DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 74 <-- 74 --> PDF |
OSKAR PISKORIC, dipl. inž. šum. (1909 - 1998) Profesor, pisac, povjesnik i šumar enciklopedist podatke o sebi, svom sveukupnom šk. god. 1931/32., a diplomirao 10. 1998. godina započela je s tragičnim posljedicama po hrvatsko šumarstvo. Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izgubili su nesretnim slučajem šestoricu znanstvenika, poznatih i priznatih ne samo u nas, nego i u svijetu (ŠL 1-2, 1998.). U međuvremenu hrvatsko je šumarstvo izgubilo i našeg dragog kolegu i prijatelja OskaraPi skori ča, dipl. inž. šumarstva, kojega je poznavao velik broj kolega šumarnika, ali i širi krug ljudi. Umro je u Zagrebu 19. travnja 1998. godine u 89. godini. Dugo će se još osjećati praznina njegovom smrću. Baveći se, između ostaloga, poviješću hrvatskoga šumarstva, Oskar P i š k o r i ć studiozno je pisao i o ljudima koji su dali svoj prinos razvoju hrvatskoga šumarstva (Šulek B., Rački V., Tomić A., Kos D., Hlavinka V. i dr.). Nažalost, moramo zaključiti da ćemo cjeloviti prikaz o njegovom životu i radu teško pronaći. Igrom sudbine i o sebi je pisao sam. Naime, zamoljen da za potrebe Hrvatskoga šumarskog životopisnog leksikona priredi podatke za svoj životopis, učinio je to sa zadovoljstvom, i na kraju svoga životnog puta dostavio dragocjene radu i publikacijama u kojima je surađivao. Ukupna djelatnost Oskara Piškorića zaslužuje štovanje. Zato mu dugujemo veliku zahvalnost za nesebičnu suradnju i prijateljstvo, za kolegijalnost, za prinos povijesti šumarstva, koja bi bez njegovih članaka, prikaza i crtica bila osiromašena, za dugogodišnji rad u Hrvatskome šumarskom društvu (dalje: HŠD), za obrazovanje mladih šumarskih kadrova u šumarskim školama u Splitu i Karlovcu, za spisateljski rad, a kroz sve to za njegov doprinos hrvatskom šumarstvu. Uz velik broj stručnih članaka, objavljenih pretežito u Šumarskome listu, objavljivao je i popularno pisane priloge u dnevnim i ostalim novinama, časopisima, zbornicima i kalendarima. Opširnije o njegovom životu i radu saznat ćemo iz ovoga teksta, sastavljenog prema podacima koje nam je dostavio. Svjesni smo da o djelovanju i značenju Oskara Piškorića kao izuzetnog čovjeka treba reći nešto više nego što je to urađeno ovom prilikom. Izvori podataka postoje i treba ih što studioznije obraditi. Ovoga puta našem dragom kolegi i prijatelju Oskaru Piškoriću hvala za sve stoje tijekom svoga dugog životnog puta dao hrvatskome šumarstvu i hrvatskome narodu. * * A Oskar Piškorić rođen je u Đurđevcu 29. studenoga 1909. godine. Otac mu je bio vinogradar na Đurđevačkim peskima, Đurđevačke imovne općine. Pučku je školu završio u rodnom Đurđevcu 1920., a gimnaziju u Koprivnici, maturiravši 1928. godine. Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, apsolvirao je listopada 1932. godine. Nakon diplome kraće vrijeme (1933.) radi kao korektor u dnevniku Hrvatska straža i kao pisar-nadničar u Sudu za ograničavanje državnih šuma sa sjedištem u Prizrenu (Kosovo). Krajem 1933. godine kao šumarski vježbenik kod Kotarskog načelstva u Zagrebu uvodi se u rad pod mentorstvom kotarskog šumarskog referenta Ive Ceovića, dipl. inž. šum. Od rujna do kraja 1934. radio je pri Kotarskom načelstvu u Vrbovskom, kada je iz službe otpušten zbog vojne obveze. Početkom 1935. godine imenovanje šumarskim vježbenikom u Upravi šuma Čajniče, Direkcije šuma Sarajevo. Iste godine položio je državni ispit za samostalno vođenje šum skog gospodarstva. Sredinom 1936. godine prima dužnost v. d. šefa Šumske uprave u Višegradu (B i H), gdje obavlja i poslove kotarskog šumarskog referenta. Osnivanjem Banovine Hrvatske (1939) imenovanje kotarskim referentom u Vrbovskom. Početkom 1941. godine prelazi Banskoj upravi u Zagreb, obnašajući dužnost tajnika HŠD. