DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 9     <-- 9 -->        PDF

D. Kajba i t A. Krstinić: VRSTE RODA /Units L. PODESNE ZA PROIZVODNJU
Totalne visine bile su u prosjeku od 3,0 do 6,2 m, a
širina varijabilnosti se između klonova kretala od 3,0
do 8,0 m.


Plagiotropan rast klonova u ovom pokusu, iskazan je
u postotcima otklona od vertikale, a imao je prosječne
vrijednosti od 12 do 18 %, zavisno o klonu.


Preživljavanje na ovom tipu tla bilo je od 25 do 91 %,
a budući je relativno veći broj ožiljenica stradao od divljači,
to je imalo znatnog utjecaja na njihovu daljnju dinamiku
rasta i formiranja.


BIOMASE
Šumarski list br. 3 4, CXXI1 (19´)8), 131-137


U klonskom testu, osnovanom u vrtu Zavoda za šu


marsku genetiku i dendrologiju u Zagrebu, na pseudo


gleju, zastupljene su sve tri vrste istraživanih joha. Iz


mjere su izvršene kod plantažne starosti 2 + 5 godina,


uz napomenu da su ramete u pokusu bile više godina


prikraćivane i služile su kao matičnjak za autovegeta


tivno razmnožavanje joha (Tab. 3).


Prsni promjer kod četiriju klonova A. subeordata,


kretao se od 10,0 do 16,7 cm, dok je kod dvaju klonova


crne johe iznosio 5,7 i 6,7 cm, a jedan klon A. rubra


imao je promjer od 3,0 cm.


Tab. 3 Uspijevanje autovegetativno razmnoženih klonova joha
Tab. 3 Growing of autovegetatively propagated alders


Red. Oznaka Orteta Starost Starost


br. klona
ortete ramete


Ortete


No. Clone Age of Age of


sign
ofortetes rametes


(god/yrs) (god/yrs)


Alnus glutinosa


1. V259 Ku21 60 2+5
2. V296 Ku4 52 2+5
Alnus subeordata


1. V286 Asl 2 2+5
2. V287 As 2 2 2+5
3. V288 As 3 2 2+5
4. V289 As 4 2 2+5
5. V299 AsG 2 2+5
Alnus rubra


1. V301 Ar 67 2 2+5
Totalna visina za klonove A. subeordata iznosila je
od 7,0 do 9,2 m, kod klonova crne johe 5,8, odnosno 6,2
m, a kod klona A. rubra 2,8 m.


Na sve tri istraživane pokusne plohe najbolje rezultate
u produkciji i preživljavanju iskazali su klonovi
vrste A. subeordata, u odnosu i na klonski materijal crne
johe domaćih provenijencija, dok je najslabije rezultate
imala A. rubra, te se pokazala nepodesnom za uzgoj
na istraživanim staništima.


Prisutna međuklonska varijabilnost kod svake pojedine
vrste, ukazala je na velike mogućnosti selekcije i
daljnjeg autovegetativnog razmnožavanja najproduk


Šumarski fakultet Zagreb - Faculty of Forestry Zagreb


Prsni Plagiotropan Preživljapromjer
Visina i fototropan vanje
rast


D.b.h.
Height Plagiotropic/ Survival
X X phototropic
growth % (kom)
min-max min-max X
(cm)
(m) min-max
cm (%)


6,7 5,8
20(8) 100(1)


5,7 6,2
15(6) 100(1)


14,7 8,5
60(24) 100(1)


10,0 7,0
50(20) 100(1)


13,0 9,2
40(16) 100(1)


16,7 9,0
20(8) 100(1)


12,3 9,0
50(20) 100(1)


3,0 2,8 30(12) 100(1)


tivnijih klonova. Negativna strana kod najproduktivnije
vrste A. subeordata u dosadašnjim istraživanjima
je izostajanje izdanačke snage iz panja, koja ne omogućuje
proizvodnju biomase u nizu vegetativnih generacija.
Budući da ova mogućnost uzgoja bitno smanjuje
troškove proizvodnje biomase, trebalo bi daljnja istraživanja
usmjeriti selekciji genotipova koji posjeduju taj
potencijal.


Kod vrste A. subeordata, koja se pokazala najperspektivnija,
najbolji uspjeh u produkciji i preživljavanju
u terenskim eksperimentima iskazao je klon V 286.
Također je isti klon u drugoj pasaži imao i nešto bolji