DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 73     <-- 73 -->        PDF

BOGOMIL COP, dipl. inž. šum. (1912 - 1998)


Dana 6. travnja 1998, godine
oprostili smo se od našega kolege i
prijatelja Bogomila Čopa , diplomiranog
inženjera, šumarstva.


Pokojni Bogo rođenje 26. veljače
1912. godine u Malom Lugu,
Općina Čabar, gdje je proveo kao
osnovno-školac, srednjo-školac i
student, najsretnije dane u svom životu.
Preostali dio života, nažalost,
nije mu bio lagan, već trnovit i
tegoban.


Njegova obitelj bila je dobro situirana,
pa je stoga Bogo imao osiguranu
egzistenciju i sretno djetinjstvo,
u odnosu na njegove vršnjakeškolarce,
koji su, kako mi je pričao
išli u školu bosonogi, po kiši i hladnoći.
Da bi se solidarizirao sa siromašnim
vršnjacima, Bogo bi izuo
cipele i ostavljao ih kod zadnje kuće,
i kuće-Joštavih. Već kao dječak
shvatio je što je siromaštvo goranskoga
težaka, kojemu je režim otimao
dobra, da naplati porez. To je
itekako djelovalo na Bogu, koji dozrijevanjem
postaje lijevo orjentiran,
te se zalaže za humano društvo
u kojem će se čovjek vrednovati po
radu, poštenju i rezultatima rada. To
je bio njegov životni moto.


Ta crta altruiste pratila je Bogu
cijeloga života, što mu je donjelo
gomilu životnih problema.


Osnovnu školu završio je u Ge


rovu 1922. g., gimnaziju u Varaždi


nu 1930., a diplomirao na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu 1934. g.


Od 1935. do 1937. g. Bogo je
službovao kao šumarski pripravnik
u Šumariji Čabar. Upravitelj šumarije
bio je inženjer šumarsta, kolega
po struci, veliki Jugoslaven te pristaša
beogradskog režima. Cijela intelektualna
sredina bila je privržena
istom režimu, našto je Bogo reagirao,
osudivši taj nehumani beogradski
režim.


1941. godine par dana prije ulaska
Talijana u Gorski kotar, Bogo se
sklanja i odlazi u Zagreb, kako bi
izbjegao uhićenje. Talijani odmah
uvode talijanski jezik u škole, hrvatske
simbole zamjenjuju talijanskima,
tj. dolazi do asimilacije hrvatskoga
življa.


Goranin, iako miran po prirodi,
sklon pokori, pružio je otpor Talijanima.
Primjenjuje se gruba sila, uhićenja,
strijeljanja, deportacije naroda
u konclogore u Italiju. Dobra i
blago odvoze se u Italiju, a kuće i
gospodarske zgrade pale. Boginu
kuću razaraju haubicama. Bogina obitclj
otac Stjepan, majka Milka i
sestre, deportirani su u koncentracijske
logore u Italiju. Brat Bogdan odlazi
u partizane, a brat Bozo pogiba
u partizanima.


Treći brat Milivoj, agronom po


struci, poginuo je 1936. g. u Špa


njolskoj, kao komesar Internacio


nalne brigade.


1945. godine kada su pojedini
moćnici općina i kotara zajedno sa
članovima svemoćne kontrolne komisije,
uz asistenciju Ministra, tražili
da se šume i šumarije dodijele
na upravljanje lokalnim vlastima,
Bogo se suprotstavlja, čak pod cijenu
da bude i smijenjen s mjesta,
pomoćnika ministra. Time je spriječio
da se šumarstvo izdvoji iz struke/
Bez odobrenja ministra formirao
je Šumsko gospodsrstvo Ogulin
u Ogulinu i Šumsko gospodarstvo
Vinkovci u Vinkovcima, kao primjere,
kako treba organizirati šumarstvo.
Šume su spašene od devastacije.
Mnogi su šumarski struč


njaci pošteđeni progona lokalnih


moćnika.


U struci je obnašao sljedeće


dužnosti: Upravitelj Šumarije Ge


rovo, Upravitelj Pilane Đurđenovac


do odlaska u NOV-u, gdje je obna


šao dužnost šefa Tehničkog odsjeka


Štaba VI. korpusa NOVJ i načelni


ka Tehničkog odjeljenja Glavnoga


štaba NOV i PO Hrvatske.


Od 1945. do 1948. bio je po


moćnik ministra šumarstva NRH-e,


zatim direktor Šum. gospodarstva


Bjelovar, glavni direktor DIP-a


"Slavonija" Slavonski Brod, direk


tor Šum. ind. pod. "Belišće", Teh.


direktor i šef eksploatacije šuma


DIP Đurđenovac, Teh. direktor DIP


Novoselec, pomoćnik direktora In


stituta za drvo Zagreb, pomoćnik


gen. direktora "Exportdrva" te sa


vjetnik. Bio je angažiran više godi


na na akcijama i zadacima Savezne


privredne Komore. Bio je i u Šved


skoj nekoliko mjeseci, te u Finskoj


kao predstavnik strukovnjaka drvne
industrije. U Ženevi je bio nositelj
referata: "O uvođenju mehanizacije
u industriji za pilanarsku preradu
lišćarskog drva". Surađivao je i pisao
o problemima drvne industrije i
šumarstva u Šumarskom listu, Drvnoj
industriji, Drvarskom glasniku,
"Povijest šumarstva Hrvatske
1876-1976" itd.
Popis funkcija koje je obnašao,


govori daje bio uvaženi stručnjak.


U privatnom životu Bogomil je


bio uzoran suprug, otac i djed. Imao


je suprugu Danicu, koja mu je bila


odana i privržena u najtežim trenu


cima života. Odgojili su uzornu dje


cu, dva sina i kćer intelektualce.


Toje Bogomilu i pokojnoj Dani


ci bila nagrada za sve tegobe i pat


nje koje su proživili tijekom života.


Dragi Bogo, za sve što si učinio
za šumarsku struku hvala Ti!


Neka mu je lahka hrvatska gruda!


Za Hrvatsko šumarsko društvo
ogranak Zagreb
Ivan Štimac, dipl. inž. šum.