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata radio je u Ministarstvu šumarstva. U lipnju 1945. postavljenje za šumarskog referenta kotarskog NOO Pazin, zaduženog za središnji dio Istre, od Ćićarije do mora u Rovinju. 1947. godine preuzima referadu za uzgajanje šuma i pošumljavanje pri Povjerenstvu za šumarstvo ONOO za Istru u Labinu. Iste godine preuzima dužnost u referadi za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, a 1950. godine nastavlja s istim radom u Povjerenstvu za šumarstvo Oblasnog NO za Dalmaciju. Od 1950. do 1968. godine profesor je šumarstva ponajprije u Šu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 75 <-- 75 --> PDF |
marskoj školi za krš u Splitu (do 1963.), a zatim u Šumarskoj školi Karlovac. Od 1968. godine do umirovljenja31. listopada 1973. godine radio je u Republičkom zavodu za zaštitu prirode u Zagrebu. Podaci pokazuju da je najduže obnašao nastavničku dužnost - 18 godina. Odgajao je i obrazovao 18 generacija učenika, budućih šumarskih tehničara. Kao glavne predmete predavao je pošumljavanje melioraciju krša, uzgajanje šuma, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, a uz to još nekoliko predmeta. Napisao je i 10 skripti, koje su pohranjene u HŠD, a neke i u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U Splitu je bio vešegodišnji član Školskog savjeta šumarske škole, član Odbora Društva nastavnika stručnih škola i član Upravnog odbora Društva "Marjan". Od posebnog je značenja rad Oskara Piškorića u HŠD. Od 1941. do 1945. bio je tajnik društva, a kasnije i tajnik Šumarskog kluba DIT Split. Od 1942. do 1944. godine bio je tehnički urednik Šumarskoga lista, a 1958. član je uredništva Zbornika DIT-a Split za šumarstvo. U 1976. ponovno preuzima dužnost tehničkog urednika Šumarskoga lista do uključivo 1986. godine. Od 1976. član je uredništva Šumarskog lista za povijest šumarstva i publicistiku. Član je uredništva jubilarnih izdanja HŠD "Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 kroz stranice Šumarskog lista" (1976) i "Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996" (1996), u kojima je objavio nekoliko vrijednih priloga. Redovito je posjećivao "Šumarske četvrtke". Uređivao je i životopise šumarnika u Hrvatskom biografskom leksikonu Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu (od 1980. godine). Surađivao je u Hrvatskom šumarskom životopisnim leksikonu Tutiz leksike Zagreb (A-F, 1. knjiga, 1996.), a kasnije je savjetima pomogao da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji. Spisateljski rad Oskara Piškorića opširan je, što pokazuje iskaz samostalnih publikacija i publikacija u kojima su objavljivani njegovi radovi. Više od pola stoljeća bio je kroničar i popularizator hrvatskog šumarstva, te tako, za povijest sačuvao mnoge podatke o hrvatskim šumarnicima, šumarstvu i HŠD. Radove je objavio u 64 publikacije, pretežito u Šumarskome listu, u kojemu je od 1933. do 1998. objavio oko 700 naslova na više od 1000 stranica. Od toga 50 članaka stračno- znanstvcnog sadržaja i polemika. Objavio je i mnogobrojne prikaze stručne literature i časopisa, ukupno 256 (hrvatskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i sa svih slavenskihjezika). Djelovanje Oskara Piškorića, hrvatskoga šumarskog barda, možemo podijeliti na dva područja: na rad u struci (upravni poslovi, uprava šuma, nastava, zaštita prirode) i spisateljski rad s područja uže struke i raznih područja društvenoga života. Njegov spisateljski rad dijelom se odnosi na obradu šumarskih tema na temelju opažanja i istraživanja s elementima znanstvenoga rada, a dijelom, koji ima značenje rada šumarskoga prosvjetitelja, na prikaz pojedinih tema iz šumarstva širokom krugu čitatelja sve do posljednje seoske kuće. Ovo posljednje posebice se odnosi na kalendar "Danicu", u kojemu je surađivao više od 60 godina (1935-1998) i koji je jedini nakon Šumarske enciklopedije (1983). 