DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 75 <-- 75 --> PDF |
marskoj školi za krš u Splitu (do 1963.), a zatim u Šumarskoj školi Karlovac. Od 1968. godine do umirovljenja31. listopada 1973. godine radio je u Republičkom zavodu za zaštitu prirode u Zagrebu. Podaci pokazuju da je najduže obnašao nastavničku dužnost - 18 godina. Odgajao je i obrazovao 18 generacija učenika, budućih šumarskih tehničara. Kao glavne predmete predavao je pošumljavanje melioraciju krša, uzgajanje šuma, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, a uz to još nekoliko predmeta. Napisao je i 10 skripti, koje su pohranjene u HŠD, a neke i u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U Splitu je bio vešegodišnji član Školskog savjeta šumarske škole, član Odbora Društva nastavnika stručnih škola i član Upravnog odbora Društva "Marjan". Od posebnog je značenja rad Oskara Piškorića u HŠD. Od 1941. do 1945. bio je tajnik društva, a kasnije i tajnik Šumarskog kluba DIT Split. Od 1942. do 1944. godine bio je tehnički urednik Šumarskoga lista, a 1958. član je uredništva Zbornika DIT-a Split za šumarstvo. U 1976. ponovno preuzima dužnost tehničkog urednika Šumarskoga lista do uključivo 1986. godine. Od 1976. član je uredništva Šumarskog lista za povijest šumarstva i publicistiku. Član je uredništva jubilarnih izdanja HŠD "Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 kroz stranice Šumarskog lista" (1976) i "Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996" (1996), u kojima je objavio nekoliko vrijednih priloga. Redovito je posjećivao "Šumarske četvrtke". Uređivao je i životopise šumarnika u Hrvatskom biografskom leksikonu Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu (od 1980. godine). Surađivao je u Hrvatskom šumarskom životopisnim leksikonu Tutiz leksike Zagreb (A-F, 1. knjiga, 1996.), a kasnije je savjetima pomogao da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji. Spisateljski rad Oskara Piškorića opširan je, što pokazuje iskaz samostalnih publikacija i publikacija u kojima su objavljivani njegovi radovi. Više od pola stoljeća bio je kroničar i popularizator hrvatskog šumarstva, te tako, za povijest sačuvao mnoge podatke o hrvatskim šumarnicima, šumarstvu i HŠD. Radove je objavio u 64 publikacije, pretežito u Šumarskome listu, u kojemu je od 1933. do 1998. objavio oko 700 naslova na više od 1000 stranica. Od toga 50 članaka stračno- znanstvcnog sadržaja i polemika. Objavio je i mnogobrojne prikaze stručne literature i časopisa, ukupno 256 (hrvatskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i sa svih slavenskihjezika). Djelovanje Oskara Piškorića, hrvatskoga šumarskog barda, možemo podijeliti na dva područja: na rad u struci (upravni poslovi, uprava šuma, nastava, zaštita prirode) i spisateljski rad s područja uže struke i raznih područja društvenoga života. Njegov spisateljski rad dijelom se odnosi na obradu šumarskih tema na temelju opažanja i istraživanja s elementima znanstvenoga rada, a dijelom, koji ima značenje rada šumarskoga prosvjetitelja, na prikaz pojedinih tema iz šumarstva širokom krugu čitatelja sve do posljednje seoske kuće. Ovo posljednje posebice se odnosi na kalendar "Danicu", u kojemu je surađivao više od 60 godina (1935-1998) i koji je jedini nakon Šumarske enciklopedije (1983). 1985. objavio je kraći životopis Oskara Piškorića. U navedenom kalendaru (str. 78-79), između ostalog, možemo pročitati: "Prvi njegov članak u Danici (Čovjek i šuma) objavljenje 1935. godine, a onda su - sve do sada - slijedili brojni drugi. Najviše je pisao o šumarstvu i svemu u svezi s njim (Šumarstvo u Hrvatskoj, Ogrjevno drvo, Šuma i seljačko gospodarstvo, Šumsko drveće kao pčelinja paša, Drveće i šume - značajni činbenici zdravog okoliša i dr.), no i o mnogočemu drugom (Atomsko doba, Treba li se čovjek bojati gladi, Osjećajni život biljaka, Nova katedrala BD Marije u Tokiju, Zagađenost naših rijeka, 100-godišnjica Statuta Plemenite općine Turopolje itd)." U trećoj životnoj dobi Oskar Piškorić posebno se bavi poviješću šumarstva. Za svoj rad na području šumarstva dobiva pohvale i priznanja. Još kao student šumarstva na zagrebačkom fakultetu nagrađen je 1932. za rad "Drvni ugalj, umjesto benzina, za pogon motornih vozila". Natječaj je raspisalo tadašnje Jugoslavensko šumarsko udruženje. Skraćeni tekst navedenog rada objavljenje kao prvi njegov članak u Šumarskom listu (1933). O radu Oskara Piškorića u šumarskoj praksi pohvalno se 1938. godine izrazio inž. O. Krstić u članku objavljenom u Šumarskom listu (str. 256), gdje ga ocjenjuje kao "vrednog i energičnog šefa uprave u Višegradu". Godinu dana kasnije njegov odlazak iz Višegrada osoblje šumarske uprave popratilo je u Šumarskom glasniku (1940.) skupnom fotografijom i tekstom: "g. Oskar Piškorić za tri godine svoga službovanja u Višegradu kao šef uprave pokazao je veliku pravičnost kako prema svom podčinjenom osoblju, tako i prema građanstvu". Učenici šumarskih škola također su ga štovali i kao čovjeka i kao nastavnika. Za rad u nastavi NO grada Splita promaknuo gaje u viši činovni razred (1954.). Prigodom proslave 100 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 130. obljetnice HŠD, odlikovan je Zlatnom medaljom i poveljom. Godine 1982. izabran je za počasnog člana Saveza ITŠDI bivše Jugoslavije. HŠD povodom 150. obljetnice svoga utemeljenja i 120. obljetnice Šumarskog lista, dodijelilo je Oskara Piškoriću, dipl. inž., Pismeno |