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Figure 4 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection stand with dominant protective function (stand 632a) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I KEGENERACIJSKI PROCESI IZABRANI)! TIPOVA l´REBORNIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 221-233 ukupna zaliha drvne mase niska (239,62 mVha). Navedeni podatak potvrđuje i dosta velik nedostatak stabala debljinskih razreda 38-62 cm. Za ovu je oblast, na temelju praktičnih iskustava i znanstvenih istraživanja, utvrđena ciljana debljina od 60 cm, s drvnom zalihom 320 mVha. Prijedlog optimalne zalihe preborne sastojine obrazložen je slabijom proizvodnom sposobnošću staništa (kiselo tlo sit Fap) i strukture po vrsti drveta, gdje je dominantna smreka. Istraživanja u Slovačkoj pokazala su da na kiselim tlima, kod navedene strukture po vrsti drveta, nije poželjno ići na optimalnu zalihu iznad 350 mVha, iz razloga gubljenja kontinuiteta prirodne obnove. Na temelju Liocourtove krivulje (si. 6) sa utvrđenim geometrijskim kvocijentom q = 1,3 proizlazi modelna zaliha 320 mVha. To je model kojem treba težiti ili ga eventualno lagano prekoračiti (tab. 7) Na temelju stvarnog godišnjeg tekućeg prirasta (5,96 mVha) kod navedene zalihe i relativno niskog korištenja raspoloživog prostora (tab. 9) može se ubuduće očekivati realni godišnji tekući prirast 7,29 mVha. Pokrovnost s vrijednošću 1,422 (tj. 142,2%) je također dosta niska u odnosu na dinamiku prirodne obnove za spomenutu oblast (tab. 9). Proizvodno korišćenje raspoloživog prostora (0,22) je nisko i nije proporcionalno u pojedinim slojevima preborne sastojine. U ovakvom tipu preborne sastojine trebao bi biti u rasponu 0,30-0,35, ili više. Zbog toga je moguće ustvrditi, da unatoč smanjenju broja debljih stabala i preborne strukture sastojine, nisu u punoj mjeri iskorištene proizvodne mogućnosti staništa. Sječa drvne zalihe mora biti umjerenog intenziteta, kod čega treba koristiti oko 50% akumuliranog prirasta za razdoblje jedne ophodnjice. Prirast drvne mase ne može se u cijelosti koristiti, dokle Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Real and optimal tree number and wood mass stock of selection stand with dominant pro tection function (stand 632a) stvarni debljinski d,,3 broj stabala zaliha razred real diameter d,,3 number wood class of trees stock cm n/ha mVha 1 10 112 3.54 2 14 133 15.08 3 18 73 16.39 4 22 60 22.50 5 26 47 26.91 6 30 28 22.40 7 34 24 25.44 8 38 21 28.40 9 42 11 18.35 10 46 18 36.06 11 50 8 18.81 12 54 9 24.56 13 58 5 15.45 14 62 1 3.46 15 66 3 11.78 16 70 4 16.80 17 74 0 0.00 Svega - all 557 305.93 Tablica 4-Table 4 optimalni (A=159,q=l,29) broj stabala zaliha optimal (A=159,q=l,29) number wood of trees stock n/ha mVha 135 4.05 102 11.25 77 17.05 59 21.72 44 25.35 34 26.95 26 27.05 19 26.29 15 24.46 11 22.30 8 19.75 6 17.32 5 14.91 4 12.65 3 10.63 2 8.81 2 7.26 552 297.80 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREB0RN1H ŠUMA.. Šumarski listbr. 5 6, CXXH (1998), 221-233 m 30 SLANA VODA diel. 183 a i i 1995 Slika 5. Profil preborne sastojine u oblasti Oravskih Beskyda Figure 5 The profile of a selection forest štand in the region of Oravske Beskydy god se ne postigne modelna zaliha. S druge strane, treba sjeći bar dio akumuliranog prirasta s ciljem održanja mogućnosti odvijanja dinamike prirodne obnove i sprječavanje visinske nivelacije stabala. Navedeni sastojinski tip šume predstavlja za oblast Oravskih Beskyda, za sit Fap, model s razinom zalihe 350 m´/ha i godišnjim tekućim prirastom 6-7 mVha. Informaciju o regeneracijskim procesima pojedinih vrsta drveća daje tablica 8. Vrijednosti u tablici potvrđuju daje u ovom slučaju preborne sastojine dominantna vrsta smreka. Ovdje se radi o vrsti koja je nositelj produkcije drvne mase. Jela je po brojnosti i dinamici obnove samo svojevrsni stabilizator sastojine. Velika brojnost stabala smreke do starosti 5 godina (33.813 kom/ha), s težištem na poniku, ali uglavnom i na dvogodišnjim jedinkama, potvrđuje redovnu i neprekidnu obnovu osnovne vrste drveta ove preborne šume. S druge strane treba zaključiti, daje broj jedinki visinske kategorije od 21 do 130 cm također znakovito visok, što ukazuje na vrlo povoljne ekološke uvjete za klijanje, preživljavanje, ali