1985. objavio je kraći životopis Oskara Piškorića. U navedenom kalendaru (str. 78-79), između ostalog, možemo pročitati: "Prvi njegov članak u Danici (Čovjek i šuma) objavljenje 1935. godine, a onda su - sve do sada - slijedili brojni drugi. Najviše je pisao o šumarstvu i svemu u svezi s njim (Šumarstvo u Hrvatskoj, Ogrjevno drvo, Šuma i seljačko gospodarstvo, Šumsko drveće kao pčelinja paša, Drveće i šume - značajni činbenici zdravog okoliša i dr.), no i o mnogočemu drugom (Atomsko doba, Treba li se čovjek bojati gladi, Osjećajni život biljaka, Nova katedrala BD Marije u Tokiju, Zagađenost naših rijeka, 100-godišnjica Statuta Plemenite općine Turopolje itd)." U trećoj životnoj dobi Oskar Piškorić posebno se bavi poviješću šumarstva. Za svoj rad na području šumarstva dobiva pohvale i priznanja. Još kao student šumarstva na zagrebačkom fakultetu nagrađen je 1932. za rad "Drvni ugalj, umjesto benzina, za pogon motornih vozila". Natječaj je raspisalo tadašnje Jugoslavensko šumarsko udruženje. Skraćeni tekst navedenog rada objavljenje kao prvi njegov članak u Šumarskom listu (1933). O radu Oskara Piškorića u šumarskoj praksi pohvalno se 1938. godine izrazio inž. O. Krstić u članku objavljenom u Šumarskom listu (str. 256), gdje ga ocjenjuje kao "vrednog i energičnog šefa uprave u Višegradu". Godinu dana kasnije njegov odlazak iz Višegrada osoblje šumarske uprave popratilo je u Šumarskom glasniku (1940.) skupnom fotografijom i tekstom: "g. Oskar Piškorić za tri godine svoga službovanja u Višegradu kao šef uprave pokazao je veliku pravičnost kako prema svom podčinjenom osoblju, tako i prema građanstvu". Učenici šumarskih škola također su ga štovali i kao čovjeka i kao nastavnika. Za rad u nastavi NO grada Splita promaknuo gaje u viši činovni razred (1954.). Prigodom proslave 100 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 130. obljetnice HŠD, odlikovan je Zlatnom medaljom i poveljom. Godine 1982. izabran je za počasnog člana Saveza ITŠDI bivše Jugoslavije. HŠD povodom 150. obljetnice svoga utemeljenja i 120. obljetnice Šumarskog lista, dodijelilo je Oskara Piškoriću, dipl. inž., Pismeno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Prilog biologiji brijesta vez (Ulmus laevis Pali./ Šumarski list 1992., str. 277-281. Jubilarna Gospodarsko-šumarska izložba 1891. go dine u Zagrebu. Šumarski list 1-2, 1992., str. 77-86. Pregled povijesti hrvatskih šuma i šumarstva (s J. Vukelićem). Monografija "Šume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., str. 273-290. Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1992. (s Komlenović, N. iMaričević, I.). Ibid., str. 291-294. Drvno-industrijska poduzeća u Hrvatskoj 1935. godine. Šumarski list 1993., str. 139-146. Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu. Šumarski list 11 12, 1993., str. 489-506. Ing. Vinko Hlavinka, profesor Šumarske akademije u Zagrebu, Šumarski list 7-8, 1994., str. 253-257. Antun Tomić, 1803-1894. - prvi predsjednik Hrvatskoslavonskoga šumarskog društva. Šumarski list 11-12, 1994., str. 331-337. Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Šumarski list 5-6, 1995., str. 189 199. Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu — s biografijom šestorice šumara (sa S. Hranilovićem). Šumarski list 11-12, 1995., str. 415-427. Dragutin Kos, osnivač Hrvatskog šumarskog društva. Šumarski list 1-2, 1997., str. 35-44. Trudovi Odseka šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847-1852. Šumarski list 11-12, 1997., str. 631-644. Proslava 50-godišnjice rada srednje Šumarske škole u Karlovcu. Ibid., str. 673-677. O Oskaru Piškonću je pisano: Osim u Šumarskoj enciklopediji te u kalendaru "Danica" za 1985. godinu ne nalazimo cjelovitih podataka o životu i djelovanju Oskara Piškorića. Uz navedeno, ovdje ćemo prikazati i pregled literature u kojoj je zabilježeno ime Oskara Piškorića vezano uz određenu njegovu djelatnost. * * * Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996. Zagreb, 1996. F rk o v i ć, A.: Bibliografija Lovačko-ribarskog vjesnika 1892-1991. Zagreb, 1993., str. 377, 432. Kauders , A.: Šumarska bibliografija (1 §46-1946). Zagreb, 1947., str. 37, 45, 58, 95, 98, 106, 145, 146, 159, 182, 194,201,212. Kauders , A.: Šumarska bibliografija (1946-1955). Zagreb, 1958. Klepac , D.: Uređivanje šuma. Zagreb, 1965., str. 327, 328. Krsti ć, O.: Naše "ekspresne šume" s gledišta narodne privrede. Šum. list 1938., br. 5, str. 256. Maričević , 1.: Kazalo autora i struktura sadržaja Šum. lista 1976-1995. Šum. list 1997., br. 3-4, str. 182, 187. * * * Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista. Zagreb, 1976., str. 1, 2, 21,25-28,30,34,66,77,85, 116, 117, 127, 183, 191, 247, 250, 251,299, 311, 332, 336, 341, 386, 387, 413 (s kazalom članaka objavljenih u Šumarskom listu). Ravilić , K.: Ispraćaj gospodina inž. Oskara Piškorića, šefa šum. uprave u Višegradu. Šumarski glasnik XX, br. 4, Beograd, 1. IV 1940., str. 114-115 (sa slikom). * * * Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije. Bjelovar, 1974., str. 33, 125,383. * * * Šumarska enciklopedija. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983., knjiga 2, str. 669. * * * Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1963., str. 357,562, 570,571. * * * Šumarska škola Karlovac 1947-1997., (Monografija). Karlovac 1997., str. 9, 52, 61, 70, 134. Uredništvo : Jubilej vrijedan pažnje i poštovanja. Kalendar "Danica", Zagreb 1985., str. 78-79 (sa slikom). Uredništvo : Piškorić Oskar. Hrvatski šumarski životopisni leksikon, Tutiz leksika, Zagreb 1998., knjiga 3 (L-P), sa bibliografijom (predviđeno za tisak). Mladen Skoko, dipl. inž. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 76 <-- 76 --> PDF |
priznanje i srebrnjak Kralj Tomito uobičajeno u prigodi obljetnica voreći o životnom putu pokojnika, slav za višegodišnji rad na dobrobit života i rada zaslužnih pojedinaca. prof. dr. sc. Branimir Prpić, urednik šumarske struke (Šum. list br. 5-6 Posljednji ispraćaj kolege Oska-Šumarskog lista, iskazujući mu pri 1997., str. 322). ra Piškorića bio je 22. travnja 1998. znanje za dugogodišnji uspješni rad I na kraju ne možemo se oteti godine u maloj dvorani Krematorija u HŠD-u, te njegov spisateljski rad. dojmu, koji smo stekli u razgovoru na Mirogoju, u nazočnosti uže obiNa kraju posebno se dirljivim rijes dipl. inž. Oskarom Piškorićem, telji, rodbine, prijatelja i kolega šu-čima oprostio od pokojnika njegov kada još nismo slutili da će nas zaumarnika. U ime HŠD na rastanku sa školski kolega iz koprivničke gim vijek napustiti, da mu je ipak trebasvojim dugogodišnjim i zaslužnim nazije g. Eugen Gold, dipl. inž. lo posvetiti dio prostora u našim članom, oprostili su se mr. se. Mlaelektrotehnike. šumarskim publikacijama, kako je den Stojković, dipl. inž. šum., go RADOVI a) Samostalne publikacije Rješenje primjera iz "dr. J. Majcen: Geometrija za više razrede srednjih škola. Zagreb 1928., str. 1-80 (sa 58 str. slika). Uzgajanje šuma prema programu Tečaja za zvanje pomoćnika lugara, (skripta). Split 1956., s. 1-98. Pošumljavanje krša. Split 1956.