i visinski rast (odrastanje) jedinki smreke. Na temelju vizualne procjene cijele sastojine, može se reći da se javlja obnova u većim skupinama, što zahtijeva djelomično zaustavljanje. To se može postići povećanjem pokrovnosti i većim korištenjem raspoloživog prostora, povećanom drvnom zalihom, što smo objasnili kod analize strukture. Jela, kao izrazita vrsta sjenke, s malim visinskim prirastom i glede uvjete tla s manje povoljnim uvjetima za prirodnu obnovu, svojom brojnošću stvara pretpostavke za svoj opstanak i održanje svoje funkcije u prebornoj šumi (tab. 8). Jarebika, kao autoktona prateća vrsta, ima uvjete za svoju regeneraciju i početni visinski rast, ali već kad dostigne najveću visinu donje etaže, nestaje iz sastojine autoredukcijom. Ako usporedimo strukturu donje etaže navedene šume promatrajući jedinke promjera d, , od 0,1 cm do 7,0 cm, možemo zaključiti, daje brojnost obadvije glavne vrste dobra. Možemo zaključiti, daje dinamika prirodne obnove svih vrsta drveća vrlo dobra i u kontinuitetu. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Siiniga: STRUKTURA 1 REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA... Šumarski list br. 5 6. CX.XI I (1998). 221 -233 Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 632a) s dominantnom zaštitnom funkcijom The structure of natural regeneration in selection stand (stand 632a) with dominant pro tection function Kategorija category Ponik 1 god. young growth 1 year 2 god - 2 years. 3 god. - 3 years 4 god - 4 years. 5 god. - 5years 21-50 cm 51-80 cm 81 -130 cm 131+ cm a d] 3 do 2 cm Svega - all % d| 3 od 2 cm do 7 cm Tablica 5 - Table 5 Vrsta drveta (kom/ha) wood species (piece/ha) smreka jela svega % spruce fir all % 650 56 706 45 142 72 214 14 83 33 116 7 73 25 98 6 17 17 34 2 122 29 151 10 25 0 25 2 27 17 44 3 147 17 164 11 1286 266 1552 100 83 17 100 417 83 500 Slika 6. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prebornc sastojine iz oblasti Oravskih Beskyda Fig. 6 Frequency curve of real tree number and Lioeourt curve of selection forest stand in the region of Oravskc Beskydy |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 29 <-- 29 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA... Šumarski list br. 5 -6, CXXIl (1998). 221-233 Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with domi nant protection function (stand 632a) 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all (m2) 146.64 303.57 437.41 887.62 pokrovnost krošanja stabala tree crown cover (canopy) % 16.52 34.20 49.28 100.00 Tablica 6 - Table 6 sloj - layer/600m2 0.24 0.51 0.73 1.48 korištenje raspoloživog prostora use of available space (m3) % sloj-layer/18000m´´ 263.30 6.82 0.01 950.02 24.61 0.05 2647.27 68.57 0.15 3860.59 100.00 0.21 Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine (sastojina 183, oblast Oravske Beskydy) Real and optimal number of trees and wood mass stock of selection forest stand (stand 183, region Oravske Beskydy) Tablica 7 - Table 7 stvarna optimalna (A= 159, q= 1,29) real optimal (A=159,q= 1,29) debljinski d l, 3 broj stabala zaliha broj stabala zaliha razred cm n/ha mVha n/ha mVha diameter class di,3 number of trees wood stock number of trees wood stock cm n/ha mVha n/ha mVha 1 10 178 6.12 170 5.10 2 14 87 7.31 131 10.46 3 18 72 11.86 101 11.67 4 22 63 17.72 77 21.67 5 26 47 20.50 60 25.59 6 30 50 31.61 46 28.85 7 34 34 29.50 35 30.64 8 38 21 24.04 27 30.89 9 42 17 24.77 21 30.22 10 46 12 21.68 16 28.86 11 50 7 25.29 12 26.88 12 54 5 12.69 9 24.66 13 58 1 3.03 7 22.11 14 62 1 3.50 6 19.65 Svega- all 595 239.62 718 317.25 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6. CXX1I (W9S), 221-233 Struktura prirodne obnove preborne sastojine s dominantnom proizvodnom funkcijom (oblast Oravskih Beskyda) The structure of natural regeneration in selection forest stand (631) with dominant production function (The Oravske Beskydy region) Kategorija category Ponik 1 god. young growth 1 year 2 god. - 2 years 3 god. -3 years 4 god. - 4 years 5 god. -5 years 21 -50 cm 51-80 cm 81-130 cm 131 + cm a d 1,3 do 2 cm Svega - all % di 3 od 2 cm do 7 cm Tablica 8 Table 8 Vrsta drveta (kom/ha) wood species (piece/ha) smreka jela jarebika svega % spruce fir beech all % 6728 143 0 6871 16 15514 300 86 15900 36 4257 400 57 