-1959., s. 1-290. Uvod u šumarstvo. Split 1957., s. 1 -42. Šumsko sjemenarstvo. Split 1957., I. Izd., s. 1-88; Karlovac, 1965., II. izd., s. 1-94 Šumski rasadnici. Split 1959., I. izd., s. 1-100, Karlovac 1965., II. dop. izd. Osnovni pojmovi nasljeđivanja. Split 1961., s. 1-19. Ekologija i biologija šumskog drveća i šuma. Split 1961., I. izd., s. 1-154, Karlovac 1967., II. izd., s. 1-173. Tehnika podizanja i njege šuma. Split 1963., s. 1-151. Ekonomika za šumarske škole. Karlovac 1964., s. 1-140. Šumsko građevinarstvo za IV. razred Šumarske škole, (sa Čuvaj, J.). Karlovac 1964., s. 1-51. b) Suradnja u publikacijama Šumarski i ostali stručni časopisi: Šum. list (1933.1944., 46., 47. i od 52.-98.); Drvotržac(1935.); Privred. pregled (1935., 37. i 38.); Jugosl. šuma (1936.); Jugosl. stručna štampa (1938.); Hrv. lugarski list (1942.); Narodni šumar, od 1976. Šumarstvo i prerada drveta (1951 .-53., 62., 65., 80., 85., 87.-89.); Šumarske novine (1952.-59.); Školske novine (1953.); Šumarstvo (1955., 86.); Topola (1962.); Čovjek i prostor (1974.); Hortikultura (1975., 89.); Acta historico-oeconomica Iugoslavia (1983., 1989.); Poljoprivreda i šumarstvo (1985.); LARUS (1985786.); Drvna industrija (1989.); Lovački vjesnik (1989.). Razni časopisi: Luč ( 1928729-1930./ 31.); Mladost (1930.); Kriješ (1931.); Napredak (1939.); Zlatno Klasje (1939.); Obitelj (1940.); Alma Mater Croatica (1941.); Priroda (1969., 73.); Revija MH Osijek (1970.); Naše planine (1977.); Marulić (1982., 84., 89.-91.). Časopisi - novine za selo: Zadružna svijest (1930.-33.); Gospodarski list (1930., 32., 43., 46., 48.); Hrvatska straža-tjednik (1933.-1943.); Seljačke novosti (1934.); Zadružno selo (1952., 53.). Dnevne novine: Hrv. straža - dnevnik (1930., 32.-35., 40.); Vreme (1936., 37.); Hrv. dnevnik (1939., 40.); Hrv. glas (1941.); Gospodarstvo - Hrv. gospodarstvo (1941.-44.); Glas Istre (1945.-47.); Riječki list (1947.); Slobodna Dalmacija (1947., 48., 50., 52.-55.); Vjesnik (1952., 53., 66., 79.-90.). Kalendari: Danica (1935.-37., 4L, 42., 44-49., 72-98.; "Napredak", hrv. narodni kalendar (1940.); Napretkova božična knjiga (1940.); Kalendar hrvatske straže (1942.); Katolički godišnjak (1969.-71.). Izdanja tipa zbornika: Znanje i radost (1943.); Zbornik DIT Split (1958.); Savezno savjetovanje o kršu (1998.) Šum. enciklopedija, I. izd. 1959.-1963., II. izd. 1980.1987.; Šum. nastava u Hrvatskoj 1860-1960; (1963) Priručnik za obrazovanje šum. radnika (1968.); Prirodne znamenitosti Hrvatske 1950.-1980.; Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije (1974.); Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976, kroz stranice Šum. lista (1976.); Monografija Gorski kotar (1981.); Zbornik radova povodom jubileja akademika Pavla Fukarcka (1983.); HBL(1983., 87., 93. i dalje); Monografija "Šume u Hrvatskoj" (1992.); Hrvatski leksikon (1996.); Hrvatski šumarski životopisni leksikon 1996., 97., 98.); Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996 (1996.) (Tekstovi su potpisivani punim imenom i prezimenom, sa Ing. P, O. P, te pseudonimom Inoslav Đurok ili samoĐurok). c) Značajniji članci Drvni ugalj umjesto benzina za pogon motornih vozila (nagrađeni rad O. P studenta Šumarskog fakulteta na natječaju JŠU 1932.). Šumarski list 4, 1933., str. 265-272. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Suma kao prirodni i gospodarski objekt. Šumarski list 7, 1935., 328-331. O drvarenju bosansko-hercegovačkog seljaka. Šumarski list 8, 1936., str. 398-413. Šumarstvo u austrijskom zakonu o ustrojstvu poljoprivrednog i šumarskog staleža. Šumarski list 5-7, 1936., str. 332-334. Savremena upotreba šperovanog drva. Šumarski list 8, 1936., str. 436-439. Europske šume u svijetlu statistike. Šumarski list 10-11, 1937., str. 616-618.´ Prilog poznavanju omorike (P. omorica Panč.). Šumar ski list 11, 1938., str. 577-585. Potreba izmjene § 151. Zakona o šumama. Šumarski list 3, 1939., str. 146-149. Ponovo o jednom od naših najaktualnijih problema. Šumarski list 4-5, 1940., str. 230-236. Pošumljavanje u anketi Gospodarske sloge. Šumarski list 9, 1940., str. 455-457. Bilješke o bosanskom crnom boru. Šumarski list 1941., str 293-307. Hrvatske šume u brojkama. Hrvatski lugarski list 1942., str. 145-149. Potreba preustrojstva državnog ispita za samostalno vođenje šumarskog gospodarstva. Šumarski list 1943., str. 33-37. Hrvatska agrarna politika i šuma. Šumarski list 1944., str. 47-50. Četinjače u okolici Rovinja. Šumarski list 1946., str. 215-218. Prilog rješavanju ekonomsko-socijalnog problema kraškog područja. Šumarski list 8, 1952., str. 281-285. Utjecaj krupnoče sjemena plutnjaka iprnara na nicanje i razvoj biljaka. Šumarski list 4-5, 1953., str. 169-171. Prilog poznavanju bionomije Thaumetopoea pitocam pa-e. Šumarski list 7, 1954., str. 336-337. Zelena duglazija na kršu. Šumarski list 7, 1955., str. 260-261. Prilog poznavanju mogućnosti uzgoja eukalipta kod nas. Šumarski list 3, 1956., str. 111-120. Splitski normativi za pošumljavanje na kršu. Šumarski list 1961., str. 60-62. Posljedice sušnog ljeta na dendrojloru Splita i okolice. Šumarski list 1962., str. 124-128.´ Nekoliko podataka o žiru česmine (Quercus ilex L.) Narodni šumar 1962., Sarajevo, str. 347-350. O dozrijevanju i šturosti nekih brijestova. Narodni šu mar 1962., Sarajevo, str. 390-391. Javor gluhać u Maloj Kapeli kod Otočca. Šumarski list 1962., str. 439-441. ´ Dinamika prirasta crnog jasena i medunca. Narodni šumar 1965., Sarajevo, str. 163-168. Dvijestogodišnjica značajnih dokumenata našega šu marstva. Šumarski list 9-10, 1965., str. 463-465. Dubrovački čempresi sa spljoštenim granama. Šumarski list 11-12, 1966., str. 546-547. Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 100 godina (B. Š u lek: Korist i gajenje šumah, Zagreb 1866.). Šumarski list 9-10, 1966., str. 461-465. Privreda civilne Slavonije polovinom XIX stoljeća. Revija 3, MH, Osijek 1970., str. 117-126. Stota obljetnica knjige V. Račkoga "Osečenju i gojenju šuma". Šumarski list 9-10, 1971., str. 332-335. Procjena vrijednosti na parkovnim i drugim površinama. Hortikultura 1, 1975., str. 32. Sume i šumarstvo u novinarstvu Hrvatske do Šu marskog lista. Šumarski list 1976., str. 89-96 i 509-5 15. Problematika obnova šuma na kršu na savjetovanju održanom 1879. godine u Rijeci i Senju. Šumarski list 1979., str. 83-87. Tri specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša (s D. Jedlowskim). Šumarski list 1979., str. 89-113. Prirodna obnova šuma na garištu iz 1979. godine kod Jelse na otoku Hvaru. Šumarski list 1980., str. 479-486. V. Marosini: Catasti co generale Goschi dell Provincia Istria. Šumarski list 1981., str. 393-396. Vatroslav Rački: Gorski kotar (Monografija). Delnice, 1981., str. 841-842. Poseban doprinos šuma imovnih općina za općedruštvene potrebe. Acta hist.-oeconomica lugoslaviae 1983., str. 109-115. Dokumenti o osnivanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša. Šum. list 1984., str. 568-579. Proslave 25. i 50. godišnjice rada Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Šumarski list 3-4, 1986., str. 133-137. Pogled u prošlost šumarstva Hrvatske. Šumarski list 7-8, 1986., str. 363-376. Ponašanje vrane gaćac (Corvus j´rugilegus L.) nakon skidanja gnijezda sa stabala u parku Zrinjevac (Zagreb). LARUS,(JAZU) 1986., str. 155-165. Arpad Karolyi (1875-1929). Šumarski list 3-4, 1987., str. 162-165." Josip Pančić. Šumarski list 5-6, 1988., str. 273-276. Nauka za luxke ciuvare u Illirii. Šumarski list 1-2, 1989., str. 55-59. Izračunavanje prodajne cijene drveta u predratnom razdoblju - staroj Jugoslaviji. Šumarstvo i prerada drveta 1990., Sarajevo, str. 201-209. |