4714 11 2743 257 43 3043 7 4571 343 43 4957 11 4143 371 1414 5928 13 843 214 971 2028 5 243 29 271 543 1 114 29 71 214 0 39156 2086 2727 43969 100 88 5 7 100 380 94 19 493 Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom proizvodnom funkcijom (Oravske Beskydy) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant production function (Oravske Beskydy) 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all Tablica 9 - Table 9 Pokrovnost krošanja stabala tree crown cover (canopy) (m2) % sloj - layer/600 m2 45.07 0.64 35.21 0.50 19.72 0.28 100.00 1.42 Korištenje raspoloživog prostora use of available space (m3) % sloj-layer/21000m3 59.09 0.13 27.27 0.06 13.64 0.03 100.00 0.22 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1998 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACT.ISK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), 221-233 4. ZAKLJUČAK - 4. Conclusion Problematika provođenja načela prebornog načina njača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešće se provogospodarenja šumama Slovačke, dobiva u posljednje di, a najmanje problema ima u šumama 5. šumskog vevrijeme u stručnim šumarskim krugovima sve više na getacijskog stupnja (jela-bukva) i 6. šumskog vegetaznačaju, koji mu s pravom i pripada. Šumarska praksa cijskog stupnja (smreka-bukva-jela). pak treba modelne primjere za proizvodnu službu, koje Istraživanje modela (sastojinskih tipova) prebornih bi za šumara predstavljale stvarne provedbene upute, šuma u oblasti Niske Tatre, potvrdilo je da kod prebor ukoliko bi bila ostvarena u jednakim ili sličnim sasto nih šuma s dominantnom proizvodnom funkcijom ne jinskim uvjetima. treba s optimalnom drvnom zalihom ići preko 400-420 Polazni okvir za to su šumsko-vegetacijski stupnjemVha i ciljanim promjerom 60-65 cm. U prebornim šuvi i vezivanje na raznodobne, visinski izrazito izdife-mama s dominantnom zaštitnom funkcijom drvna zalirencirane sastojine, koje imaju približno ili u potpunoha bi se trebala kretati oko 300 mVha, s ciljanim prosti nekadašnju prirodnu strukturu po vrsti drveta. mjerom 60 cm. Preborni način gospodarenja kao produkcijski učinU oblasti Oravske Beskydy preborne šume bi trebakovit i funkcijski poželjna koncepcija u šumama Slole imati svoju optimalnu drvnu zalihu 320-350 mVha, s vačke, vezana je za ekosustave s visokim učešćem četiciljanim promjerom 65 cm. 5. LITERATURA - References 1. Ammon , W., 1946: Vyberkovy princip vo švaj- 4. Reininger , M., 1990: Das Plcenterprizip čiarskom lesnom hiospodärstve. Bratislava II.-Anwendungsbereiche Öster. Fostzeitung SNLP, 115s. 103(4):20-21 Gerold, D., Bi eh 1, R., 1992: Vergleich zwischen Trepp, W., 1974: Der plenterwald ein LichBuchenplenterwald und Buchenbetriebsklasse. twuschbetrieb - beste Schutz - und WohlfahrtAllg. Forstzeitschrift (2): 91-94 swirkungen und hohste nachhaltige Erträge. Hespa-Mitteilung 66, 68s. Korpel, S., - Saniga, M., 1993: Vyberny hospodärsky spösob. Matica lesnicka Pisek, 127s. SUMMARY: The application of the sustainable forest management principle in Slovakia is an issue that has lately with good reason increasingly drawn attention in forestry circles. However, forestry practice needs production models to be used as real instructions. A starting point should be forest vegetation degrees and connecting to the uneven-aged, height-differentiated stands with nearly or entirely original natural structure as to the tree species. A productively effective and functionally desirable concept, selective forest management in Slovakian forests is associated with the ecosystems with high proportion of shade-tolerating conifers. It is mainly practiced, and with fewest problems in the forests of 5th (fir/beech) and 6th forest vegetation degrees (spruce-beech-fir). The research on the selection forest models (stand types) in the region of Low Tatra Mountains has proved that in case of selection forests with dominant productive function the optimal wood stock need not go over 400-420 mi/ha, the target diameter 60-65 cm. In selection forests with dominant protective function the stock should be about 300 mi/ha, the target diameter 60 cm. In the region of Oravske Beskydy, selection forests should have their optimal wood stock of 320-350 m3/ha, the target diameter 65 cm. Professor Milan Saniga, Ph.D. |